Raziskava na vzorcu 32 študentov prvega letnika anglistike na Univerzi v Ljubljani v študijskem letu 2009/2010 je pokazala, da študenti uporabljajo vrsto različnih slovarjev, med katerimi je nekoliko ...več angleškoangleških kot dvojezičnih. Med navedenimi dvoje zičnimi slovarji ni nekaterih najnovejših in najobsežnejših slovarjev za slovenščino, med najpogosteje uporabljanimi slovarji pa se pojavljajo dvojezični slovarji majhnega formata. Študenti že pretežno posegajo po elektronskih in spletnih virih, medtem ko so tiskani manj zastopani, ta trend pa se bo predvidoma še okrepil zaradi novih dvojezičnih spletnih slovarjev. Ugotovitve pomenijo opozorilo učiteljem vseh sektorjev, od osnovne šole prek srednje šole do univerze, saj se kaže potreba po dopolnilnem usposabljanju za rabo dvojezičnih slovarjev, preusmerjanje od tiskanih k elektronskim in spletnim virom pa bo pred vidoma pomenilo tudi spremembo načina dela pri pouku angleščine na vseh stopnjah.
The cognitive linguistic approach to metaphor and metonymy postulates that we think and understand the world with the help of these figurative mechanisms. Even though metaphors are thus not primarily ...figures of speech, their visual representatives have not been given enough attention in terms of academic research. The study of conceptual metonymies is even more bridled with the lack of scholarly attention. In recent years, however, linguists have focused on nonverbal metaphors, analyzing visual arts, advertising, and film. Numerous genres in art have shown traits of metaphoric expression to a greater or lesser extent, the most noticeable among them being surrealism as an artistic movement with a highly potent metaphoric system. In an effort to discover the conceptual metaphors and metonymies in the still and moving images (visual art and film), this dissertation will attempt to shed a light on visual metaphor and metonymy in Surrealist art - more specifically, the art of H.R. Giger, Swiss Surrealist whose creations, examined through the lens of semiotics as a highly complex, multimodal structure, surpass cultural and sociological barriers and point to the merger between man and technology, indicative of the modern transformational processes of the 20th and the 21st century.
Rad ne sadrži sažetak na drugom jeziku.
The cognitive linguistic approach to metaphor and metonymy postulates that we think and understand the world with the help of these figurative mechanisms. Even though metaphors are thus not primarily figures of speech, their visual representatives have not been given enough attention in terms of academic research. The study of conceptual metonymies is even more bridled with the lack of scholarly attention. In recent years, however, linguists have focused on nonverbal metaphors, analyzing visual arts, advertising, and film. Numerous genres in art have shown traits of metaphoric expression to a greater or lesser extent, the most noticeable among them being surrealism as an artistic movement with a highly potent metaphoric system. In an effort to discover the conceptual metaphors and metonymies in the still and moving images (visual art and film), this dissertation will attempt to shed a light on visual metaphor and metonymy in Surrealist art - more specifically, the art of H.R. Giger, Swiss Surrealist whose creations, examined through the lens of semiotics as a highly complex, multimodal structure, surpass cultural and sociological barriers and point to the merger between man and technology, indicative of the modern transformational processes of the 20th and the 21st century.
The present thesis is the result of a cross-cultural, genre-based study whose main objective is
to examine how writers of research articles in psychology in Croatian and English use
epistemic ...modality devices in hedging their claims or in evaluating other scholars’ work.
Based on the corpus of 60 research articles published in Croatian and English journals, the
study aims to establish the patterns of similarities and differences in the use of the epistemic
devices across the main rhetorical sections of a research article as well as to identify their
major hedging functions.
The overall results show that English writers use epistemic markers more frequently than their
Croatian counterparts. This finding is generally in line with the previous cross-cultural
studies, showing a more salient use of hedges and their more entrenched status in the Anglo-
American writing as compared to academic writing in some other languages investigated.
With respect to the individual categories of epistemic devices, the results show both
similarities and differences in their uses across the two sub-corpora. In both the English and
Croatian sub-corpus, epistemic modal verbs are employed most frequently, followed by
epistemic verbs, while epistemic nouns are the least frequent category of epistemic devices.
The major difference in the overall results concerns the distributional patterns in the use of
epistemic devices. While epistemic modal verbs show a strikingly high frequency of
occurrences as compared to other epistemic devices in the English corpus, the results of the
frequency analysis of the Croatian corpus show that writers hedge their claims mostly by
means of the modal verbs, epistemic verbs, and epistemic adverbs and particles, as attested by
their overall similar frequencies.
With respect to the distribution of epistemic devices across the research article sections, both
English and Croatian writers hedge their claims mostly in the Discussion, followed by the
Introduction section, while the use of epistemic devices in the remaining two sections is
significantly lower by comparison. Generally, this complies with the major rhetorical
functions of the research article sections. Thus, the highest density of hedges in the
Discussion reflects its major rhetorical functions primarily concerned with writers’
interpretations and implications of the given research, which often requires a cautious and
tentative use of language, shielding writers from the risks of negatibilty of the claims. By
contrast, the use of hedges in the middle research article sections is less salient given their
focus on the descriptive accounts of the methodological procedures and obtained findings.
Drawing on Hyland’s (1998) polypragmatic model of scientific hedges, epistemic devices in
both corpora are mostly concerned with the reliability type of hedges, concerned with
indicating uncertainties towards the propositional content, signaling at the same time the
extent to which the claims may be considered as accurate given the limited state of knowledge
they are based on. In addition, epistemic markers may be used as writer-oriented hedges
concerned with diminishing the writers’ presence in the text, allowing them to maintain
distance from the proposed claims. Finally, the use of epistemic verbs co-occurring with the
1st person plural pronouns is interpreted in the present study as a writer’s strategic choice in
foregrounding the epistemic stance. This use of epistemic devices is more frequent in the
English as compared to the Croatian corpus, which is in line with some previous crosscultural
research, indicating that self-mention is a more prominent feature of the Anglo-
American writing as compared to that in other languages.
In sum, the present findings provide an insight into the use of the epistemic language in the
cross-cultural disciplinary writing and as such may be of particular use to the Croatian
speaking disciplinary scholars, students and all those interested in writing research articles in
English. On a more general note, it is expected that the study may incite further research on
academic writing conventions in Croatian or their comparison with those in English as a
lingua franca of science.
Cilj je rada istražiti kako autori znanstvenih članaka iz područja psihologije na hrvatskom i
engleskom jeziku koriste sredstva epistemičke modalnosti da bi izrazili različiti stupanj
sigurnosti prema iznesenim tvrdnjama te iskazali stav prema tvrdnjama drugih autora. Analiza
se temelji na korpusu 60 znanstvenih članaka objavljenim u znanstvenim časopisima na
hrvatskom i engleskom jeziku. Cilj je analize utvrđivanje sličnosti i razlika u uporabi i
učestalosti sredstava epistemičke modalnosti u glavnim retoričkim segmentima znanstvenog
članka te istraživanje njihovih pragmatičkih funkcija kao sredstava ograđivanja u
znanstvenom tekstu.
Rezultati frekvencijske analize pokazuju veću zastupljenost sredstava epistemičke modalnosti
u engleskom korpusu u odnosu na hrvatski, što je općenito u skladu s nalazima prethodnih
međujezičnih istraživanja koja upućuju na učestaliju uporabu oznaka ograđivanja u
akademskom stilu angloameričkog govornog područja u odnosu na akademske stilove pisanja
u nekim drugim jezicima.
Rezultati pokazuju da su modalni glagoli najčešća gramatička kategorija epistemičkih
sredstava u oba korpusa, dok su epistemički glagoli sljedeća kategorija po čestotnosti. U oba
korpusa najmanju zastupljenost pokazuje uporaba epistemičkih imenica. Unatoč navedenim
sličnostima, rezultati analize pokazuju na istaknutu uporabu modalnih glagola u engleskom
korpusu, dok učestalost ostalih sredstava epistemičke modalnosti ne pokazuje drastična
odstupanja. Rezultati analize hrvatskog korpusa pokazuju da se najčešća sredstva grupiraju
oko modalnih glagola, epistemičkih punoznačnih glagola te modalnih priloga i čestica, dok su
ostala sredstva značajno manje zastupljena.
Nalazi analize ukazuju da se u oba korpusa oznake ograđivanja najviše koriste u Raspravi,
manje u Uvodu, dok je značajno manja učestalost zabilježena u Metodi i Rezultatima.
Najveća zastupljenost oznaka ograđivanja u Raspravi ukazuje na autorovu potrebu iskazivanja
opreza i odmaka u tumačenju nalaza istraživanja i pokušajima izvođenja zaključaka, što
proizlazi iz svijesti o različitim ograničenjima istraživanja koja često ne dozvoljavaju
iskazivanje visokog stupnja sigurnosti u iznošenju stavova. Manja zastupljenost oznaka
ograđivanja u središnjim segmentima članka odražava njihovu primarnu usmjerenost na opise
metodoloških postupaka i rezultata, što u pravilu ne zahtijeva izraženiju uporabu oznaka
ograđivanja.
U odnosu na Hylandov (1998) polipragmatički model ograđivanja u znanstvenom tekstu,
rezultati pokazuju da se sredstva epistemičke modalnosti najčešće koriste za iskazivanje nižeg
stupnja sigurnosti u odnosu na sadržaj tvrdnje, upućujući pritom da se iste mogu smatrati
pouzdanim u okvirima postojećeg, često ograničenog, znanja na temelju kojeg se izvode.
Osim na propozicijski sadržaj, pragmatičke funkcije epistemičkih sredstava mogu biti
usmjerene i na autora, pri čemu se umanjuje njegova prisutnost u tekstu te omogućuje
zadržavanje većeg odmaka od iznesenih tvrdnji. Naposlijetku, uporaba prvog lica i
punoznačnih epistemičkih glagola u ovom se radu smatra autorovim izborom s ciljem
isticanja osobnog epistemičkog stava. Rezultati pokazuju da je navedena uporaba
epistemičkih sredstava učestalija u engleskom korpusu, što je općenito u skladu s nekim
prethodnim međujezičnim istraživanjima koja ukazuju da je prisutnost autora istaknutija
konvencija angloameričkog akademskog stila pisanja u odnosu na iste u nekim drugim
istraživanim jezicima.
Zaključno, pretpostavlja se da bi uočene specifičnosti u uporabi sredstava epistemičke
modalnosti u psihologijskim člancima u engleskom i hrvatskom jeziku mogle koristiti predmetnim stručnjacima, studentima i svima onima koji počinju pisati ili već imaju iskustvo
pisanja znanstvenih članaka kako na hrvatskom, tako i na engleskom jeziku. Očekuje se da bi
postojeće istraživanje moglo potaknuti daljnja istraživanja konvencija akademskog pisanja,
kako hrvatskog jezika, tako i njihove usporedbe s engleskim jezikom kao globalnim jezikom
znanosti.
The present thesis is the result of a cross-cultural, genre-based study whose main objective is
to examine how writers of research articles in psychology in Croatian and English use
epistemic modality devices in hedging their claims or in evaluating other scholars’ work.
Based on the corpus of 60 research articles published in Croatian and English journals, the
study aims to establish the patterns of similarities and differences in the use of the epistemic
devices across the main rhetorical sections of a research article as well as to identify their
major hedging functions.
The overall results show that English writers use epistemic markers more frequently than their
Croatian counterparts. This finding is generally in line with the previous cross-cultural
studies, showing a more salient use of hedges and their more entrenched status in the Anglo-
American writing as compared to academic writing in some other languages investigated.
With respect to the individual categories of epistemic devices, the results show both
similarities and differences in their uses across the two sub-corpora. In both the English and
Croatian sub-corpus, epistemic modal verbs are employed most frequently, followed by
epistemic verbs, while epistemic nouns are the least frequent category of epistemic devices.
The major difference in the overall results concerns the distributional patterns in the use of
epistemic devices. While epistemic modal verbs show a strikingly high frequency of
occurrences as compared to other epistemic devices in the English corpus, the results of the
frequency analysis of the Croatian corpus show that writers hedge their claims mostly by
means of the modal verbs, epistemic verbs, and epistemic adverbs and particles, as at
The main objective of the thesis is to study gender differences in language use in a setting of political speeches. The 113th United States Congress, a legislative branch meeting which lasted from ...January 2013 until January 2015, was selected. In addition to the meeting being the most recent one, the fact that it was composed of the record number of female participants, namely 450 male and 103 female politicians, was the reason for choosing the 113th Congress. The speech transcripts, downloaded from the official repository The Library of Congress Thomas, were included in the corpus. The corpus was composed of all 100-word uninterrupted speeches. The technical prerequisite for analyzing the speech is for it to be composed of at least 100 words, hence the choice. 672 speeches by the female and 2,983 by the male politicians were included in the analysis. The corpus was analyzed with the text analysis software Linguistic Inquiry and Word Count, which calculated the degree to which the politicians used 70 language categories ranging from the word count and grammatical categories to different topics, spoken and punctuation categories. The computational analysis results were uploaded in the software for the statistical analysis Statistical Package for the Social Sciences which was used to do the Mann-Whitney U, independent sample t-test, Kruskal-Wallis, one-way ANOVA and two-tailed Spearman correlation tests. The statistical tests were used to study the differences in language use by the male and the female politicians, i.e. to calculate if the differences were statistically significant. They were also used in examining some intragroup differences and correlations between variables. The quantitative analysis results were interpreted and the possible underlying reasons for the gender differences elaborated on.
The selected tools for the computational and statistical data analysis were proven to be useful. The text analysis software LIWC is a useful tool for the fast and accurate analysis of a large corpus. The pre-established independently rated categories, containing 4,500 words and word stems, provide an unbiased word categorization. Due to their compatibility, LIWC output results are easily uploaded in SPSS, which provides a wide choice of statistical tests, thus making SPSS an excellent supplemental tool. The tools are sufficient for a quantitative data analysis, yet less helpful in results interpretation. To put it differently, the tools provide the information about the difference in frequency and not the contextual usage itself.
In the analysis of the corpus, several major gender differences emerged. The female politicians were shown to be more formal, critical and task-focused, while the male politicians were more socially oriented and elaborative, occupying the floor more than the female politicians. While the female politicians worked on establishing themselves as independent politicians, the male politicians embraced their collective identities. Also, the female politicians focused on raising the awareness of different health issues and providing support for patients and their families, the male politicians focused on the consequences and possible solutions to the problems.
The main objective of the thesis is to study gender differences in language use in a setting of political speeches. The 113th United States Congress, a legislative branch meeting which lasted from January 2013 until January 2015, was selected. In addition to the meeting being the most recent one, the fact that it was composed of the record number of female participants, namely 450 male and 103 female politicians, was the reason for choosing the 113th Congress. The speech transcripts, downloaded from the official repository The Library of Congress Thomas, were included in the corpus. The corpus was composed of all 100-word uninterrupted speeches. The technical prerequisite for analyzing the speech is for it to be composed of at least 100 words, hence the choice. 672 speeches by the female and 2,983 by the male politicians were included in the analysis. The corpus was analyzed with the text analysis software Linguistic Inquiry and Word Count, which calculated the degree to which the politicians used 70 language categories ranging from the word count and grammatical categories to different topics, spoken and punctuation categories. The computational analysis results were uploaded in the software for the statistical analysis Statistical Package for the Social Sciences which was used to do the Mann-Whitney U, independent sample t-test, Kruskal-Wallis, one-way ANOVA and two-tailed Spearman correlation tests. The statistical tests were used to study the differences in language use by the male and the female politicians, i.e. to calculate if the differences were statistically significant. They were also used in examining some intragroup differences and correlations between variables. The quantitative analysis results were interpreted and the possible underlying reasons for the gender differences elaborated on.
The selected tools for the computational and statistical data analysis were proven to be useful. The text analysis software LIWC is a useful tool for the fast and accurate analysis of a large corpus. The pre-established independently rated categories, containing 4,500 words and word stems, provide an unbiased word categorization. Due to their compatibility, LIWC output results are easily uploaded in SPSS, which provides a wide choice of statistical tests, thus making SPSS an excellent supplemental tool. The tools are sufficient for a quantitative data analysis, yet less helpful in results interpretation. To put it differently, the tools provide the information about the difference in frequency and not the contextual usage itself.
In the analysis of the corpus, several major gender differences emerged. The female politicians were shown to be more formal, critical and task-focused, while the male politicians were more socially oriented and elaborative, occupying the floor more than the female politicians. While the female politicians worked on establishing themselves as independent politicians, the male politicians embraced their collective identities. Also, the female politicians focused on raising the awareness of different health issues and providing support for patients and their families, the male politicians focused on the consequences and possible solutions to the problems.
Ciljevi i hipoteza
Glavni je cilj ove doktorske disertacije bio utvrditi postoje li razlike u jezičnome izražavanju političara i političarki koji su sudjelovali u 113. sazivu američkoga Kongresa. Osim pobrojavanja i klasificiranja rodnih razlika, cilj je bio izračunati statističku značajnost u uporabi određene jezične kategorije. Drugim riječima, cilj je bio odrediti koja je od dviju proučavanih skupina ispitanika upotrebljavala svaku od 70 jezičnih kategorija više i je li ta razlika u uporabi bila statistički značajna ili ne. Također, jedan je od ciljeva bio istumačiti dobivene statističke rezultate nudeći moguća objašnjenja za rodne razlike u jezičnome izražavanju, odnosno u uporabi pojedine jezične kategorije. Osnovna je hipoteza da postoje statistički značajne rodne razlike u jezičnome izražavanju političara i političarki koji su sudjelovali u 113. sazivu Kongresa. Također, pretpostavilo se da će političarke, s ciljem uspješnijega etabliranja, biti pripremljenije, ozbiljnije i formalnije u iznošenju svojih ideja, dok će političari govoriti duže, biti ekspresivniji i koristiti agresivnije reference.
Metodologija
Korpus istraživanja sastoji se od transkripata govora iz 113. saziva američkoga Kongresa preuzetih sa službenoga repozitorija govora iz Kongresa Thomas. Repozitorij se sastoji od svih govora iz Doma i Senata, naknadnih replika i objašnjenja političara, rasprava, dnevnih obavijesti, poziva na sjednice, amandmana i načina glasovanja. U korpus su istraživanja uključeni svi neprekinuti govori pojedinoga političara koji ispunjavaju tehnički uvjet od najmanje 100 riječi. Točnije, 672 govora političarki i 2 983 govora političara, transkribiranih na ukupno 5 504 stranice, uključeni su u korpus istraživanja. Prije analize, transkripti su pročišćeni slijedeći službene tehničke upute.
Istraživanje se sastojalo od dvaju dijelova – kvantitativnoga i kvalitativnoga. U kvantitativnome su se dijelu istraživanja provele dvije analize. Prvo se provela računalna analiza korpusa primjenom programskoga alata Linguistic Inquiry and Word Count.
Programski alat analiza svaku pojedinačnu riječ u korpusu i uspoređuje ju sa svojim unutarnjim rječnikom koji se sastoji od 4 500 riječi i korijena riječi. Unutarnji je rječnik sastavio panel nezavisnih stručnjaka, a odabir su i kategorizacija riječi za uvrštavanje u rječnik prošli nekoliko procjenjivačkih etapa. Nakon što programski alat usporedi svaku riječ s pojavnicama u svome rječniku, svrstava ih u 80 kategorija koje se kreću od prebrojavanja riječi i gramatičkih kategorija do tematskih i interpunkcijskih kategorija. Za potrebe se ovoga istraživanja odabralo 70 kategorija koje nudi spomenuti programski alat.
Rezultati računalne analize učitani su u programski alat za statističku analizu podataka Statistical Package for the Social Sciences. Kako bi se odabrali adekvatni testovi za statističku analizu, prvo je proveden test distribucije podataka kontinuiranih varijabli. Nadalje, s obzirom na postavljena istraživačka pitanja, u programskome su se alatu koristili Mann-Whitney U i t-test za nezavisne uzorke. Također, korišteni su i jednosmjerna analiza varijance ANOVA, Kruskal-Wallis te
Spearmanov koeficijent korelacije kako bi se napravila podloga i predložio smjer budućih istraživanja u području.
U kvalitativnome su se dijelu istraživanja interpretirali rezultati dobiveni statističkom analizom te objašnjavali razlozi rodnih razlika u korištenju pojedine varijable uzimajući u obzir kontekst govora i koristeći kritičku analizu diskurs
Cilj je ovoga rada dati prikaz i analizirati, unutar kognitivnolingvističke paradigme, ulogu konceptualne metafore ČOVJEK JE BILJKA u sagledavanju razlika i sličnosti među kulturama hrvatskog i ...anglosaksonskog govornog područja. U analizi polazimo od konceptualne metafore ČOVJEK JE BILJKA čije se postojanje potvrđuje jezičnim izrazima, u oba jezika, analiziranim u radu. Metodama na konceptualnoj i tekstualnoj razini dobivamo potpuniju sliku koncepata i načina konceptualizacije u hrvatskom i engleskom jeziku. U radu smo utvrdili i analizirali domene i jezična ostvarenja u hrvatskom i engleskom jeziku s unutarjezičnog i međujezičnog gledišta. Analizu rada klasificirali smo u osam glavnih dijelova prema konceptualnim domenama počevši od domene BILJKE kao domene na nadređenoj razini kategorizacije u odnosu na ostale domene koje su analizirane u radu:
POVRĆE, VOĆE, CVIJET. Prema ŽIVOTNOM VIJEKU BILJKE oblikovali smo tri glavne domene (s pripadajućim poddomenama): RANI CIKLUS, RAZVOJ, UMIRANJE, te domenu ŠTETNOSTI kao posebnu domenu. Utvrđivanjem i usporedbom konceptualnih i jezičnih ostvarenja, konvencionalnih kodiranih jezičnih izraza, motivacijskih čimbenika i kulturnih modela te analiziranjem i uspoređivanjem metaforičkih i metonimijskih odnosa, pokazat će se sličnosti, ali i razlike, među kulturama hrvatskog i anglosaksonskog govornog područja. Kod aksiološkog učinka pojavljivale su se, možemo reći podjednako, pozitivne i negativne konotacije, a kao dominantne poddomene aktivirale su se poddomene PONAŠANJA i KARAKTERA. Prema kognitivnolingvističkoj teoriji, konceptualne metafore su metafore po kojima živimo. Sama konceptualna metafora (postojanje konceptualne metafore) ČOVJEK JE BILJKA ukazuje na zajednički kulturni model, model zapadne tradicije (kao i kulturni model velikog lanca) što dovodi, i ukazuje, na sličnosti među dvjema kulturama, što se pokazalo i našim istraživanjem. Nadalje, isto se tako pokazalo da pripadanje istom kulturnom modelu na detaljnijoj razini dovodi do varijacija, odnosno do razlika među kulturama hrvatskog i anglosaksonskog govornog područja. U radu smo na indikativnoj razini naznačavali i priznavali kolokacije kao kodirani jezični izraz jer se analizom pokazalo da utječu na konceptualizaciju u ciljnoj domeni, odnosno ukazuju na razlike i/ili sličnosti među dvjema kulturama/jezicima. U našem smo se radu bavili svim gramatičkim oblicima, a ne samo nominalnim primjerima jer se pokazalo da su mnoge metaforične upotrebe ograničene gramatički te da jezični metaforični izrazi imaju drugačiji gramatički status u različitim jezicima. Rad je preliminarno istraživanje za detaljnije analize konceptualne metafore ČOVJEK JE BILJKA u hrvatskom i engleskom jeziku unutar kognitivnolingvističke paradigme. Može služiti kao pomoć u daljnjim istraživanjima kolokacija unutar teorije konceptualne metafore te istraživanjima gramatike jezičnih metafora.
Na temelju dobivenih rezultata moguć je doprinos pri učenju hrvatskoga i engleskoga kao stranog jezika.
The aim of this paper is to provide a review and analysis, within the cognitive linguistic paradigm, of the role of conceptual metaphor PEOPLE ARE PLANTS in understanding the differences and similarities between cultures of Croatian and Anglo-Saxon speaking areas.The analysis starts with the conceptual metaphor PEOPLE ARE PLANTS, the existence of which is confirmed by linguistic expressions analyzed in this paper in both languages. We get a more complete framework of concepts and modes of conceptualization in Croatian and English using methods on conceptual and textual level. In this paper we identify and analyze the domains and linguistic realizations in Croatian and English from within-culture and crosscultural standpoint. The analysis of this paper is classified into eight main parts according to conceptual domains starting with PLANT domain as a domain on the superior level of categorization in relation to other domains that are analyzed in the paper: VEGETABLE, FRUIT, FLOWER. According to LIFE CYCLE OF PLANTS we formed three main domains (with corresponding subdomains): EARLY CYCLE, DEVELOPMENT, DYING, and HARMFULNESS domain as a separate domain. Through identification and comparison of conceptual and language realizations, conventionally coded linguistic expressions, motivational factors and cultural models, as well as the analysis and comparison of metaphorical and metonymic relations, the similarities and differences have been shown between cultures of Croatian and Anglo-Saxon speaking areas. With regard to axiological effect, we can say that both positive and negative connotations appeared, but the subdomains of BEHAVIOUR and CHARACTER were activated as dominant ones. According to the cognitive linguistic theory, conceptual metaphors are metaphors we live by. The conceptual metaphor (the existence of conceptual metaphor) PEOPLE ARE PLANTS indicates a common cultural model, the model of the Western tradition (as well as cultural model of the Great Chain) which leads, and points out, to the similarities between the two cultures, which is also evident in this research. Furthermore, it is also shown that affiliation to the same cultural model on a more detailed level leads to variation, respectively to differences between cultures of Croatian and Anglo-Saxon speaking areas. In this paper, on the indicative level, we marked and recognized collocations as coded linguistic expressions because the analysis showed that they affect the conceptualization in the target domain, or show the differences and/or similarities between the two cultures/languages. In our paper we addressed all grammatical forms, not just nominal examples because it indicated that many of the metaphorical uses are limited grammatically and that metaphorical linguistic expressions have different grammatical status in different languages. The paper is a preliminary study for a more detailed analysis of conceptual metaphor PEOPLE ARE PLANTS in Croatian and English within the cognitive linguistic paradigm. It can serve as a resource in further research of collocations within the Theory of Conceptual Metaphor and within the research of grammar of linguistic metaphor. Based on the results, a contribution to learning Croatian and English as foreign languages is also possible.
Politički diskurs današnjice pomno je razrađena vrsta diskursa u kojemu se pojavljuju mnogi jezični oblici koji za cilj nemaju samo prenošenje informacija, već ponekad i mijenjanje stavova i ...mišljenja slušatelja. Eufemizmi su oduvijek dio političkog diskursa, a ovaj rad pokušava rasvijetliti kognitivne mehanizme koji su u pozadini nastanka eufemizama u govorima o ratu dvaju predsjednika SAD-a, bivšeg predsjednika Georgea W. Busha i
sadašnjeg predsjednika Baracka Obame. U većini dostupne literature o eufemizmima metafora i metonimija spominju se kao načini tvorbe eufemizama, a zato što se ove dvije kognitivne i konceptualne pojave već
desetljećima smatraju integriranim dijelovima ljudske misli, zaslužne su za tvorbu većine spomenutih eufemizama, koji su izdvojeni iz govora dvaju predsjednika te podijeljeni u skupine prema temi eufemizacije i kognitivnim mehanizmima koji su u pozadini njihova nastanka – konceptualnoj metonimiji i metafori.
Malo je dostupne literature koja povezuje jezičnu pojavu eufemizma s kognitivnom lingvistikom, a ovaj rad to povezuje i kroz kognitivne mehanizme zaslužne za nastanak eufemizama u govorima o ratu dvaju predsjednika SAD-a rasvjetljuje svrhu i ciljeve njihove uporabe, njihove učinke na stavove i mišljenja slušatelja kroz Fillmoreovu semantičku teoriju okvira, te njezinu kasniju adaptaciju američkom političkom diskursu Georgea Lakoffa.Teme koje su za oba predsjednika SAD-a tabu, neugodne, neprikladno predstavljene ili ih doživljavaju kao prijetnje za svoj obraz su: rat, vojska i vojnici i smrt. Konceptualna metonimija je kognitivni mehanizam koji je prevladavajući u nastanku eufemizama za ove tri najučestalije eufemizirane teme kod oba predsjednika, a slijedi ga konceptualna metonimija.
Politički diskurs današnjice pomno je razrađena vrsta diskursa u kojemu se pojavljuju mnogi jezični oblici koji za cilj nemaju samo prenošenje informacija, već ponekad i mijenjanje stavova i mišljenja slušatelja. Eufemizmi su oduvijek dio političkog diskursa, a ovaj rad pokušava rasvijetliti kognitivne mehanizme koji su u pozadini nastanka eufemizama u govorima o ratu dvaju predsjednika SAD-a, bivšeg predsjednika Georgea W. Busha i
sadašnjeg predsjednika Baracka Obame. U većini dostupne literature o eufemizmima metafora i metonimija spominju se kao načini tvorbe eufemizama, a zato što se ove dvije kognitivne i konceptualne pojave već
desetljećima smatraju integriranim dijelovima ljudske misli, zaslužne su za tvorbu većine spomenutih eufemizama, koji su izdvojeni iz govora dvaju predsjednika te podijeljeni u skupine prema temi eufemizacije i kognitivnim mehanizmima koji su u pozadini njihova nastanka – konceptualnoj metonimiji i metafori.
Malo je dostupne literature koja povezuje jezičnu pojavu eufemizma s kognitivnom lingvistikom, a ovaj rad to povezuje i kroz kognitivne mehanizme zaslužne za nastanak eufemizama u govorima o ratu dvaju predsjednika SAD-a rasvjetljuje svrhu i ciljeve njihove uporabe, njihove učinke na stavove i mišljenja slušatelja kroz Fillmoreovu semantičku teoriju okvira, te njezinu kasniju adaptaciju američkom političkom diskursu Georgea Lakoffa.Teme koje su za oba predsjednika SAD-a tabu, neugodne, neprikladno predstavljene ili ih doživljavaju kao prijetnje za svoj obraz su: rat, vojska i vojnici i smrt. Konceptualna metonimija je kognitivni mehanizam koji je prevladavajući u nastanku eufemizama za ove tri najučestalije eufemizirane teme kod oba predsjednika, a slijedi ga konceptualna metonimija.
Modern political discourse is a carefully elaborated type of discourse containing numerous language forms, whose purpose is not only to transfer information, but also occasionally to change listeners' attitudes and opinions. Euphemisms have always been an inseparable part of political discourse, and this paper attempts to explain cognitive mechanisms underlying the occurrence of euphemisms in speeches on war by two presidents of the USA, the former president George W. Bush and the current president Barack Obama. In the majority of the available resources on euphemism, metaphor and metonymy are listed as devices of euphemism formation, and since these two cognitive and conceptual
phenomena have now for decades been regarded as integrated parts of human thought, they are in charge of the formation of the majority of the mentioned euphemisms that have been extracted from the speeches of the two presidents, and divided into groups according to the topic of euphemisation and cognitive mechanisms underlying their occurrence – conceptual metonymy and metaphor. There is little available literature that links the language phenomenon of euphemisms with cognitive linguistics, and that is precisely the purpose of this paper: to illuminate the purpose and aim of the use of euphemisms in the speeches of the two presidents via cognitive mechanisms in charge of their occurrence, as well as their effects on listeners’ attitudes and opinions, with the help of Fillmore's semantic frame theory, as well as its later adaptation to the American political discourse by George Lakoff. The topics that both presidents consider either taboo, unpleasant, inappropriately presented, or they see them as threats to their face are: war, army and soldiers, and death.
Conceptual metonymy is the cognitive mechanism that is prevailing for these three most commonly euphemised topics in the speeches of both presidents, and it is followed by conceptual metaphor.
Cilj je ovog rada opisati jezičnu raznolikost i jezične politike grada Osijeka. Jezičnu sam
raznolikost prvenstveno promatrala kroz habitus višejezične djece i mladih u gradu Osijeku i
okolici, ali i ...kroz podatke iz popisa stanovništva i one dobivene kroz intervjue s mjerodavnim
osobama. Jezične se politike u mom radu odnose i na one službene, de iure politike, kao i na
one srkivene, odonosno de facto jezične politike. Analizu sam provela na temelju ideoloških
obrazaca prisutnih u društvu, djelatne uloge koju u radu analiziram kroz orijentaciju jezika kao
odgovornosti i na koncu kroz prikaz jezične ekologije grada. Istraživanje se najvećim dijelom
temelji na kvalitativnoj metodi, te uključuje polustrukturirane intervjue s djecom i mladima i
mjerodavnim osobama. Temeljni zaključci istraživanja ukazuju na marginalizaciju višejezičnih
identiteta u gradu te na neprepoznavanje jezičnih resursa grada kao vrijednog kapitala cijele
zajednice. Osim toga, istraživanje je pokazalo kako se pitanje višejezičnosti aktualizira kao
izrazito osjetljivo, budući da proces rekonstrukcije zajednice nije završen, što ukazuje na
potrebu za transformacijom postojećih modela obrazovanja i monoetničkog diskursa kao
dominatnog u gradu. Na koncu, iako se višejezičnost grada Osijeka percipira kao dio identiteta
i bogatstvo grada Osijeka, razvidno je da će jezici koji su obilježili grad nestati s jezičnog
zemljivida grada Osijeka ukoliko se ne poduzmu sustavne i planske mjere očuvanja jezične
raznolikosti.
Cilj je ovog rada opisati jezičnu raznolikost i jezične politike grada Osijeka. Jezičnu sam
raznolikost prvenstveno promatrala kroz habitus višejezične djece i mladih u gradu Osijeku i
okolici, ali i kroz podatke iz popisa stanovništva i one dobivene kroz intervjue s mjerodavnim
osobama. Jezične se politike u mom radu odnose i na one službene, de iure politike, kao i na
one srkivene, odonosno de facto jezične politike. Analizu sam provela na temelju ideoloških
obrazaca prisutnih u društvu, djelatne uloge koju u radu analiziram kroz orijentaciju jezika kao
odgovornosti i na koncu kroz prikaz jezične ekologije grada. Istraživanje se najvećim dijelom
temelji na kvalitativnoj metodi, te uključuje polustrukturirane intervjue s djecom i mladima i
mjerodavnim osobama. Temeljni zaključci istraživanja ukazuju na marginalizaciju višejezičnih
identiteta u gradu te na neprepoznavanje jezičnih resursa grada kao vrijednog kapitala cijele
zajednice. Osim toga, istraživanje je pokazalo kako se pitanje višejezičnosti aktualizira kao
izrazito osjetljivo, budući da proces rekonstrukcije zajednice nije završen, što ukazuje na
potrebu za transformacijom postojećih modela obrazovanja i monoetničkog diskursa kao
dominatnog u gradu. Na koncu, iako se višejezičnost grada Osijeka percipira kao dio identiteta
i bogatstvo grada Osijeka, razvidno je da će jezici koji su obilježili grad nestati s jezičnog
zemljivida grada Osijeka ukoliko se ne poduzmu sustavne i planske mjere očuvanja jezične
raznolikosti.
The aim of this thesis is to describe the existing linguistic diversity and language policies in the
city of Osijek. Linguistic diversity was primarily analysed as the habitus of multilingual
children and young people in the city of Osijek and its surroundings, but also on the basis of
the census data as well as the data obtained through interviews with stakeholders. Language
policies in the thesis concern both - the official, de jure policies, but also hidden, de facto
language policies, with the latter of greater concern. An analysis of language policies and
linguistic diversity was conducted on the basis of ideologies present in the society, agency, as
perceived through the language-as-responsibility orientation and finally through the account of
the language ecology in the city. The research is mainly based on qualitative methods and
includes semi-structured interviews with children, young people and the stakeholders. The basic
conclusions of the study point to the marginalization of multilingual identities and
misrecognition of these language resources as a valuable capital of the whole community. In
addition, the research has displayed the sensitive nature of multilingualism due to the processes
of reconstruction of the community which have not yet been completed. These challenges
indicate the need for the transformation of the existing educational models and the prevalent
monoethnic discourses. Finally, although multilingualism in the city of Osijek is perceived as
a part of the city’s identity and represents the richness of the city of Osijek, it is clear that the
languages that have played a part in the creation of the city’s identity will disappear from the
language map if systematic and planned revitalisation measures are not taken.
Ovaj se rad bavi praćenjem razvoja međujezika dvaju odraslih učenika kroz vremensko razdoblje od godinu dana.
Teorijski dio rada donosi opis samog pojma međujezik prikazujući pri tome i sam razvoj ...hipoteze o međujeziku, zatim povijesni pregled i opis teorije o sposobnosti jezične obrade koja je služila za analizu korpusa te poglavlje koje objašnjava dobne čimbenike u usvajanju jezika s obzirom da su ispitanici odrasli učenici engleskog kao stranog jezika.
Istraživački dio ovog rada donosi analizu testova pisane i usmene produkcije kojima je praćen razvojni slijed upitnih konstrukcija u međujeziku dvaju odraslih učenika. Kako bi se izvršila analiza međujezika, potrebno je bilo opisati razvojne faze u usvajanju upitnih konstrukcija. Polazeći od pretpostavke da se razvojne faze ne mogu preskakati, izdvojeno je šest razvojnih faza u usvajanju upitnih konstrukcija. Korpus je analiziran koristeći kriterij pojavljivanja koji se definira kao početak u procesu usvajanja određene strukture. Prvi je korak analize pojavljivanja distribucijska analiza kojom se pokazuje preslikavanje određenog oblika na određenu funciju, tj. dinamična priroda međujezika. Drugi korak analize korpusa bio je razdvajanje sustavne produktivnosti od obrazaca. Produktivnost se mjerila brojem pojavnica i sustavnog korištenja leksičkih/morfoloških različitosti tih pojavnica. Naposljetku, izvršeno je implikacijsko stupnjevanje kojim je uvrđeno kako se razvojne faze ne mogu preskakati. Kako bi prikazali ne samo pojavljivanje, već i usvojenost određene razvojne faze, korišten je Brownov kriterij prema kojem se određena struktura smatra usvojenom ukoliko je korištena s točnošću od 90%.
Na temelju rezultata analize može se zaključiti kako su se kod pismenog testiranja kod oba ispitanika pojavile strukture koje odgovaraju razvojnim fazama 3, 4 i 5, iako se samo razvojna faza 3 može smatrati usvojenom. Kod usmenog su se testiranja pojavile strukture koje odgovaraju razvojnim fazama 2, 3, 4 i 5, a također se samo razvojna faza 3 može smatrati usvojenom. Kod pismenog je testiranja ispitanica Vera bila uspješnija, dok je kod usmenog testiranja ispitanik Slaven postigao puno bolje rezultate. Uspoređujući usmeno i pismeno testiranje, oba su ispitanika bila puno uspješnija kod potonjeg.
Utvrđeno je kako se strukture usvajaju predviđenim redoslijedom te kako se međujezik razvija na sličan način kod oba ispitanika, tj. nakon prividnog napretka dolazi do regresije da bi naposljetku ponovno došlo do napretka.
Ovo istraživanje potvrđuje, dakle, predviđanja iznijeta u teoriji o sposobnosti jezične obrade te ju proširuje primjenjujući ju na pisanu produkciju. Također, predlaže i svrstavanje subjektnih pitanja u razvojnu fazu 4 što je bitni doprinos ovoga rada.
In this paper interlanguage development of two adult learners is observed during a one year period.
The theoretical section of the paper provides a description of the concept of interlanguage while simultaneously showing the development of the interlanguage hypothesis. The second chapter deals with the description of the Processability Theory which was used for the corpus analysis and the third chapter explains the age factors in language acquisition considering that the research subjects are adult learners of English as a foreign language.
The research part of this paper provides an analysis of tests for written and oral production, which were used to monitor interlanguage development of two adult learners. In order to analyze the interlanguage, it was necessary to describe the developmental stages for acquiring the structures in question. Starting from the assumption that developmental stages cannot be skipped, during the acquisition of the structures in question six developmental stages were identified. Corpus was analyzed using the emergence criterion which is defined as the beginning in the process of the acquisition of a certain structure. The first step in emergence analysis is the distributional analysis which shows mapping of a certain form on a certain function, that is, the dynamic nature of interlanguage. The second step in corpus analysis was the separation of systematic productivity from the patterns. Productivity was measured with the number of tokens and the systematic use of lexical/morphological variations of those tokens. Finally, implication scaling was done, which determined that developmental stages cannot be skipped. In order to show not only emergence, but also the acquisition of a certain developmental stage, Brown’s criterion was used, according to which a certain structure is considered acquired if it is used with 90% accuracy.
Based on the results of the analysis it can be concluded that during written testing both research subjects demonstrated structures matching developmental stages 3, 4 and 5, even though only developmental stage 3 can be considered acquired. During oral testing structures matching developmental stages 2, 3, 4 and 5 emerged, and also only developmental stage 3 can be considered acquired. Research subject Vera was more successful in written tests and during oral testing research subject Slaven achieved much better results. When comparing oral and written tests, both research subjects were much more successful during the latter.
It was determined that the structures were acquired according to the predicted order and that interlanguage developed in a similar manner for both research subjects, that is, after apparent progress there is regression and then finally there is progress again.
This research therefore confirms the predictions presented in Processability Theory and expands the theory by applying it to written production. It also suggests the classification of subject questions to developmental stage 4 which represents a significant contribution of this paper.
Ovaj se rad bavi kognitivno utemeljenom analizom značenja metaforički motiviranih idiomatskih izraza u engleskom jeziku i njihovih prijevodnih ekvivalenata u hrvatskom jeziku (npr. monkey business – ...majmunska posla) te procesiranjem hrvatskih prijevodnih ekvivalenata kod višejezičnih govornika hrvatskog kao materinskoga jezika s različitim stupnjevima poznavanja engleskoga jezika.
Teorijski dio rada donosi interdisciplinarni pregled pristupâ vezama riječi (konstrukcija) i pojmova (konceptualizacija), od ključnih filozofskih promišljanja i teorijskih modela koji se bave vezom jezika i ljudskoga uma, preko postavki predvodnika strukturalizma Ferdinanda de Saussurea i tvorca generativne gramatike Noama Chomskoga, do teorija kognitivne lingvistike, koja je odmakom od generativne teorije o jeziku kao zasebnom kognitivnom modulu ponudila ideju o jeziku kao dijelu općih kognitivnih sposobnosti koje se međusobno višestruko isprepliću. Uz opis pojedinih teorija i pojmova kognitivne lingvistike, značajnih za analitičko-deskriptivni dio ovoga rada, a to su teorija konceptualne metafore i metonimije, teorija konceptualne integracije te pojam konstrukcije i konceptualizacije, ovaj rad donosi i viđenje spojeva dviju imenica (nominal compounds, noun plus noun compounds) u engleskome jeziku u tradicijskim gramatikama u odnosu na kognitivnu gramatiku uzevši u obzir mogućnosti kontrastivne analize izraza u engleskome jeziku i njihovih prijevodnih ekvivalenata u hrvatskom jeziku. Također, rad daje pregled istraživanja i teorijskih pristupa s područja psihologije, neuroznanosti i psiholingvistike koji govore u prilog temeljnim postavkama teorija kognitivne lingvistike, a dotiče se i kognitivnoga funkcioniranja višejezičnih govornika, tj. međusobnog utjecaja poznavanja dvaju ili više jezika i općeg kognitivnog funkcioniranja pojedinaca.
Istraživački dio ovoga rada donosi analizu jedanaest sintagmi (spojeva dviju imenica, tj. apozicijskih imenskih sintagmi) iz engleskoga jezika i njihovih prijevodnih ekvivalenata u hrvatskome jeziku. Svaka je konstrukcija analizirana u odnosu na svoje formalno i konceptualno ustrojstvo, ovisno o rječničkom značenju i kontekstima uporabe u obama jezicima. Konstrukcije su u hrvatskom jeziku analizirane i s obzirom na tumačenje značenja od strane govornika hrvatskog jezika spram značenja koje navode rječnici i značenja u kojem se one upotrebljavaju u korpusima. Također, tumačenje tih konstrukcija od strane hrvatskih govornika promatra se u kontekstu samoprocjene znanja engleskoga jezika s ciljem
pronalaženja veze između načina konceptualizacije određenoga pojma i razine poznavanja drugoga jezika.
Na temelju rezultata analize može se zaključiti da je sam ustroj sintagmi u dvama jezicima pitanje konvencije i često nema utjecaja na razumijevanje sintagmi. Ipak, kontrastivna konceptualnosemantička analiza apozicijskih imenskih sintagmi u engleskom jeziku i njihovih prijevodnih ekvivalenata u hrvatskom jeziku pokazuje da bi valjalo razgraničiti apozicijske imenske sintagme u kojima sastavnice označavaju isti entitet, npr. director-producer, od onih kod kojih jedna sastavnica ima funkciju elaboracije (kao što je slučaj kod pridjeva), npr. helicopter parent. Ciljne sintagme u ovome radu pripadaju potonjoj skupini sintagmi. Kod svih ciljnih apozicijskih imenskih sintagmi u ovome radu postoji odnos podređenosti i nadređenosti među sastavnicama sintagmi, pri čemu dvije sastavnice ne označavaju isti entitet u apozitivnome smislu, već jedna od sastavnica profilira nominalnu strukturu, a druga ju elaborira.
Zatim, u radu se zaključuje da napredni govornici engleskoga jezika koriste iste kognitivne mehanizme za razumijevanje i procesiranja izraza u materinskome jeziku kao i govornici s nižim stupnjem poznavanja engleskoga jezika, a poznavanje engleskoga jezika nema značajnu ulogu u mijenjanju konvencionaliziranih predodžbi stvorenih upotrebom materinskoga jezika, osim kod sintagme krokodilske suze. Razlozi za to mogu biti izostanak aktivacije znanja i konceptualne strukture vezane uz drugi jezik, nepoznavanje sintagmi u engleskome jeziku ili izostanak znanja o postojanju nijansi u razlikama među značenjima konvencionaliziranih sintagmi u dvama jezicima.
Također, istraživanje je potvrdilo da se pri procesiranju višerječnih izraza pojmovi ne kombiniraju pukim zbrajanjem značenja pojedinih riječi, već razumijevanje imenskih sintagmi podrazumijeva „otpakiravanje“ integriranoga prostora (tzv. projekcijskog prostora) do referentnih ulaznih prostora, što zahtijeva veliko pozadinsko znanje i, vrlo često, upotrebu konceptualne metafore i(li) metonimije. Iako su konceptualni procesi koji se odvijaju na semantičkom polu ciljnih sintagmi u dvama jezicima isti (proces konceptualne integracije, odnos konceptualne metonimije i konceptualne metafore), nijanse ili veće razlike u ulaznim prostorima i načinima metonimijskog i metaforičkog preslikavanja utječu na razlike u procesiranju sintagmi te prijevodni ekvivalenti u dvama jezicima ne obuhvaćaju nužno potpuno iste mentalne prostore. Razumijevanje sintagmi, osobito onih novijih u jeziku, potaknuto je procesom konceptualne integracije, a za potpuno razumijevanje potrebna su određena znanja i iskustvo, osobito ono vezano uz upotrebu sintagme u određenom kontekstu. Neke su sintagme konceptualno zahtjevnije od drugih u smislu različitih mogućih ulaznih prostora, a odabir prostora prilikom procesiranja sintagmi ovisi o spomenutom znanju i iskustvu.Ovaj se rad bavi kognitivno utemeljenom analizom značenja metaforički motiviranih
idiomatskih izraza u engleskom jeziku i njihovih prijevodnih ekvivalenata u hrvatskom jeziku
(npr. monkey business – majmunska posla) te procesiranjem hrvatskih prijevodnih ekvivalenata
kod višejezičnih govornika hrvatskog kao materinskoga jezika s različitim stupnjevima
poznavanja engleskoga jezika.
Teorijski dio rada donosi interdisciplinarni pregled pristupâ vezama riječi (konstrukcija) i pojmova (konceptualizacija), od ključnih filozofskih promišljanja i teorijskih modela koji se bave vezom jezika i ljudskoga uma, preko postavki predvodnika strukturalizma Ferdinanda de
Saussurea i tvorca generativne gramatike Noama Chomskoga, do teorija kognitivne lingvistike,
koja je odmakom od generativne teorije o jeziku kao zasebnom kognitivnom modulu ponudila
ideju o jeziku kao dijelu općih kognitivnih sposobnosti koje se međusobno višestruko isprepliću. Uz opis pojedinih teorija i pojmova kognitivne lingvistike, značajnih za analitičkodeskriptivni dio ovoga rada, a to su teorija konceptualne metafore i metonimije, teorija konceptualne integracije te pojam konstrukcije i konceptualizacije, ovaj rad donosi i viđenje spojeva dviju imenica (nominal compounds, noun plus noun compounds) u engleskome jeziku u tradicijskim gramatikama u odnosu na kognitivnu gramatiku uzevši u obzir mogućnosti kontrastivne analize izraza u engleskome jeziku i njihovih prijevodnih ekvivalenata u hrvatskom jeziku. Također, rad daje pregled istraživanja i teorijskih pristupa s područja psihologije, neuroznanosti i psiholingvistike koji govore u prilog temeljnim postavkama teorija kognitivne lingvistike, a dotiče se i kognitivnoga funkcioniranja višejezičnih govornika, tj. međusobnog utjecaja poznavanja dvaju ili više jezika i općeg kognitivnog funkcioniranja pojedinaca.
Istraživački dio ovoga rada donosi analizu jedanaest sintagmi (spojeva dviju imenica, tj. apozicijskih imenskih sintagmi) iz engleskoga jezika i njihovih prijevodnih ekvivalenata u hrvatskome jeziku. Svaka je konstrukcija analizirana u odnosu na svoje formalno i konceptualno ustrojstvo, ovisno o rječničkom značenju i kontekstima uporabe u obama jezicima. Konstrukcije su u hrvatskom jeziku analizirane i s obzirom na tumačenje značenja od strane govornika hrvatskog jezika spram značenja koje navode rječnici i značenja u kojem se one upotrebljavaju u korpusima. Također, tumačenje tih konstrukcija od strane hrvatskih govornika promatra se u kontekstu samoprocjene znanja engleskoga jezika s ciljem pronalaženja veze između načina konceptualizacije određenoga pojma i razine poznavanja drugoga jezika.
Na temelju rezultata analize može se zaključiti da je sam ustroj sintagmi u dvama jezicima pitanje konvencije i često nema utjecaja na razumijevanje sintagmi. Ipak, kontrastivna konceptualnosemantička analiza apozicijskih imenskih sintagmi u engleskom jeziku i njihovih prijevodnih ekvivalenata u hrvatskom jeziku pokazuje da bi valjalo razgraničiti apozicijske imenske sintagme u kojima sastavnice označavaju isti entitet, npr. director-producer, od onih kod kojih jedna sastavnica ima funkciju elaboracije (kao što je slučaj kod pridjeva), npr. helicopter parent. Ciljne sintagme u ovome radu pripadaju potonjoj skupini sintagmi. Kod svih ciljnih apozicijskih imenskih sintagmi u ovome radu postoji odnos podređenosti i nadređenosti među sastavnicama sintagmi, pri čemu dvije sastavnice ne označavaju isti entitet u apozitivnome smislu, već jedna od sastavnica profilira nominalnu strukturu, a druga ju elaborira.
Zatim, u radu se zaključuje da napredni govornici engleskoga jezika koriste iste kognitivne mehanizme za razumijevanje i procesiranja izraza u materinskome jeziku kao i govornici s nižim stupnjem poznavanja engleskoga jezika, a poznavanje engleskoga jezika nema značajnu ulogu u mijenjanju konvencionaliziranih predodžbi stvorenih upotrebom materinskoga jezika, osim kod sintagme krokodilske suze. Razlozi za to mogu biti izostanak aktivacije znanja i konceptualne strukture vezane uz drugi jezik, nepoznavanje sintagmi u engleskome jeziku ili izostanak znanja o postojanju nijansi u razlikama među značenjima konvencionaliziranih sintagmi u dvama jezicima.
Također, istraživanje je potvrdilo da se pri procesiranju višerječnih izraza pojmovi ne kombiniraju pukim zbrajanjem značenja pojedinih riječi, već razumijevanje imenskih sintagmi podrazumijeva „otpakiravanje“ integriranoga prostora (tzv. projekcijskog prostora) do referentnih ulaznih prostora, što
PDF
