Tijela za provedbu zakonodavstva moraju imati odgovarajući alat za zadržavanje podataka kako bi na neki način održala korak u borbi protiv terorizma i teškog kriminaliteta. Zadržavanje podataka je na ...razini Europske unije apsolutni osnovni element u toj borbi, no mora postojati odgovarajući balans između temeljnih prava, prava na privatnost i zaštite osobnih podataka i daljnjeg rada na sigurnosti građana. Daljnja mogućnost zadržavanja podataka od iznimne je važnosti za sigurnost građana, posebice u pogledu sprječavanja, istraga, otkrivanja i progona kaznenih djela te obrane i zaštite javne i nacionalne sigurnosti. S druge strane, zadržavanje podataka predstavlja ograničenje ljudskih prava zajamčenih Poveljom EU-a o temeljnim pravima (pravu na poštovanje privatnog života i komuniciranja, pravu na zaštitu osobnih podataka i pravu na slobodu izražavanja).
Cilj je ovog rada prikazati povijest zakonodavstva kojim se EU pokušava suočiti s problematikom borbe protiv terorizma, reformom područja zaštite podataka koja je nužno potom uslijedila kroz paket raznih zakonodavnih rješenja, presudama Suda EU u odnosu na Direktivu o zadržavanju podataka i njenim poništenjem te trenutačnim stanjem u raspravama koje su uslijedile.
S tehničkog aspekta bit će prikazane mogućnosti usklađivanja, prikupljanja, obrade i pohranjivanja velikih količina podataka koji mogu poslužiti za identifikaciju osoba te kao takve moraju biti usklađene s Uredbom o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka) i Direktivom o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (tzv. Policijskom direktivom).
Kao mjere zaštite podataka u smislu navedenih propisa obradit će se šifriranje (enkripcija), anonimizacija te pseudonimizacija, uzimajući u obzir njihove prednosti i nedostatke. Obradit će se i zakonodavstvo vezano uz postupanje s podacima te koncept tehničkog rješenja koje bi imalo mogućnosti ograničavanja obrade podataka i omogućilo nadzor nad postupanjem s podacima.
Upotrebom i brzinom razvoja internetskih tehnologija svakim se danom javljaju razni protokoli, kojima se omogućuje razmjena informacija i podataka između računala, raznih internetskih servisa na ...globalnoj i lokalnoj razini. SOAP je komunikacijski protokol (engl. Simple Object Access Protocol) neovisan o operativnom sustavu i platformi računala koja ga upotrebljava. Protokol je baziran na XML (engl. EXtensible Markup Language) standardu razvijen od strane firme Miscrosoft. Protokolom se razmjenjuju podaci između aplikacija upotrebom standardnog HTTP (engl. HyperText Transfer Protocol) protokola koji podržavaju sva računala i predstavlja standard kod internetskih tehnologija. Protokol je razvijen za potrebe jednostavnog slanja tekstualnih poruka zapisanih u XML standardu. Osnovni element koji se šalje protokolom nazivamo omotnica (engl. envelope). Svaka poruka sastoji se iz nekoliko osnovnih dijelova: zaglavlja i tijela poruke (engl. head and body envelope). Protokol podržava objektno orijentirano programiranje te koristi osnovne podatkovne tipove za zapis poruka. Razvoj aplikacija u mnogome olakšavaju već gotove klase unutar .NET programskog okvira i SOAP imenika. Razvojno okruženje SOAP protokola podržava i određenu razinu zaštite i šifriranja poruka po WSDL standardu (engl. Web Services Description Language) i RPC (engl. Remote Procedure Call).
