Lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME) najčešće su bolesti prenosive krpeljima u Republici Hrvatskoj. Isti vektor, krpelj roda Ixodes ricinus, odgovoran je i za prijenos humane ...granulocitne anaplazmoze (HGA) koja se u našoj zemlji rijetko dokazuje, a prvi slučajevi su potvrđeni 1998. godine u Koprivničko-križevačkoj županiji. HGA se najčešće klinički prezentira vrućicom s leukopenijom, trombocitopenijom, povišenim aminotransferazama i CRP-om, a potvrđuje se serološki, pri čemu se povremeno dokaže koinfekcija s virusom KME i/ili bakterijom Borrelia burgdorferi.
Prikazujemo slučaj 44-godišnje bolesnice koja je ambulantno liječena u Klinici za infektivne bolesti Kliničkog bolničkog centra Rijeka zbog vrućice s bicitopenijom (leukopenija, trombocitopenija) i akutnog perikarditisa. Serološkom je obradom dokazana akutna koinfekcija uzročnicima Anaplasma phagocytophilum i Borrelia burgdorferi. Liječenje je provedeno doksiciklinom i nesteroidnim antireumaticima, čime je postignut povoljan klinički odgovor.
Anaplazmoza je vektorski prenosiva zoonoza koja ima javnozdravstveno značenje i koja se svrstava u skupinu emergentnih bolesti. Prouzročena je vrstom Anaplasma phagocytophilum, a prenosi se preko ...krpelja. Dokazana je u 39 zemalja svijeta kao i u Hrvatskoj te je uz babeziozu najprisutnija bolest koju prenose krpelji, a izaziva i velike ekonomske gubitke. Utvrđena zemljopisna rasprostranjenost A. phagocytophilum obuhvaća Ameriku, Europu, Afriku i Aziju. Međutim, oboljenja ljudi uglavnom se javljaju u Sjevernoj Americi, dok se u Europi i Aziji rijetko prijavljuju. Epidemiološke studije u Europi sugeriraju povećani profesionalni rizik od infekcije za radnike u šumarstvu, lovce, veterinare i poljoprivrednike koji imaju povijest uboda krpelja, a žive u endemskim područjima. Zbog toga anaplazmoza predstavlja javnozdravstveni problem. Iako je ukupna genetska raznolikost A. phagocytophilum u Europi veća nego u SAD-u, sojevi odgovorni za infekciju ljudi srodni su na oba kontinenta. Genetska varijabilnost i procjena razlike patogenosti i infektivnosti između sojeva za različite domaćine do danas nisu dovoljno istraženi. Međutim, iako je broj radova koji opisuju genetsku varijabilnost anaplazme sve veći, još uvijek je nedovoljno podataka za razumijevanje geografske distribucije i prijemljivosti domaćina na pojedine sojeve, a nedovoljno je istražena i povezanost patogenosti i infektivnosti sojeva za različite vrste domaćina. U Hrvatskoj postoji veći broj radova koji se bave istraživanjima bolesti koje se prenose vektorima i uglavnom usmjerena na istraživanja domaćih životinja, poglavito pasa, dok je populacija divljih životinja, uključujući divlje kanide, još uvijek nedovoljno istražena. Radi toga su potrebne daljnje studije da bi se utvrdila prevalencija i distribucija A. phagocytophilum kao vektorski prenosivog uzročnika u divljih kanida i njihovih ektoparazita.
U ovom radu donosimo opis prvoga dokazanog slučaja anaplazmoze konja u Hrvatskoj. Kobila je pri dolasku na kliniku pokazivala ove simptome: depresivno ponašanje, ataksiju, bljedilo sluznica te ...otečenje svih udova. Hematološki profil pokazao je blagu anemiju, trombocitopeniju i leukopeniju, bez vidljivih parazita u krvnom razmazu. Lančanom reakcijom polimerazom dokazana je prisutnost uzročnika Anaplasma phagocytophilum. Kobila je sljedećih sedam dana liječena oksitetraciklinskim antibiotikom. Anaplazmoza konja je „novo“ prepoznata bolest na području jugoistočne Europe, te bi se kao takva trebala uvrstiti u diferencijalne dijagnoze u slučajevima anemija konja.
Anaplasma phagocytophilum je emergentni patogen kojeg u Europi prenose krpelji Ixodes ricinus koji su vektori i za virus krpeljnog encefalitisa, Borrelia sensu lato, Babesia i neke vrste Rickettsia ...spp. A. phagocytophilum je obvezno unutarstanična Gram-negativna bakterija koja ima tropizam za granulocite i uzrokuje humanu granulocitnu anaplazmozu (HGA). Dijagnoza HGAtemelji se na kliničkoj procjeni i mora se potvrditi serološki dokazom serokonverzije ili četverostrukog porasta titra protutijela IgG ili određivanjem DNK. Protutijela su često negativna u početnoj fazi akutne bolesti i obavezno treba testirati parne serume u razmaku od 2–4 tjedna. U ranoj fazi bolesti kada je serologija još negativna značajniji je nalaz DNK iz uzorka krvi s antikoagulansom, ali dostupnost PCR je ograničena. Morule u razmazu periferne krvi obojene po Giemsi značajne su za rano postavljanje dijagnoze, ali se u HGA pronalaze jako rijetko. Od 2009. do 2012.g. u Klinici za infektivne bolesti u Zagreb testirali smo protutijela IgM i IgG protiv A. phagocytophilum u 496 seruma od 425 bolesnika. Parne serume imalo je samo 68 bolesnika. Pozitivna protutijela na A. phagocytophilum nađena su u 160 (37,6%) bolesnika. Tri bolesnika su zadovoljila kriterije za akutnu HGA. Prisutnost IgG u titru 256 ili većem, što se definira kao moguća HGA, nađena je u 40 bolesnika. Samo IgM imalo je 17, a IgM i IgG anti-A. phagocytophilum 16 bolesnika. Anti-A. phagocytophilum IgG u titru 64 ili 128 imalo je u 84 bolesnika. Podaci potvrđuju prisutnost infekcije A. phagocytophilum u Hrvatskoj premda većina akutnih infekcija ostaje nedokazana, većinom kao samoizlječive bolesti. HGA se treba uključiti u diferencijalnu dijagnozu bolesnika sa simptomima sličnima gripi u područjima gdje se nalazi Ixodes ricinus, posebno u vrijeme aktivnosti krpelja. U životinja i krpelja u Hrvatskoj utvrđena je prisutnost i drugih patogenih članova porodice Anaplasmataceae zbog čega dodatno treba misliti o HGA uz veća dijagnostička nastojanja za postavljanje dijagnoze.
Granulocitna anaplazmoza pasa proširena je diljem svijeta, a prouzročena je vrstom Anaplasma phagocytophilum. Prenosi se krpeljima roda Ixodes. Do sada u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini i Republici ...Srbiji nema objavljenih podataka o prisutnosti i raširenosti infekcije pasa uzročnikom A. phagocytophilum. Cilj je ovoga seroepidemiološkog istraživanja da se utvrdi seroprevalencija IgG protutijela za A. phagocytophilum u populaciji pasa u Vojvodini, Srbija. Ovim seroepidemiološkim istraživanjem, obuhvaćena su 84 nasumično izabrana psa s područja Autonomne Pokrajine Vojvodine. U cilju utvrđivanja prisutnosti protutijela razreda IgG za A. phagocytophilum rabljen je test indirektne imunofl uorescencije (IFAT). Primjenom IFATa, na području Autonomne Pokrajine Vojvodine, Srbija, utvrđena su specifična protutijela IgG na uzročnika A. phagocytophilum u serumu 13 pasa, što predstavlja seroprevalenciju od 15,5 %. Dokaz protutijela za A. phagocytophilum u populaciji pasa na području Autonomne Pokrajine Vojvodine osnova je za daljnja epidemiološka, klinička i dijagnostička istraživanja ove infekcije.
Ekonomski gubici koje u Indiji uzrokuju krpelji i bolesti koje se prenose krpeljima procjenjuju se na oko 498,7 milijuna američkih dolara. Među tim je bolestima i anaplazmoza, koja uzrokuje znatnu ...smrtnost i pobol među životinjama, što vodi do velikih gubitaka u proizvodnji. S obzirom na oskudne podatke o molekularnoj karakterizaciji, filogenetskoj i matriksnoj analizi bakterije Anaplasma spp. u goveda, cilj je ovog rada bio dobiti znanstvene informacije iz navedenih područja istraživanja na terenskim izolatima Anaplasma spp. koja inficira mliječna goveda u zapadnom dijelu savezne države Uttar Pradesh u Indiji. Prikupljeni su uzorci krvi od 200 goveda koja su pokazivala kliničke znakove anaplozmoze. Za detekciju bakterije učinjena je analiza razmaza krvi i molekularna potvrda PCR-om. Karakterizacija izolata na molekularnoj razini provedena je sekvenciranjem gena 16S rRNA i njegovom bioinformatičkom analizom upotrebom MEGA verzije X. Mikroskopskim je pregledom Anaplasma spp. otkrivena u 106 uzoraka (53%), dok je PCR analizom gena 16S rRNA pozitivno bilo 176 uzoraka (88%). Sekvenciranje gena 16S rRNA i bioinformatička analiza slijedova otkrili su postojanje triju različitih populacija bakterije Anaplasma spp., i to Anaplasma marginale i dviju drugih anaplazmi genetski povezanih s vrstama Anaplasma capra i Anaplasma ovis koje cirkuliraju u krvi zaraženih goveda. Svi su terenski izolati bakterija A. marginale i A. ovis iz države Uttar Pradesh svrstani u jednu filogenetsku kladu zajedno s izolatima iz Irana, Brazila, Tajlanda i Izraela, dok su izolati A. capra iz Indije svrstani u kladu s A. capra iz Japana, Kine i Južne Koreje. Prema autorovim je saznanjima ovo prvo izvješće o vrsti Anaplasma capra i Anaplasma ovis u goveda u Indiji što upućuje na potencijal goveda da budu rezervoari ovih patogena. To pak upućuje na potrebu za daljnjim istraživanjima bakterije Anaplasma spp. s obzirom na njezinu emergenciju i zoonotski potencijal.
A. phagocytophilum je uzročnik humane granulocitne anaplazmoze (HGA). U najvećem dijelu Europe, uključujući i Hrvatsku, glavni vektor za A. phagocytophilim je Ixodes ricinus, a rezervoar su šumski ...sisavci. Najčešće HGA prolazi asimptomatski, eventualno uz kratkotrajni febrilitet. Ukoliko se bolest razvije, može poprimiti različite oblike, od lakih do izrazito teških. Simptomi su uglavnom nespecifični: febrilitet, mialgije, artralgije, zimice, mučnina, povraćanje i glavobolja. Osip se javlja rijetko. U jednog dijela bolesnika se mogu javiti neurološki simptomi. Može se prezentirati i kao vrućica nepoznata porijekla u trajanju i do dva mjeseca. U radu je prikazan blagi oblik HGA u šezdestšestogodišnje bolesnice u koje pored febriliteta, općeg algičkog sindroma s izraženom jakom glavoboljom i početnom smušenošću nema drugih vodećih simptoma bolesti. U laboratorijskim nalazima kod dolaska registrirana je blago povišena vrijednost CRP-a, blaža jetrena lezija, leukopenija, trombocitopenija, povišena vrijednost LDH i diselektrolitemija. Dijagnoza je postavljena serološki nakon što je bolesnica otpuštena iz bolnice. Tijekom hospitalizacije, bolesnica je liječena simptomatski. U centralnoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj je moguće očekivati pojavu infekcija A. phagocytophilum i posljedično razvoj HGA te na ovu bolest treba misliti u diferencijalnoj dijagnostici bolesti koje se prenose krpeljima.
PDF
