Vittoria Colonna: Soneti Senegačnik, Brane
Keria: Studia Latina et Graeca,
12/2023, Letnik:
25, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Pesnico Vittorio Collona (1492–1547) literarna zgodovina običajno (in upravičeno) uvršča v tok petrarkizma, a je izjemen pojav, ne le zato ker so ženski glasovi v 15. stoletju razmeroma redki, temveč ...zaradi pesniške izjemnosti, katere pomen presega zgodovinsko dobo njenega življenja. Izvirala je iz mogočnega aristokratskega rodu. V tem okolju je bila deležna vrhunske humanistične izobrazbe, vse življenje se je gibala v različnih eminentnih kulturnih krogih na italijanskem ozemlju, v katerih je igrala zelo dejavno in pomembno vlogo: skratka, bila je izjemna intelektualka v specifičnem okolju renesančne družbe. Že v mladih letih se je uveljavila kot pesnica, sčasoma pa je postala eno najslavnejših pesniških imen 16. stoletja. Njena poezija, napisana v sonetni formi, se po vsebini deli na dve veliki temi: ljubezen in duhovno življenje, tretja, epistolarna poezija, je minorna.
Vprašanje (dis)kontinuitete med etiko in politiko je civilni živec renesančnega humanizma v historični ontogenezi, ki se začne s Salutatijem, razvija s Ficinom in sklepa z Machiavellijem. Tragično ...sirensko petje človeškega bivanja vseskozi zapeljuje, a nikdar ne preglasi vzgornih upov k praksi usmerjene človeškosti, ki spekulacijo uresničuje skozi dejavnost, kontemplacijo udejanja skozi politiko, sveto izpričuje skozi posvetnost. Humanistična duhovna in filozofska prenova ciceronskega nauka o dobrem delovanju na pragu modernosti nemirno, pa vendar srečno pripelje antropološko vexata quaestio skozi Scilo in Karibdo družbene etike, nihajoče med jajcem in jabolkom (ab ovo usque ad mala) Salutatijevega voluntarističnega optimizma, Ficinovega novoplatonizma in Machiavellijevega antropološkega pesimizma, med zemljo, nebom in breznom. Civilni humanizem še danes budi in bodri vse, ki se v somraku človeškosti še trudijo služiti kvalificiranemu življenju.
There has been an enormous increase in interest in the use of evidence for public policymaking, but the vast majority of work on the subject has failed to engage with the political nature of decision ...making and how this influences the ways in which evidence will be used (or misused) within political areas. This book provides new insights into the nature of political bias with regards to evidence and critically considers what an ‘improved’ use of evidence would look like from a policymaking perspective. Part I describes the great potential for evidence to help achieve social goals, as well as the challenges raised by the political nature of policymaking. It explores the concern of evidence advocates that political interests drive the misuse or manipulation of evidence, as well as counter-concerns of critical policy scholars about how appeals to ‘evidence-based policy’ can depoliticise political debates. Both concerns reflect forms of bias – the first representing technical bias, whereby evidence use violates principles of scientific best practice, and the second representing issue bias in how appeals to evidence can shift political debates to particular questions or marginalise policy-relevant social concerns. Part II then draws on the fields of policy studies and cognitive psychology to understand the origins and mechanisms of both forms of bias in relation to political interests and values. It illustrates how such biases are not only common, but can be much more predictable once we recognise their origins and manifestations in policy arenas. Finally, Part III discusses ways to move forward for those seeking to improve the use of evidence in public policymaking. It explores what constitutes ‘good evidence for policy’, as well as the ‘good use of evidence’ within policy processes, and considers how to build evidence-advisory institutions that embed key principles of both scientific good practice and democratic representation. Taken as a whole, the approach promoted is termed the ‘good governance of evidence’ – a concept that represents the use of rigorous, systematic and technically valid pieces of evidence within decision-making processes that are representative of, and accountable to, populations served.
Cilj rada bio je dobiti uvid u neovisno življenje osoba s invaliditetom. Željela se ispitati povezanost samostalnog funkcioniranja, kvalitete života, prostorne pristupačnosti i nekih aspekata ...neovisnog življenja promatranog kroz stupanj samostalnosti u obavljanju svakodnevnih obiteljskih i kućanskih aktivnosti i učestalost obavljanja takvih aktivnosti. Istraživanje je provedeno na uzorku od 400 ispitanika u gradu Zagrebu s obzirom na njihovu prevalenciju u populaciji glede oštećenja. Podaci su prikupljeni standardiziranim upitnicima koji su se odnosili na spomenuta područja promatranja: skala kvalitete života, skala uključenosti u zajednicu, skala samostalnog funkcioniranja osoba s invaliditetom te skala zadovoljstva životom i upitnik koji se odnosio na socio demografska obilježja ispitanika. Rezultati su pokazali da postoji povezanost između neovisnog življenja promatranog kroz aspekte stupnja samostalnosti i učestalosti obavljanja aktivnosti u obitelji i prostorne pristupačnosti, kvalitete života i svakodnevnog funkcioniranja. Regresijskom analizom je utvrđeno da tek u maloj mjeri ovi elementi određuju sam koncept neovisnog življenja promatran kao stupanj samostalnosti i učestalost obavljanja određenih aktivnosti u kućanstvu i obitelji i da je kao takav povezan s samostalnim funkcioniranjem, kvalitetom života, zadovoljstvom životom, prostornom pristupačnošću, samostalnim kretanjem, neovisnim donošenjem odluka. Rezultati istraživanja upućuju na složenost koncepta neovisnog življenja te na daljnja istraživanja ovog konstrukta uzimajući u obzir spoznaje dobivene u ovom istraživanju.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- V posnetku je predstavljeno orodje, ki so ga uporabljali za žetev in mlačev.- All metadata published by Europeana are available free ...of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Revija je izhajala mesečno v Ljubljani. Spremljala je družabno življenje meščanov, kulturno, modno in športno sceno, podkrepljeno s ...številnimi fotografijami- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Revija je izhajala mesečno v Ljubljani. Spremljala je družabno življenje meščanov, kulturno, modno in športno sceno, podkrepljeno s ...številnimi fotografijami- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
