Stres tijekom studija medicine mogao bi utjecati na predstojeće izbore u karijeri. Svrha ovog rada bila je istražiti stavove i potencijalne razlike između studenata prve i šeste godine medicine u ...vezi studija i daljnjih planova u karijeri. Ukupno 570 studenata prve i 400 studenata šeste godine studija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu bili su regrutirani za studiju u razdoblju od 2. do 9. prosinca 2013. godine. Podaci su dobiveni putem anonimnog upitnika. Studenti u obje godine
ocijenili su “Pomaganje drugim ljudima” kao najvažniji razlog za studij medicine. Brucoši su statistički značajno više ocijenili razloge “dobri prihodi” i “ socijalni status” za studij medicine (p=0,003 odnosno p=0,037). Najpoželjnije specijalizacije bile su kirurgija i interna medicina (36,4% odnosno 18,7% za prvu godinu i 26,3% odnosno 36,6% za šestu godinu). Statistički značajno više brucoša radije bi radili u inozemstvu (χ2=3,891, p=0,029). Studenti koji bi radili u inozemstvu izrazili su najveći interes za rad u zapadnoj i sjevernoj Europi. Želje za specijalizacijom među studentima medicine slijede obrazac najčešćih
disciplina među srpskim liječnicima, s rodnim razlikama kakve su prisutne i u drugim populacijama. Određeni postotak studenata vjerojatno će emigrirati.
Središnja medicinska knjižnica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu provela je 2000. godine istraživanje o korištenju interneta te poznavanju mrežno dostupnih izvora koje nudi matični ...fakultet, anketirajući sve studente druge godine. Polazeći od pretpostavke da se svake godine na fakultet upisuju naraštaji studenata bolje informatičke i informacijske pismenosti, prema istoj su metodologiji 2010. i 2012. godine također anketirani svi studenti druge godine kako bi se utvrdile moguće promjene. Usporedbom s rezultatima istraživanja iz 2000. godine, kada je 62 posto ispitanika koristilo internet, a elektroničku poštu imalo 67 posto ispitanika, vidi se veliki porast u korištenju interneta. Internetom se u novom ciklusu ispitivanja služi 98 posto ispitanika, a svega 4 posto ispitanika anketiranih 2010. godine i 2 posto ispitanika iz 2012. godine nemaju elektroničku adresu. Rezultati svih triju istraživanja pokazali su da više od polovice ispitanika internetu pristupa radi zabave i opće obaviještenosti. Svega 4 posto ispitanika iz istraživanja provedenih 2010. i 2012. godine koristi internet za pripremanje ispita. Pristup mrežnim stranicama knjižnice, iako u porastu, i dalje je nizak (u 2012. godini pristupilo im je 19 posto ispitanika u odnosu na samo 4 posto ispitanika iz 2000. godine), što zahtijeva dodatno zalaganje osoblja knjižnice na sadržajnom obogaćivanju i djelotvornom promicanju mrežnih stranica.
Svijest o važnosti zdravog načina života među adolescentima veća je s obzirom na to da je teško mijenjati navike u odrasloj dobi. Glavni cilj ovoga rada bio je istražiti postoje li spolne razlike u ...načinu života koji promiče zdravlje među studen tima medicine te analizirati promjene između prve i druge godine studija. Presječna studija je provedena na uzorku od 1186 studenata, od kojih je bilo 36% mladića. Podaci su prikupljeni pomoću anonimnog upitnika Health-Promoting Lifestyle Profile (HPLP II, Adult Version) i analizirani deskriptivnim statističkim postupcima te neparametrijskim statističkim postupcima. Ukupno je prikupljen i analiziran 941 upitnik HPLP II (stopa odgovora 79%). Oba spola su pokazala umjerenu razinu u ukupnom rezultatu HPLP II, pri čemu nije zabilježena statistički značajna razlika. Značajno više vrijednosti zabilježene su u domenama odgovornost prema zdravlju (p=0,027) i međuljudski odnosi (p<0,001) u korist studentica, dok su značajno više vrijednosti u domenama tjelesna aktivnost (p<0,001) i nošenje sa stresom (p=0,025) ostvarili muški studenti. Studenti druge godine ostvarili su značajno više vrijednosti u ukupnom rezultatu HPLP (p=0,004) te u domenama tjelesna aktivnost (p=0,007), nošenje sa stresom (p=0,006) i samoodređenje (p=0,029). Zaključno, rezultati istraživanja upućuju na potrebu organizirane zdravstvene skrbi i programa tjelesne aktivnosti za studente medicine utemeljene na specifičnim zahtjevima i potrebama.
Cilj rada bio je procijeniti učinak javnozdravstvene intervencije kućnog posjeta studenata medicine na obuhvat mamografskim pregledom žena uključenih u Nacionalni program (NP) ranog otkrivanja raka ...dojke. Metode: Uzorak za intervenciju bile su žene s odabranih urbanih i ruralnih područja Požeško-slavonske županije, koje se nisu odazvale na poziv za mamografiju (N=1208). Intervenciju kućnim posjetima provodili su studenti medicine. Rezultati: U provedbi intervencije uspjelo
je kontaktirati 44,0 % žena. Najčešći razlozi potpune nemogućnosti kontakta (N=206) bili su „pogrešna adresa“ (48,1 %) i „žena je odselila“ (39,3 %), a neostvarivanja kontakta (N=470) „nitko ili žena nisu bili zatečeni u kući“ (43,8 %). U skupini kontaktiranih (N=532), 49,6 % žena je pristalo na intervenciju. Sklonije sudjelovanju u intervenciji bile su žene iz ruralnih sredina (61,9 % vs. 35,9 %; p<0,001). Razlika u dobi kontaktiranih žena s intervencijom ili bez intervencije nije utvrđena. Žene koje su pristale na intervenciju su se u značajno većem broju odazvale pozivima na mamografski pregled (52 vs. 9 učinjenih mamografi ja; p<0,001). Zaključak: Intervencija u obliku kućnih posjeta značajno povećava obuhvat neodazvanih
žena mamografskim pregledima u sklopu NP ranog otkrivanja raka dojke. Razloge neodaziva potrebno je još dodatno istražiti. Rezultati rada ukazuju na potrebu uvođenja modela javnozdravstvene prakse u zajednici u edukaciju liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika.
Suvremena istraživanja ukazuju kako tjelesno kažnjavanje slabi mentalno zdravlje, kvalitetu odnosa roditelj-dijete, samokontrolu i moralne standarde, a poja-čava agresivnost, delinkvenciju i ...antisocijalno ponašanje. U Hrvatskoj je zakonom zabranjeno od 1998. godine. Ipak, u svakodnevnoj kliničkoj praksi psiholog se su-sreće s djecom koju roditelji tjelesno kažnjavaju,ali i s pitanjima zdravstvenih djelat-nika o djelotvornosti tjelesne kazne. Stručnjaci u zdravstvu koji rade s djecom imaju mogućnosti razgovarati s roditeljima o odgoju djeteta, a znanjem i stavovima utje-cati na roditeljska uvjerenja o načinima discipliniranja. S obzirom na to kako liječ-nici mogu biti izvor informacija i podrške roditeljstvu, cilj ovoga istraživanja bio je ispitati mišljenja i znanja o tjelesnom kažnjavanju budućih liječnika. U istraživanju su sudjelovala 62 studenta pete godine medicine. Primijenjeni su Skala uvjerenja o opravdanosti i djelotvornosti tjelesnog kažnjavanja, pitanja za procjenu uvjerenja o posljedicama verbalnog i tjelesnog kažnjavanja i Skala stavova okoline prema tjele-snom kažnjavanju (sve Pećnik i Tokić, 2011). Glavni rezultati pokazali su kako se trećina studenata slaže s tvrdnjom da dijete treba nekad dobiti batine. Ukupno 43% studenata zna da je u Hrvatskoj tjelesno kažnjavanje zakonom zabranjeno, 25,8% odgovorilo je da nije sigurno treba li se treća osoba umiješati ako roditelj udari dije-te, a 34% ih misli da se vjerojatno ne treba miješati. Stavove liječnika prema tjeles-nom kažnjavanju studenti medicine u prosjeku percipiraju kao „ni za ni protiv“, a stavove pedagoga, psihologa i socijalnih radnika percipiraju kao stavove stručnjaka koji su protiv tjelesnog kažnjavanja. Rezultati pokazuju kako stavovi i znanja dijela studenata medicine nisu usklađeni s važećim zakonima i spoznajama o tjelesnom kažnjavanju. Odgovori su poticajni za opsežnija ispitivanja, ali i edukacije u medici-ni o podržavajućem roditeljstvu koje unapređuje zdravlje djeteta i kvalitetu života obitelji, dok se primijenjene skale mogu koristiti za senzibilizaciju i razgovore o ponašanjima roditelja koja nose potencijalnu štetu djetetovu razvoju i dostojanstvu.
Iz osobnog iskustva, ali i iz literature znamo da studenti medicine započinju studij kao mladi idealisti (1). Pritom su altruistički i humanistički motivi za bavljenje medicinom stabilni i ...predominantni kako među hrvatskim (2) tako i među stranim studentima (3). Ipak, mnogi svakodnevni, ali i stručni komentari opisuju liječnike hladnima i ravnodušnima (4-7) što je u oštroj suprotnosti s motivima koji studente dovode na studij. Takva promjena iz mladog idealista u ravnodušnog profesionalca složen je proces koji je zasigurno rezultat većeg broja društvenih i psiholoških čimbenika. Jedan od njih je svakako moralni razvoj studenata. Ovaj rad potaknut je nalazima istraživanja koja upućuju da moralni razvoj, suprotno očekivanjima, zastaje tijekom studija medicine ili da čak nazaduje (8-17). Ovdje se ne tvrdi da je to ključan, a još manje jedini čimbenik. Međutim, nesumnjivo je važan, a ne posvećuje mu se dovoljno pažnje tijekom obrazovanja mladih ljudi u struku koja će ih, bez iznimke, prije ili kasnije suočiti s nekim oblikom moralne dvojbe. Zato ću ponuditi sažeti uvid u područje moralnog razvoja i stanje studenata medicine u tom pogledu, a na kraju ću ocrtati mogući smjer djelovanja kojim bi se taj razvoj podržao i potakao.
Međunarodna udruga studenata medicine IFMSA (International Federation of Medical Students' Associations) postoji više od 50 godina, te ima Nacionalne organizacije u preko 80 zemalja svijeta. IFMSA je ...priznata od Svjetske zdravstvene organizacije. Organizirana je u šest odbora koji se bave svim poljima medicine i javnoga zdravstva - studentskim razmjenama, javnim zdravstvom, medicinskom edukacijom, borbom protiv AIDS-a te zdravljem izbjeglica. Od 1992. u Hrvatskoj je osnovana Nacionalna organizacija CroMSIC (Croatian Medical Students' International Committee). U Hrvatskoj, na sva četiri medicinska fakulteta djeluju svi odbori matične Organizacije. Godine 1997. osnovana je IFMSA Croatia - CroMSIC, Podružnica Osijek. Dosadašnje aktivnosti temelje se na kampanji Stop AIDS-u, tečaju znakovnog jezika za medicinare, studentskim razmjenama, projektima, konferencijama te promociji studentskih aktivnosti. Cilj je udruge povećati broj studentskih razmjena (odlazak osječkih studenata u inozemstvo te prihvat stranih studenata u Osijeku), i potaknuti studentske projekte.
Osnovni cilj studije bio je utvrditi razine triju dimenzija depresivnih simptoma kod studenata medicine u Srbiji, te mijenjaju li se te razine tijekom razdoblja od deset godina. Ova populacijska ...studija obuhvatila je 615 studenata medicine (M=61%; Ž=39%) srednje dobi od 23,60 (SD=1,541) godina, koji su testirani u pet odvojenih ispitivanja od 2002. Do 2012. godine. Depresivni simptomi procjenjivani su pomoću Beckova inventara depresivnosti (BDI ). Srednji zbir BDI za cjelokupni uzorak iznosio je 6,26}6,175. Nije utvrđena značajna razlika u zbiru BDI tijekom deset godina testiranja. Najveći dio ispitanog uzorka (77,24%) nije pokazao depresivne simptome, a također nije utvrđena ni značajna razlika između studenata medicine i ostalih obrazovnih profila prema intenzitetu ovih simptoma. Slično ostalim studijama, žene su bilježile više vrijednosti na svim dimenzijama depresivnosti (osim jedne ispitivane godine), dok je slaba korelacija utvrđena između zbira BDI i dobi (r=0,104; p=0,010). Pošto i dalje postoje neslaganja između studija koje (ne) pokazuju da studenti medicine imaju izražene simptome depresivnosti, potencijalna objašnjenja ovih nalaza trebalo bi tražiti u individualnim karakteristikama pripadnika ove populacije. Prijedlog za buduća istraživanja je da bi u analizu trebalo uključiti i čimbenik stresa, strategije prevladavanja stresa, zadovoljstvo životom, uzroke akademskog neuspjeha i njihov potencijalni utjecaj na razvoj mentalnih poremećaja.
Čvrsti znanstveni dokazi pokazuju da su mnoge
bolesti češće u osoba koje se rijetko ili uopće ne bave
tjelesnom aktivnošću. Studenti medicine poseban su dio
populacije jer će vrlo brzo biti oni koji ...moraju promovirati
tjelesnu aktivnost. Cilj istraživanja bio je utvrditi razinu
tjelesne aktivnosti studenata Medicinskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, razlike između studenata i
studentica te između studenata na nižim i višim godinama
studija. Uzorak ispitanika sastavljen je od 117 studenata i
195studentica, anketiranih putem Baeckeovog upitnika
koji omogućava izračunavanje tri indeksa: radni (WI),
sportski (SI) i indeks slobodnog vremena (LI). Dobiveni
rezultati analizirani su standardnim statističkim
postupcima. Izračunati su osnovni deskriptivni parametri,
a t-testom analizirana je značajnost razlika. Istraživanje je
pokazalo da studenti medicine ne odstupaju značajno od
prosječne populacije u Hrvatskoj, ali je isto tako utvrdilo
da se gotovo polovina njih ne bavi nikakvim sportom ili
rekreacijom. Teško je za očekivati da će neaktivni
medicinari kvalitetno zastupati trend za povećanjem
tjelesne aktivnosti danas prisutan u svijetu. Upravo iz tog
razloga trebalo bi više poraditi na edukaciji studenata
medicine vezano uz korisnost tjelesne aktivnosti.
Jedna od ključnih kompetencija koje bi student medicine trebao
razviti tijekom studija jest "učiti kako učiti". Izborni kolegij "Vještine
studiranja" pokrenut je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu
...2007. godine i dosad ga je pohađalo 130 studenata, uglavnom
prve godine. Kolegij traje 25 sati, zasniva se na Kolbovoj teoriji
ciklusa iskustvenog učenja, a radi na razvijanju znanja i sposobnosti
postavljanja ciljeva, organizacije vremena, poboljšavanja
pamćenja i davanja povratne informacije. Studentima se pomaže
i u osvješćivanju osobnih motivacija i potreba. Rabe se kreativne i
inovativne metode, poput rješavanja upitnika, glume, pisanja
osobne vizije, slušanja glazbe i istodobnoga sudjelovanja dvaju
nastavnika u nastavi. Kvalitativna evaluacija pokazala je da
studenti vrlo pozitivno ocjenjuju kolegij, posebice opuštenu
atmosferu, dobru komunikaciju s nastavnicima i visok stupanj
interaktivnosti u nastavi. Kao povoljne ishode kolegija studenti su
naveli poticaj na samopromatranje, potvrdu i produbljivanje
dosad stečenih znanja i vještina učenja te usvajanje novih
metoda i tehnika. Glavne primjedbe kolegiju odnosile su se na
vrijeme njegova održavanja, trajanje nastave i strogost u nadzoru
pohađanja nastave. Rezultati kvalitativne evaluacije pokazuju da
je kolegij dobro prihvaćen, ali bi prikladnije vrijeme za njegovo
održavanje bio sam početak akademske godine.
PDF
