Praksa u obrazovanju učitelja dobila je još veću važnost u preddiplomskim programima za obrazovanje učitelja za vrijeme reforme kurikula prema Bolonjskom procesu iako je praktična nastava, doduše ...fragmentirana, bila vrlo važan dio programa za obrazovanje učitelja u Sloveniji. Kako bismo procijenili kvalitetu i integritet praktične nastave za buduće učitelje iz perspektive studenata, proveli smo istraživanje o percepciji studenata o praktičnoj nastavi. Ovaj rad prikazuje rezultate zadovoljstva studenata praktičnom nastavom, dajući pri tome i analizu mogućih potrebnih promjena. Rad također prikazuje razlike između određenih oblika praktične nastave na razini fakulteta i škole. Na osnovi analiza dobivenih podataka ukazujemo na dijelove koji nagovještavaju defragmentaciju te donosimo nastojanja mentora s fakulteta i iz škola za što kvalitetnijim izvođenjem nastavne prakse.
Pedagogija početak formalnog školovanja prepoznaje kao značajan trenutak djetetova života koje je razvojno izrazito bitno, a ujedno i jedno od stresnijih u djetinjstvu. Polasku u osnovnu školu može ...se pristupiti kroz različito shvaćanje djeteta što je dovelo do nedostatka konsenzusa i temeljnog razumijevanja procesa polaska. U Republici Hrvatskoj nova kurikularna reforma kao jedan od svojih bitnijih reformskih postupaka uzima snižavanje dobne granice za polazak djeteta u osnovnu školu. U ovom radu prezentirat će se osnovne teorijske postavke o procesu polaska u osnovnu školu te će se istaknuti uloga visokoškolskih ustanova u rješavanju problema i izazova koji stoje pred hrvatskim obrazovnim sustavnom prihvaćanjem snižavanja dobne granice djeteta za polazak u osnovnu školu. Analizom sadržaja učiteljskih studijskih programa u Republici Hrvatskoj ukazalo se na potrebu usklađivanja studijskih programa s potrebama budućih učitelja za kvalitetan rad s djecom predškolske, odnosno rane školske dobi.
Kvalitativnim pristupom utemeljene teorije istraženo je kako nastavnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu percipiraju promjene studijskih programa provedene u sklopu Bolonjske reforme. ...Podaci su prikupljeni polustrukturiranim intervjuima s nastavnicima i obrađeni postupcima kodiranja i kategoriziranja u pristupu utemeljene teorije. Istraživanje je pokazalo da je sukus društvenih procesa vezanih uz bolonjske promjene studijskih programa na Filozofskom fakultetu bio fleksibilizirati hodogram i omogućiti veću slobodu, s obzirom na omjer obvezatnih i izbornih predmeta, kronološki redoslijed, propedeutičke pristupe, odnos teorijskih i praktičnih sadržaja, usredotočenost na ishode učenja naspram usredotočenosti na struku i podučavanje, jednosemestralnost predmeta te profiliranje smjerova. Fleksibilizacija navedenih elemenata provedena je u praksu do stanovite granice, a tu granicu predstavljala je zaštita zasada struke. Rezultati upućuju na zaključak da Bolonjska reforma nije kozmetička reforma, nego zadire u esencijalne elemente struke, kao što je pitanje određivanja važnijih odnosno perifernijih grana struke. Ta pitanja nisu ni dodirnuta u priopćenjima Bolonjskog procesa na europskoj razini, nego ih je potrebno promišljati od struke do struke, pa i od odsjeka do odsjeka. Naše istraživanje ukazalo je na to da novi okviri traže dubinske sadržajne i metodičke zahvate, pokreću pitanja koja se ne odnose samo na nastavu nego traže promišljanje supstancijalnih pitanja struka. Nužno je pažljivo razlučivanje između segmenata studijskih programa koji su prilagodljivi, i onih koji nisu, te uspostava prave ravnoteže među njima. Tako korjenitu reformu na velikom Fakultetu bilo je nemoguće unaprijed cjelovito promisliti prije prvih iskustava s novim okvirom. To znači da ima osnove za reviziju implementacije Bolonjske reforme na nekim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, u čijoj se ekonomskoj politici malim i srednjim poduzećima poklanja posebna važnost, djelatnost ovoga dijela hrvatskoga poslovnog entiteta postaje važnija nego ...ikad. Istodobno, povećanje broja zaposlenih i povećenje broja visokoobrazovanih dva su od ukupno pet izrijekom navedenih ciljeva u aktualnome strategijskom dokumentu Europa 2020. Međutim, dugogogodišnja neusklađenost kompetencija koje se stječu u sustavima visokoga obrazovanja i potreba tržišta rada rezultirala je iznimno visokom stopom nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj. Upravo je stoga sustav visokoga obrazovanja s izraženom poduzetničkom usmjerenošću prepoznat kao alat za rješenje aktualnih ekonomskih problema. Cilj je ovoga rada prepoznati ključne kompetencije u poduzetničkome obrazovanju i njihov doprinos u povećanju zapošljivosti u Republici Hrvatskoj. U svrhu ostvarenja navedenog cilja, podaci su prikupljeni iz primarnih (strukturirani intervju s voditeljima studija i predstojnicima katedre Veleučilišta VERN’ - N=6) i sekundarnih izvora (javno dostupne informacije Veleučilišta VERN’ i relevantna stručna i znanstvena literatura). Rezultati istraživanja pokazuju da postoji uzročno-posljedična veza između poduzetničkoga obrazovanja i povećanja zapošljivosti. Podaci koji se odnose na tri studijska programa poduzetničkoga obrazovanja (ekonomiju poduzetništva, turizam i novinarstvo) i rezultati analize sadržaja sekundarnih izvora pokazuju da poduzetničko obrazovanje stvara poduzetničke kompetencije koje doprinose povećanju zapošljivosti u Republici Hrvatskoj.
Ovaj dokument Odjela za ekonomske i društvene poslove Ujedinjenih naroda (UNDESA) i Međunarodnog udruženja škola i instituta za javnu upravu (IASIA) predstavlja orijentaciju i pomoć u oblikovanju i ...evaluaciji kvalitete studijskih programa i programa stručnog usavršavanja za javnu upravu. Opisuje osam glavnih standarda izvrsnosti: posvećenost javnoj službi, zagovaranje javnog interesa, spajanje znanja, prakse i službe zajednici, važnost nastavnika, središnje značenje inkluzivnosti za programe, svrhovitosti odazivnost programa, raspoloživost adekvatnih resursa, te usklađivanje suradnje i natjecanja. Dokument ističe dvije kategorije kriterija za njihovo mjerenje: institucionalne i programske. Programske kriterije sistematizira u četiri skupine, one koje se tiču razvoja i recenzije programa, sadržaja programa, upravljanja programom te izvođenja programa.
