Prispevek poskuša rekonstruirati borilno tehniko boksanja z ročkami, upodobljenega v situlski umetnosti. Primerjalna analiza zgodovinskega razvoja boksa v evropskem prostoru kaže, da se ta ...halštatskodobna veščina po vsej verjetnosti ni veliko razlikovala od podobnih borilnih športov, ki so jih poznali stari Grki, pa tudi ne od poznejšega angleškega boksa z golimi pestmi. Od njih in slednjega se je bistveno ločila le po uporabi ročk, ki so bile očitno namenjene obtežitvi pesti. V nasprotju z nekaterimi drugimi raziskovalci, ki so obravnavali to tematiko, zato ocenjujemo, da je šlo za tehnično dodelano borilno veščino, katere cilj je bil fizično premagati oziroma onesposobiti nasprotnika, ne pa za spretnostno igro izbijanja ročk.
Based on a decade of research by two leading action sports scholars, this book maps the relationship between action sports and the Olympic Movement, from the inclusion of the first action sports to ...those featuring for the first time in the Tokyo Olympic Games and beyond. In an effort to remain relevant to younger audiences, four new action sports, surfing, skateboarding, sport climbing, and BMX freestyle were included in the Tokyo Olympic program. Drawing upon interviews with Olympic insiders, as well as leaders, athletes, and participants in these action sports communities, the book details the impacts on the action sports industry and cultures, and offers national comparisons to show the uneven effects resulting from Olympic inclusion. It reveals the intricate workings of power and politics in contemporary sports organisations, and maps key trends in this changing sporting landscape. Action Sports and the Olympic Games is a fascinating read for anybody studying the Olympics, the sociology of sport, action sports, or sport policy.
Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
...mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Govoriš nogomet? Spodbujanje učenja tujih jezikov tudi med oboževalci nogometa je glavni namen akcije I SPEAK FOOTBALL, ki jo pred začetkom evropskega prvenstva v nogometu leta 2008 ob finančni podpori evropske komisije pripravlja 5 radijskih postaj iz držav članic EE-ja. Projekt I SPEAK FOOTBALL se financira s pomočjo evropskega programa LINGUA.
Trening mladih nogometašev Maribora, brcanje žoge. Izjave David Röthler, avtor projekta in sodelavec postaje Radiofabrik, Tanja Volf, odgovorna urednica Radia Marš in Zlatko Zahovič, nogometna legenda.
Information:
I speak football: knowledge of a foreign language is a step towards better communication with other cultures and thus and important tool in the fight against xenophobia and racism.
Original language summary:
Govorim nogomet: znanje tujega jezika je korak k sporazumevanju drugih kultur in s tem pomembno sredstvo v boju proti ksenofobiji in rasizmu.
Športni življenjepis Daše Grm:drsati sem začela leta 1996moja prva trenerka je bila Romanakmalu za tem že v mali šoli sem začela trenirati pri Inni in Borisu Uspenskpri devetih letih sem prvič sama, ...brez staršev, odšla na priprave v Zvolen -Slovaškauspehe sem imela že kot mala (državna prvakinja v skupinah B, A in mladinke)zmagala sem Evropski kriterij (v skupnem seštevku) v sezoni 2009/2010moja prva večja tekma je bila Svetovno mladinsko prvenstvo v Ljubljani v sezoni 2005/2006kasneje sem se udeležila še dveh Svetovnih mladinskih prvenstev (Sofija 2009, Oberstdorf 2007)na drugem Svetovnem mladinskem prvenstvu je bila z menoj že Anja Bratec, kot trenerkaprva večja članska tekma je bila Evropsko prvenstvo 2011 (20. mesto), na katerem je bila z menoj Tamara Dorofejev ( Anjo Bratec je bila na porodniški)v tej sezoni 2010/2011 sem začela tudi delati z Janom Čejvanom (zaradi študija v Ljubljani)istega leta sem se udeležila Svetovnega prvenstva v Moskvi (28. mesto), kjer je bil z menoj prvič Jan Čejvanto sta bila moja dva največja uspeha do letos, ko sem na Svetovnem prvenstvu v Shanghaju zasedla 18. mesto in s tem izenačila slovensko žensko najboljše mesto na svetovnih prvenstvihzaradi tega uspeha, sem bila letos povabljena na eno izmed prestižnih tekmovanj v Moskvi (Grand Prix, ki bo novembra 2015)Jan Čejvan je postal moj prvi trener v letu 2013, ko sem trenirala več pri v Ljubjani kot v Celjuplan v letošnji sezoni je, da se čim bolje odrežem na vseh treh večjih tekmovanjih (Grand Prix v Moskvi, Evropsko prvenstvo v Bratislavi in Svetovno prvenstvo v Bostonu)plan za vnaprej je, nadaljevati kariero vsaj do leta 2018 in se poskušati kvalificirati na Olimpijske igre v Pyeongchangudanes še vedno delujem v klubu predvsem kot pomoč pri organizacije delovanja kluba in tudi kot sodnik – Tehnični specialist na državnih in mednarodnih tekmovanjih.
Športni življenjepis Anje Bratec Lesjak:drsati sem začela l. 1986;prva trenerka je bila Metka Umek, vse do prihoda tujih ruskih trenerjev;leta 1991 sta v Celje prišla zakonca Uspenski, Boris je bil ...moj trener vse do konca moje sezone v letu 2005;moj zadnji tekmovalni nastop je bil na Zimski univerzijadi leta 2005 v Innsbrucku;bila sem državna članska prvakinja leta 2001 in mladinska prvakinja leta 2000;med leti 95/96 in 98/99 sem bila 4xskupna zmagovalka Evropskega kriterija v kategoriji pionirke in mlajše mladinke;največji uspeh sem dosegla l. 2001 z nastopom na Svetovnem mladinskem prvenstvu v Sofiji (Bolgarija) in 25. mestom ter isto leto tudi z nastopom na članskem evropskem prvenstvu v Bratislavi (Slovaška) z 27. mestom;leta 2003 sem še enkrat nastopila na Svetovnem mladinskem v Ostravi (Ceška) in dosegla 27.mesto.po končani karieri sem začela pomagat kot trener mlajših skupin v klubu;decembra l. 2008 sem po odhodu Borisa postala glavni trener kluba vse do leta 2013, ko sem dala odpoved;danes še vedno delujem v klubu predvsem kot pomoč pri organizacije delovanja kluba in tudi kot sodnik – Tehnični specialist na državnih in mednarodnih tekmovanjih.Na sliki Anja Bratec Lesjak iz Drsalnega kluba Celje in Boris.
Članak donosi oblike i načine promocije kršćanskih vrijednosti koje je, u skladu s promišljanjima dr. Ivana Merza, u svoje postulate ugradio i programskim djelovanjem promicao Hrvatski orlovski ...savez. Idejom „oduhovljenja” čovjeka te stvaranjem društva i športa utemeljenih na kršćanskim vrijednostima, Merz se originalno suprotstavio snažnom prodoru liberalizma -1920ih godina, osobito prisutna u djelokrugu javnog života i medijskom prostoru razdoblja. Merz uočava problem jednostranog sagledavanja športa kao isključivog sredstva formacije kulta tijela, što u opasnost dovodi moralne i etičke vrijednosti čovjeka. S naglaskom na međusobnu povezanost duše i tijela Merz tjelesno vježbanje uvodi u red askeze i promatra kao formativan element u procesu stvaranja kršćanskog savršenstva. Na taj način, slijedom tjelesnog vježbanja i športa kao najpopularnije pojavne forme i okosnice djelovanja hrvatskog Orlovstva, uspješno je ostvarena implementacija kršćanskih vrijednosti u hrvatsko društvo naznačenog razdoblja.
Vlasnik brodice na motorni pogon registrirane za šport i razonodu, upisane u očevidnik brodica, dužan je osigurati se od odgovornosti za štetu koju brodica može nanijeti trećim osobama zbog tjelesne ...ozljede, oštećenja zdravlja ili smrti. Osobe koje se prevoze brodicom na motorni pogon ne smatraju se trećim osobama u smislu Zakona o osiguranju.
Kao baštinik i dobar poznavatelj helenističkoga svijeta u čiju kulturu spada i organiziranje raznih športskih natjecanja, Pavao je jedini novozavjetni pisac koji obilnije rabi športsku metaforiku u ...izricanju i prenošenju svojih stavova i teoloških ideja. Autor u ovomu radu književnom i kontekstualnom analizom istražuje sve športskim motivima bogatije Pavlove tekstove (1 Kor 9,24-27; 1 Sol 2,1s.19; Fil 1,27-30; 2,16; Gal 2,1s; 5,7; Fil 3,12-16; 4,1.3; Rim 9,16; 15,30), uočavajući njihovu povijesnu ukorijenjenost i misaonu nosivost. Gotovo svi tekstovi sa športskom metaforikom – a Pavao je rabi u gotovo svim svojim izvornim spisima, od prvoga do posljednjega – premda ne na isti način i s istom težinom, odražavaju Pavlova parakletska, posebno auto-egzemplarna nastojanja u oblikovanju kršćanskoga ponašanja svojih naslovnika. To je ponašanje kao i Pavlov život i vjerovjesničko djelovanje obilježeno pravilnom uporabom slobode koja ne zaobilazi, već integrira odricanje, samosvladavanje i disciplinu; maksimalnom zauzetošću, upornošću i trudom; dinamikom koja se probija od starta do cilja, računajući i s neuspjehom; koncentriranošću na bitno; odvažnošću, neustrašivošću i nadom; pravilnošću i poštivanjem pravila; vođenjem računa o drugom i drugačijem u poštivanju svakoga; uvježbanošću, borbenošću i izdržljivošću sve do smrti; ciljnom usmjerenošću svekolikog ljudskog/kršćanskog djelovanja. Športskom metaforikom, posebno vrlo čestom metaforom trčanja, a onda i šakanja,
Pavao insistira na ciljnoj usmjerenosti kršćanskoga života koji nikada nije siguran u uspjeh i koji uvijek strepi pred mogućim neuspjehom. Šport kao ni vjera ne poznaju sustav osiguranja i sigurnosti. Maksimalna
zauzetost oko cilja, rad na sebi i usmjerenost života samo su pretpostavke kojima ljudi otvaraju prostor Bogu za ostvarenje njegovih obećanja. Konačni uspjeh kršćanskoga života stvarnost je konačne Božje prosudbe i u konačnici njegove milosti. U kršćanskom životu, za razliku od športa, nagradu ne dobiva samo najbolji pojedinac, nego svi koji stignu do cilja. Naime, i kada rabi športske metafore, Pavao ih modificira i udaljava se od njih svojim uvjerenjem o Božjem pasiteljskom zahvatu u Kristu. U zaključku autor ističe Pavlovo uočavanje povezanosti i sličnosti/istosti športskog i vjerničkog ponašanja. Šport promiče samopouzdanje, određene vrijednosti, norme i ideale, poštivanje pravila, timski rad, hrabrost, odvažnost, duh pobjede i gubitništva, vježbanje volje u svakom smislu, a bez toga ni vjera u Boga koji se objavio u Kristu, a posebno njome prihvaćen vjernički način života ne mogu opstati. U športskoj težnji koja se u suvremenom olimpijskom duhu definira kao uvijek jače, više i brže moguće je, pavlovskim pogledom, vidjeti horizont transcendentnog iskustva i želje, odnosno eshatonske usmjerenosti vjerničkih nastojanja i života. Šport je za Pavla, kao i život, zauzetost oko cilja koji je u budućnosti, ali Božjoj i u konačnici o Bogu ovisnoj.
Pregledom literature identificiran je nedostatak
istraživanja povezanosti razine tjelesne aktivnosti sa
zadovoljstvom tjelesnim izgledom, koja uključuju uzorak
oba spola. Primarni cilj ovoga rada bio ...je ispitati povezanost
razine tjelesne aktivnosti (dovoljno tjelesno aktivne
osobe spram nedovoljno tjelesno aktivnih osoba) sa
zadovoljstvom tjelesnim izgledom, ukupno i odvojeno po
spolu. Prigodan uzorak sudionika istraživanja sačinjen je
od 1030 osoba (521 studentica i 509 studenata) u dobi od
18 do 30 godina (AS=19,74; SD=1,28), sa šest fakulteta,
sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Podatci su prikupljeni
popunjavanjem standardiziranih upitnika: skraćena verzija
Međunarodnog upitnika tjelesne aktivnosti (International
Physical Activity Questionnaire Short Form, IPAQ-SF, Craig
i sur., 2003) i Skala percepcije tjelesnog izgleda slikovnim
podražajima (Figure Rating Scale, FRS, Stunkard i sur.,
1983). Rezultati upućuju na spolne razlike u zadovoljstvu
tjelesnim izgledom, pri čemu su studenti statistički značajno
zadovoljniji vlastitim tjelesnim izgledom no studentice.
U ukupnom uzorku te zasebnom uzorku studentica i
studenata, rezultati upućuju na statistički značajno višu
razinu zadovoljstva vlastitim tjelesnim izgledom u dovoljno
tjelesno aktivnih osoba, u odnosu na nedovoljno tjelesno
aktivne. Tjedni broj sati športskog ili rekreativnog treninga
statistički je značajno pozitivno povezan sa zadovoljstvom
tjelesnim izgledom u muškaraca, ali ne i u žena. U
ukupnom uzorku i u zasebnim uzorcima muškaraca i žena
nisu utvrđene statistički značajne razlike u zadovoljstvu
tjelesnim izgledom između športaša i rekreativaca. Također,
nisu utvrđene značajne razlike u zadovoljstvu tjelesnim
izgledom između osoba koje prakticiraju dominantno
aerobni odnosno anaerobni tip tjelesnog vježbanja
