Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- - All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Prikazan je kratak povijesni prikaz potkivanja konja kroz povijest te njegovo značenje za potkovanu životinju. U radu je prikazan pokušaj i sam osnutak Zemaljske potkivačke škole u Zagrebu 1885. g. ...te njene lokacije kao i način upravljanja školom, njeni nastavnici i
program rada. Prije osnutka škole Hrvati su pohađali nastavu iz ovog „zanata“ u danas susjednim državama. U daljem tekstu prikazani su akti Vlade koji reguliraju rad ove škole kao i novinska izvješća o gradnji zgrada u Savskoj cesti. Iako je škola uzimala mnoge stvari iz
starije Potkivačke škole iz Ljubljane (1850.) čiji su pitomci nakon završene škole pregledavali stoku za klanje dok zagrebački đaci Potkivačke škole nikada nisu dobili odobrenje u tom pogledu. Josip Ubl je još 1870. g. napisao knjigu „Kopitoznanstvo i potkivanje.“
Poljodjelstvo, hortikultura, uređenje krajobraza i šumarstvo je tematika koja se u posljednje vrijeme vrlo malo obrađivala u sklopu povijesnih i socijalno-gospodarskih aspekata. Na šibenskom području ...poljoprivreda je bila važno gospodarsko zanimanje i u međuratnom razdoblju od 1918.-1941. godine.
Za vremena ubrzanijeg razvitka industrije, poljoprivreda šibenskog područja bila je pretežno utemeljena na uzgoju vinove loze i masline i ponešto povrća. Problemi slabo educiranog stanovništva za moderni način poljoprivredne proizvodnje nisu dopuštali da se ova grana gospodarstva adekvatno
razvije. U radu se prikazao jedan širi spektar vrijednosti ovih pojedinosti u općoj kulturnoj i edukativnoj slici grada Šibenika. Poljodjelstvo, parkovno uređenje, hortikultura i šumarstvo bilo je od izuzetnog značaja za globalnu sliku o gradu Šibeniku. Učinak tih djelatnosti bilo je od značajne važnosti za preobrazbu Šibenika iz ruralnog u urbano središte. Doprinosi ovih djelatnosti kroz iznesene podatke prikazuje obilje zavičajnih podataka iz različitih vremenskih razdoblja, a koje svoju izravnost izvlače iz gradske i težačke sredine i običaja ovog podneblja. Ovaj kratki prikaz samo je dio doprinosa za daljnje proučavanje bogate baštine šibenskog gospodarstva i promicanja simbioze građanske uljudnosti.
Hrvatski akademik i sveučilišni profesor dr. sc. Mijo Mirković, književnik poznat kao Mate Balota (Rakalj, Istra, 28. 9. 1898. – Zagreb, 17. 2. 1963), jedan je od naznamenitijih i najzaslužnijih ...Istrana uopće – ekonomist, historiograf i umjetnik čakavske riječi. Studirao je u Njemačkoj, gdje je i doktorirao. Ima niz knjiga, rasprava i članaka. Uz ostala djela, osobito su mu poznate knjige “Dragi kamen“ (pjesme, čakavština), “Tijesna temlja“ (roman), “Matija Vlačić Ilirik“ (povijest, biografi ja) i “Ekonomska historija Jugoslavije“. U njegovu čast održano je niz skupova. Ovaj je prilog izradio njegov sin. Dijelovi su razvrstani po godinama. Neki su i objavljeni te se pretiskavaju, a neki se objavljuju prvi put. Govor je o obitelji Mirković, o nizu Mirkovićevih suradnika, prijatelja, poznanika i dr., o događanjima itd. Tekstovi su na čakavštini te na štokavskoj ijekavštini (kako su i u izvornicima). Autor daje i “razmišljanja i zapise o ljudima i prirodi Mije Mirkovića zabilježene u 50-ak dnevnika od 1. 1. 1915. do 14. 11. 1962.”. Crtice, anegdote na vrlo živ i zanimljiv način pridonose “spoznaji u kakvim okolnostima i okruženju je Mijo Mirković živio i stvarao svoja ekonomska i beletristička djela”, s pravom piše autor. Prilog je dovršen do 28. 9. 1998., u povodu stote obljetnice rođenja velikana, a sada je ponešto dopunjeno.
CRTICE I PRIČE FABER, ALEKSANDRA
Senjski zbornik,
10/2000, Letnik:
27, Številka:
1
Web Resource
Odprti dostop
Uz istraživanje tragova primitivne arhitekture u kamenu, znanstvenog projekta koji
kao arhitekta-arheologa vodio u planinska prostranstva Velebita, autorica je bilježila usput i dojmove ili ...doživljaje koji nemaju baš mnogo zajedničkoga sa samim projektom. Međutim, u tim teškim i ponekad neponovljivim terenskim istraživanjima valja prikupiti
što čovjeku dolazi pod ruku i koliko se to uz glavni zadatak može svladavati, pa makar uz primisao ili kritiku o svaštarenju ili zastranjivanju od struke. Recenzenti će već na početku biti u nedoumici kamo svrstati ove priloge, koji nisu prema sadržaju ni znanstveni ni stručni, a ipak ocrtavaju uvjete života u toj planini kojoj
prošlosti samo rijetki stručnjaci, uglavnom entuzijasti, posvetili svoj istraživački rad. Autorica daje, dakle, crtice i priče koje će ponekom čitatelju dočarati vjekovnu domovinu Ilira, uvesti ga u pastirski stan, ili ocrtati vjetrom izborano lice pastirice koju je urođena tjelesna mana bacila u surovi život u planini. Pa možda će i ovi prilozi, napisani
tihim večernjim satima ili na uzavrelom kamenu na proplanku, nekome pomoći da spozna iščezli život u planini.
Prigodom devedeset godina postojanja a sedamdeset godina izlaženja časopisa Bogoslovska smotra, autor želi dati mali prilog boljem poznavanju lika i djela gotovo zaboravljenog a doista velikog i to ...na različitim područjima dr. Josipa Pazmana koji je umro prije sedamdeset i pet godina. U članku se govori samo o jednom vidu njegovoga djelovanja a to je da i Hrvati imaju dobar znanstveni teološki časopis. Naime, Pazman je pokrenuo Bogoslovsku smotru, nju je dugi niz godina s velikim marom uređivao, za nju se i materijalno brinuo, te u njoj pisao članke, rasprave, recenzije, prikaze.
Članak se bavi određenim detaljima iz kazališne prošlosti grada Zagreba u periodu od 1794. do 1825.godine.
Između ostalog saznajemo i to da je, u tom periodu, bilo komada koji nisu bili po volji ...vlasti...
Os Centros de Recursos em Tecnologias da Informação e Comunicação (CRTIC), para a Educação Especial foram implementados, dando seguimento à aplicação do Plano de A ção para a Integração das Pessoas ...com Deficiências ou Incapacidade (PAIPDI em 2006/2009) e à concretização de medidas políticas de Inclusão Digital. Esta decisão política também está relacionada com a reforma da Educação Especial, de acordo com a implementação do Decreto-Lei n.º 3/08, de 7 de janeiro. Estes centros, na atual sociedade do conhecimento e da informação, podem constituir-se como uma mais-valia para os alunos considerados com Necessidades Educativas Especiais (NEE), contribuindo para minorar as suas limitações físicas e intelectuais, assim como aumentar a sua qualidade de vida, inclusão na sociedade e numa profissão. O nosso objetivo, com este artigo, é perceber até que ponto as intencionalidades e as normas orientadoras desta medida política têm expressão nas práticas desenvolvidas pelos centros, junto dos alunos considerados com necessidades educativas especiais. Percebeu-se que a medida foi bem acolhida, mas que ainda há um longo caminho a percorrer até que consiga dar resposta às expectativas criadas à sua volta.