U članku se obrađuje dio arheološke građe prikupljene prilikom sustavih podvodnih istraživanja antičke luke u Zatonu na položaju rt Kremenjača, provedenih od strane
Odjela podvodne arheologije ...Arheološkog muzeja u Zadru. Istraživanja su sa većim ili
manjim prekidima odvijala od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća do 2019. godine.
Tijekom dugogodišnjih istraživanja u luci su pronađeni osim mnoštva raznovrsnih
arheoloških nalaza i ostaci tri brodske konstrukcije sa šivenim oplatama, kao i ostaci
lukobrana. Obrađeni keramički nalazi predstavljaju ulomke raznih tipova italske i sjevernoitalske sigilatne produkcije označenih radioničarskim pečatima sa istraživanja
od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća do 2012. godine. Uvid u radioničarske
pečate pronađene u podmorju Zatona donosi popis poznatih radioničarskih pečata
prisutnih na 39 ulomaka tanjura i 38 ulomaka zdjelica kao i neke dosad nepoznate,
sa fotografijama i obrisima istih raspoređenih u tablicama prema tipovima posuda.
U korpusu obrađenih posuda prevladavaju sjevernoitalske radionice, iako je zapravo
najviše neidentificiranih radionica, dok je radionica sa najviše primjeraka ona sa pečatom
M. S. MOSCHVS.
Tijekom 2015. godine, u suradnji Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta u Maineu (SAD), započela su sustavna istraživanja Gradine u Nadinu. Pet probnih sondi istraženo je na različitim položajima unutar ...areala naselja definiranog tzv. megalitskim bedemom da bi se omogućilo razumijevanje dubine depozita, kronološka sekvencija i integritet arheološkog zapisa. Preliminarni rezultati pokazuju složenu kulturnu stratigrafiju koja u pojedinim sondama prelazi 2 m dubine i potvrđuju intenzivan razvoj zajednice koja je obitavala na Gradini u Nadinu tijekom željeznog i rimskog doba. Naselje starijeg željeznog doba još uvijek nije potvrđeno, iako je ono, sudeći po istraženom dijelu pripadajuće nekropole na ravnom, moralo egzistirati. U mlađem željeznom dobu iskorišten je širi prostor koji, čini se, uglavnom odgovara antičkim gabaritima naselja. Najvažnija fizička transformacija naseobinskog tkiva povezuje se s nastupom rimske faze nadinske povijesti kada Nedinum stječe status municipija. Na izmaku kasne antike položaj je napušten da bi ponovno zadobio važnost tijekom kasnog srednjeg, odnosno novog vijeka. Tada se na Gradini gradi utvrda u sustavu obrane Mlečana, a zatim i Osmanlija, čiji ostatci sačuvani do visine od nekoliko metara dominiraju današnjom vizurom lokaliteta.
Amfiteatar u Puli Krizmanić, Attilio
Prostor,
12/2020, Letnik:
28, Številka:
2 (60)
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
O velariju i njegovu sustavu pisao sam 2016. godine. Tada sam tvrdio da su na pulskom Amfiteatru, na njegovoj četvrtoj etaži, očuvani jedinstveni detalji u kamenu koji omogućuju proučavanje ...konstrukcije rimskoga velarija kao ni na jednome drugom amfiteatru na svijetu. U sklopu velarija tada se konačno riješila konstrukcija zagonetne summae cavee in ligneis s pripadajućim palubama na četvrtoj etaži. Naglašen je najprije velarij jer je njegova osobita konstrukcija svojevrsna zaključnica Amfiteatra, koja ne završava samim isticanjem 84 drvena jarbola, i to u pravilu bez zatege (štraja), umjesto s isprepletenim konopima velarija duž kojih se sekcija razvlače i namještaju jedra u odnosu na momentalni položaj Sunca ili na smjer, intenzitet i učestalost kiše nošene vjetrom, ili pak smirena bonacom. Glavnih je nosača velarija ukupno bilo 84 jarbola (68: 30´30 cm i 16: 18´20 cm), a ne 72 kako se redovito navodi.
I wrote about the velarium system in 2016. I asserted then that, unlike any other amphitheatre in the world, the Amphitheatre in Pula (specifically its fourth level) boasts unique preserved stone details that provide insight into the construction of the Roman velaria. In this context the puzzling construction of summa cavea in ligneis with the associated decks on the fourth floor was finally solved. The emphasis is put on the velarium first due to its unique construction which completes the Amphitheatre. It consists not only of 84 wooden masts without backstays but also of the intertwined velaria ropes which serve to stretch and adjust the sails in relation to the current position of the sun or the direction, intensity and frequency of the prevailing winds and rainfall. There was a total of 84 masts as the main velarium carriers (68: 30´30 cm and 16: 18´20 cm), not 72 as often stated.
Godine 1960. Arheološki muzej u Zadru, pod vodstvom Šime Batovića, proveo je u Dobropoljcima arheološka istraživanja gradine Jaruv i osam tumula. S obzirom na to da su istraživanja poznata samo kroz ...kratki izvještaj, autori ovom prigodom objavljuju preostalu dokumentaciju koja se o tim istraživanjima čuva u muzeju, te na osnovi nje ispravljaju pojedine interpretacije, dok na osnovi novijih spoznaja o ukapanju daju širi kontekst tih nalaza.
Prilikom primarne obrade ulomaka antičkog i kasnoantičkog staklenog posuđa, kao i preostale staklene građe s lokaliteta Lobor – Majka Božja Gorska, primijećeno je da velik broj posuda pripada ...kasnoantičkim čašama, posebno onima s ravno odrezanim obodom. Točnije, od 118 tipološki odredivih ulomaka staklenih posuda iz Lobora, njih 75 pripada čašama s ravno odrezanim te peharima sa zadebljanim obodima, kao i zdjelicama koje su im morfološki srodne. Navedene posude izrađene su tehnikom slobodnog puhanja i različitih su nijansi zelene i žutozelene boje. Bezbojni primjerci su rijetki. Najveći broj je neukrašen, a zabilježen je po jedan primjerak ukrašen apliciranjem tamnoplavih staklenih niti i kaplji, brušenjem horizontalnih linija i jedan primjerak s narebrenom površinom stijenki izvedenom tzv. optičkim puhanjem. Pretpostavlja se da su kasnoantičke staklene posude iz Lobora izrađene u radionicama Porajnja, Podunavlja i sjevernoitalskog područja. Iako se ovakve staklene posude ne ubrajaju u luksuzne predmete, jedan su od pokazatelja razine svakodnevnog života u utvrđenom visinskom naselju u Loboru u razdoblju između 3. i 6. st., kao i povezanosti tog naselja s ostatkom kasnoantičkog prostora između Mediterana i sjevernih granica Rimskog Carstva.
Od kraja travnja do početka lipnja 2021. godine na području nekadašnje depandanse hotela Stella Maris u Novigradu provedeno je zaštitno arheološko istraživanje. Ono je rezultiralo definiranjem ...prostora širenja kasnoantičkog i ranosrednjovjekovnog groblja sub divo koje je gravitiralo oko crkve sv. Andrije sjeverno od današnje župne crkve. Grobovi su oštećeni formiranjem vrtova i, poslije, izgradnjom zgrade turističke namjene početkom 60-ih godina 20. stoljeća. Utvrđeno je nekoliko tipologija grobova. Prevladava ukapanje u grobove formirane od neobrađenih vapnenačkih ploča koje su nejednako lomljene i nejednake veličine, položene jedna do druge te okomito usađene u tlo. Prisutni su i ukopi u dijelom zidane grobove te slobodno polaganje pokojnika na zdravicu. Ostatci dviju kasnoantičkih amfora i brojni ulomci amfora otkriveni u otpadnim jamama upućuju na najraniju fazu ukopa. Položaj grobova u južnom dijelu istražene površine bio je definiran suhozidima, koji su u naknadnoj fazi ukapanja preslojeni grobovima. Grobove, na temelju tipologije pokretnih nalaza, od kojih prevladava grubo kuhinjsko posuđe i amfore, datiramo u razdoblje od početka 5. do 7. stoljeća.
Indeks tjelesne mase arheoloških populacija dobar je indikator nutritivnog opterećenja organizma te može uputiti na kvalitetu života i zdravlje pojedine populacije i služiti kao usporedba među ...populacijama. U radu su analizirani koštani ostatci s arheoloških nalazišta s područja istočne obale Jadrana datirani u razdoblja od antike do novog vijeka. Iako je riječ o relativno malom uzorku, rezultati istraživanja pokazali su smanjenje kvalitete života, odnosno tjelesne mase u muškaraca, i to u razdobljima razvijenog i kasnog srednjeg vijeka, a što je u skladu s prethodnim istraživanjima hrvatske populacije. Žene su tijekom svih razdoblja imale sličnu, konstantnu tjelesnu masu, što se osim raspodjelom rada i dostupnosti hrane može objasniti i hormonskim
utjecajima te drukčijim metabolizmom masti. Indeks tjelesne mase pokazao se kao dobar indikator za dopunu spoznaja o kvaliteti života i zdravlju arheoloških populacija.
By engaging with recent developments in the study of empires, this book examines how inhabitants of Roman imperial Syria reinvented expressions and experiences of Greek, Roman and Syrian ...identification. It demonstrates how the organization of Greek communities and a peer polity network extending citizenship to ethnic Syrians generated new semiotic frameworks for the performance of Greekness and Syrianness. Within these, Syria's inhabitants reoriented and interwove idioms of diverse cultural origins, including those from the Near East, to express Greek, Roman and Syrian identifications in innovative and complex ways. While exploring a vast array of written and material sources, the book thus posits that Greekness and Syrianness were constantly shifting and transforming categories, and it critiques many assumptions that govern how scholars of antiquity often conceive of Roman imperial Greek identity, ethnicity and culture in the Roman Near East, and processes of 'hybridity' or similar concepts.
Straipsnyje siekiama įprasminti estetinės teorijos ištakas senovės graikų filosofų ikisokratikų pažiūrose. Brėžiamos paralelės tarp antikos filosofijos raidos etapų ir Platono meilės grožiui kelio ...stadijų. Teigiama, kad kylanti grožio įsikūnijimų seka nužymi antikos dvasinio brendimo metmenis, kartu ir į tuos įsikūnijimus orientuotų žmogiškosios veiklos atmainų seką. Istorinėms aplinkybėms apribojus antikos laisvojo žmogaus sklaidą, grožio vertybė pozityviai nužymėjo jam leistinos veiklos arba būties ribas. Pirmiesiems filosofams kosmas yra pats grožis. Mileto filosofų pirmasis pradas yra ir kosmo estetinės pajautos principas. Parmenidas grynojo mąstymo klode aptiko pažinimų grožį, arba grynojo mąstymo logiką. Sofistai neigė grožio egzistavimą. Sokratas, siekdamas pagrįsti grožio vertybės tikrumą, susidomėjo dieviškumo sfera. Išorinis grožio vertybės imperatyvas, kėlęs daiktiškojo nesuinteresuotumo reikalavimą, žinojimo srityje įgavo loginį pavidalą ir tapo bendrybiškumo reikalavimu: kuo žinojimas bendresnis, labiau nutolęs nuo konkretybių, tuo jis gražesnis. Daroma apibendrinamoji išvada apie grožio vertybę kaip filosofavimo tiesioginį judintoją.
PDF
