Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Vsebuje 2. in 3. supl- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 ...Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U radu je analizirana ekonomska suradnja Socijalističke Republike Crne Gore i Savezne Republike Njemačke, odnosno njezinih saveznih pokrajina. Savezna Republika Njemačka bila je među najvažnijim ...ekonomskim partnerima Jugoslavije, odnosno jugoslavenskih republika krajem 70-ih godina XX. stoljeća. Tada je po vrijednosti trgovinske razmjene bila drugi vanjskotrgovinski partner Crne Gore. Cilj Crne Gore bio je povećanjem izvoza smanjiti trgovinski deficit, zatim privući njemačke investitore i proširiti suradnju na druge oblasti. Taj je cilj zahtijevao uspostavu izravnih političkih i ekonomskih odnosa. Sredinom 70-ih jugoslavenske republike uspostavile su neposredne odnose s njemačkim saveznim pokrajinama. Krajem 70-ih i početkom 80-ih uspostavljeni su odnosi Izvršnoga vijeća (vlade) Crne Gore s vladama pokrajina Hamburg, Baden-Württemberg i Bremen.
This work analyses the economic cooperation between the Socialist Republic of Montenegro and the Federal Republic of Germany, that is to say its federal states. The Federal Republic of Germany was among the most significant economic partners of Yugoslavia, i.e. the Yugoslav Republics in the late 1970s. With regard to the value of trade, it was the second most important foreign trade partner of Montenegro at the time. Montenegro’s objective was to reduce the trade deficit through an increase in exports, to attract German investors and extend the cooperation to other regions. This objective required the establishment of direct political and economic relations. In the mid-70s the Yugoslav republics established direct relations with the German Federal Republics. Relations between the Executive Council (Government) of Montenegro and the governments of the states of Hamburg, Baden-Württemberg and Bremen were established in the late 70s and the early 80s.
Significant and unexplained variations in type 1 diabetes (T1D) incidence through the years were observed all around the world. The update on this disorder’s incidence is crucial for adequate ...healthcare resource planning and monitoring of the disease. The aim of this study was to give an update on the current incidence of pediatric T1D in Montenegro and to analyze incidence changes over time and how the exposure to different factors might have affected it. This retrospective cohort study included a total of 582 patients younger than 15 years who were newly diagnosed with T1D during the past 30 years. The average age at diagnosis was 8.4 ± 3.91 years. The mean annual incidence of T1D in the Montenegro population during the whole study period of 30 years was 15.2/100,000 person-years. Slightly higher incidence rates were observed in male compared to female individuals, and the incidence increased with age, with the highest incidence in the 10–14 age group. If the model is observed as one without jointpoints, the annual percentage change (APC) for the total population is 3.1 (1.8–4.4); for male individuals, 3.8 (2.1–5.5); and for female individuals, 2.1 (0.6–3.5). In 2020, the first year of the coronavirus disease of 2019 (COVID-19) pandemic, in comparison to 2019, the incidence rate increased from 19.7/100,000 to 21.5/100,000, with the highest increase in the age group of 5–9 years. This is the first nationwide report on a 30-year period of T1D incidence trend in Montenegro. It suggests that T1D incidence among Montenegrin children is rising again and that there is a short-term influence of COVID-19 on new-onset T1D.
Inozemna izravna ulaganja smatraju se dugoročnim i stabilnim oblikom kapitala. Liberalizacijom tržišta zemlje su postale otvorene za ovakav tip ulaganja, a tijekom godine jača konkurencija za ...privlačenjem inozemnih ulagača. Općenito se smatra da će ekonomski stabilne zemlje s politikama koje olakšavaju i potiču djelovanje inozemnih ulagača imati veću vjerojatnost privlačenja inozemnih izravnih ulaganja. Cilj je ovog rada utvrditi te usporediti prednosti i nedostatke zemalja u privlačenju inozemnih izravna ulaganja na primjeru Republike Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore. Iako postoje određene sličnosti među analiziranim zemljama, zaključak je da su oneipak heterogene s obzirom na poslovnu klimu, percipiranu korupciju te općenito, s obzirom na privlačnost za inozemna ulaganja.
Dugotrajno nastojanje Vijeća Europe i Europske unije za suzbijanjem dominacije na medijskom tržištu nije u potpunosti riješilo pitanje medijske koncentracije. Cilj je ovog rada ispitati u kojoj je ...mjeri europska medijska politika dosljedna u uklanjanju koncentriranoga medijskog vlasništva. U radu ispitujemo primjenjivost europskih standarda na dvjema postkomunističkim zemljama, Crnoj Gori i Srbiji, kojima je pluralno medijsko tržište jedan od neophodnih preduvjeta za pridruživanje Europskoj uniji. Analizom smo utvrdili kako je europska medijska politika imala periode diskontinuiteta koji su rezultat balansiranja između neoliberalne paradigme i demokratskog pluralizma, nadmetanja s američkim tržištem, naglih tehnoloških promjena i svjetske financijske krize iz 2008. godine. Također smo ustanovili kako Crna Gora i Srbija usklađuju svoje medijsko zakonodavstvo s europskim, ali da još uvijek imaju izražen problem s medijskom koncentracijom, osobito u području transparentnoga medijskog vlasništva, javnog financiranja i političkog utjecaja. Rezultati ovog rada time postavljaju implikacije za analizu europske medijske politike, a posebno medijskog ambijenta postkomunističkih zemalja koje se još uvijek nisu u potpunosti odrekle nasljeđa personaliziranih sustava.
The long-standing efforts of the Council of Europe and the European Union to prevent monopoly in the media market have failed to fully resolve the issue of media concentration. This paper aims to examine the consistency of the European media policy in eliminating media consolidation. It also analyses the suitability of European standards for two post-communist countries, Montenegro and Serbia, for which media pluralism is required as one of the priorities for EU accession. The analysis demonstrated inconsistency in European media policy. More precisely, the discontinuity has been caused by the tension between the neoliberal paradigm and democratic pluralism, competitiveness with the US media market, sudden technological development, and the global financial crisis of 2008. The results further indicate that Montenegro and Serbia have harmonized their media legislation with European regulations. However, both countries still have profound problems with media concentration, especially in the domain of media ownership, public media funding, and political influence. The results of this paper provide implications for the analysis of European media policies and the media environment of post-communist countries, which have not entirely renounced the legacy of personalized systems.
Predmet ovog istraživanja se odnosi na razvoj menadžmenta u sportu kroz istoriju Olimpijskog komiteta Srbije i Crnogorskog olimpijskog komiteta. Analiza rada Olimpijskog komiteta Srbije i Crnogorskog ...olimpijskog komiteta i predstavljanje njihove organizacione strukture, saradnja sa međunarodnim i nacionalnim sportskim organizacijama, načini podsticanja razvoja vrhunskog sporta koji se razlikuju po dužini svog delovanja, ali koji imaju i prožimanje zajedničkog delovanja kroz dve države na našim prostorima, svakako je predstavljalo istraživački izazov. Poseban izazov jeste zajednička politička prošlost, odnosno društveni obrasci koji su karakteristični za obe države, a koji su i dalje prisutni u svakodnevnom političkom životu što neposredno utiče na rad većine nacionalnih tela pa tako i olimpijskih komiteta, odnosno na njihovu organizaciju i funkcionisanje. Cilj ovog istraživanja je bio da se utvrdi značaj rada Olimpijskog komiteta Srbije i Crnogorskog olimpijskog komiteta sa aspekta menadžmenta. Ovim naučnim istraživanjem utvrđen je razvoj menadžmenta u sportu kroz istoriju na primeru Olimpijskog komiteta Srbije i Crnogorskog olimpijskog komiteta. Rezultati istraživanja ukazuju da je stepen razvoja menadžmenta u sportu Olimpijskog komiteta Srbije i Crnogorskog olimpijskog komiteta uslovljen dužinom njihovog članstva u Međunarodnom olimpijskom komitetu. Pored toga, utvrđeno je da je uticaj tehnoloških, ekonomskih i političkih izazova za menadžment Olimpijskog komiteta Srbije i Crnogorskog olimpijskog komiteta bio identičan; da je sprovođenje projekata Olimpijskog pokreta različitog obima u Olimpijskom komitetu Srbije i Crnogorskom olimpijskom komitetu i da je širenje Olimpijskih vrednosti podjednako prisutno u Olimpijskom komitetu Srbije i Crnogorskom olimpijskom komitetu. Značaj istraživanja se ogleda u stručnom i naučnom sagledavanju rada Olimpijskog komiteta Srbije i Crnogorskog olimpijskog komiteta. Ovo istraživanje daje doprinos budućim stručnjacima sportskih organizacija da uspešno primene njihove modele menadžmenta u sportu u okviru svojih sportskih organizacija.
Distanciranje Crne Gore od državne zajednice sa Srbijom otpočinje krajem 1990-ih, u vremenu u kojem je promotorima srpske velikodržavne ideologije izrazito sužen prostor da takvo što spriječe silom. ...Stoga se posegnulo za drugim instrumentima usmjerenima na uništenje ili minoriziranje identitetne konstrukcije nacionalnog crnogorstva među pravoslavnom populacijom Crne Gore te na njezino nadomještanje nacionalnim srpstvom, uz ispravnu procjenu da je nacionalno crnogorstvo glavna snaga u samosvojnom uobličavanju Crne Gore. Takva kojoj je najbolje suprotstaviti od dijela nekadašnjih nacionalnih Crnogoraca oblikovani »srpski narod u Crnoj Gori« kako bi se tu zemlju zadržalo, odnosno, nakon postizanja neovisnosti 2006. vratilo pod srpsko državno okrilje. U ovome radu dat ćemo prikaz povijesnog razvoja koji je omogućio da prikazani vid srpskog velikodržavnog djelovanja u Crnoj Gori bude relativno uspješan, a zatim i uvid u postojeće političke i nacionalne-demografske suodnose u toj zemlji. Ujedno, analizirat ćemo uzroke koji utječu na to da se nacionalno crnogorstvo teško nosi s pokušajima vlastite identitetne destrukcije te istaknuti razloge zbog kojih bi u svojim naporima za samoodržanjem trebali dobiti sasvim konkretnu podršku regionalnih i euroatlantskih struktura.
The distancing of Montenegro from the state union with Serbia began in the late 1990s, a time when proponents of the Greater Serbian nationalist ideology had significantly limited capacity to prevent it by force. Therefore, they resorted to other instruments aimed at the destruction or marginalization of identity construction of Montenegrin nationalism among the Orthodox population of Montenegro, and its replacement with Serbian national identity. They correctly assessed that Montenegrin nationalism was the main force in shaping an independent Montenegro. To counter this, they used the “Serbian people in Montenegro” formed from a faction of former Montenegrin nationals, with the aim of retaining, and after achieving independence in 2006, also returning the country under Serbian state protection. This paper will provide an overview of the historical development that enabled this relatively successful implementation of the form of Serbian Greater nationalist activity in Montenegro, as well as an insight into the existing political and national-demographic inter-relations in the country. Additionally, we will analyze the factors that make it difficult for Montenegrin nationalism to cope with attempts of its own identity destruction, and emphasize the reasons why they should receive concrete support from regional and Euro-Atlantic structures in their self-preservation efforts.
Dosad znanstveno neobrađeni stambeni neboderi arhitekta Stanka Fabrisa izgrađeni u Podgorici dio su njegovih realizacija s početka 60-ih godina 20. stoljeća. Prvi neboderi u ovome gradu i Crnoj Gori ...- dominantni u ortogonalnoj matrici, s nizom funkcionalnih, oblikovnih i tehničko-tehnoloških inovacija zauzimaju posebno mjesto u urbanoj morfologiji i tipologiji kolektivnoga stanovanja na ovim prostorima, ali i u Fabrisovu arhitektonskom opusu.
PDF
