Prikaz knjige Emilia Marina "Augusteum Naronitanum. Od carskog svetišta do muzeja" izdanog u ediciji Katalozi i monografije Arheološkog muzeja Narona i Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Na planiranim trasama brzih cesta u dužini od 39 km koje idu kroz Požešku kotlinu, obilazeći naselja od Brestovca preko Požege do Pleternice i od Velike do Požege, tijekom svibnja 2004. g. obavljena ...su rekognosciranja i evidencija arheoloških lokaliteta. Tom prilikom je ekipa arheologa Instituta za arheologiju iz Zagreba i Gradskog muzeja iz Požege otkrila 13 arheoloških lokaliteta, među kojima su dva evidentirana u široj zoni trasa (zona A utjecaja) i jedan izvan trase. Lokaliteti pripadaju prapovijesti, antici i srednjem vijeku, a u zoni A nalazi se i jedan sakralni objekat. Na dva lokaliteta otkriveni su ostaci rimskih cesta, a uz jednu cestu i kameni rimski miljokaz, prvi nalaz ove vrste u Požeškoj kotlini. Lokaliteti su preventivno zaštićeni i nakon terenskog pregleda izrađena je, u skladu s Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš, Konzervatorska studija za procjenu utjecaja gradnje brzih cesta na kulturno-povijesnu baštinu. Studija sadrži uvjete izgradnje trasa cesta - spašavanje vrijedne kulturne baštine od uništenja, što uključuje obvezan stalni nadzor arheologa pri skidanju površinskih slojeva zemlje na svim trasama cesta i zaštitna arheološka istraživanja registriranih lokaliteta. Pored toga, uvjetovana je konzervacija i prezentacija antičkih naselja i ceste u okviru arheološko-turističkih parkova.
U radnji autor opisuje podgorsku obalu dugu 120 km, na kojoj nailazimo idući od sjeverozapada prema jugoistoku pet važnijih antičkih naselja: Senia (Senj), Lospica (Jurjevo), Ortopla (Štinica), ...Vegium (Karlobag) i Argvruntum (Starigrad — Paklenica). Da su ovaj kraj nastavali Liburni, Japodi, poslije možda, dijelom i Kelti. Grci nisu nikada zasnivali svoje naseobine na ovoj obali, jer im to nije omogućavala liburnska pomorska prevlast. Nakon konačnoga rimskoga osvajanja ovih krajeva (9. g. n. e.) ova naselja dobivaju pravni status municipija. Podaci iz antičkih izvora i epigrafski materijal daju mogućnost određivanja i ispitivanja adminstratvnog statusa ovih središta, kao i sastav njihova stanovništva. Na kraju autor ističe da je japodsko zaleđe uvijek bilo izvor revitalizacije libumske obale, jer su sva ova naselja i nastala kao prirodna ishodišta prapovijesnih prometnica, koje su ih spajale s prostranim područjima neposredne unutrašnjosti.
Habiti antichi et moderni di tutto il mondo
Starý tisk.
Papír.
Ideální rozsah tisku: 56, 507, 1 listů, tj. celkem 564 listů. Exemplář je defektní, chybí 9 listů, tj. f.184 (f.Z8), 185 (f.Aa1), 289 ...(f.0o1), 329 (f.Tt1), 409 (f.Fff1), 417 (f.Ggg1), 435 (f.Iii3), 459 (f.Mmm3), 480 (f.Ooo8). Dochováno: a-g8, A-Y8, Z7, Aa2-Aa8, Bb8-Nn8, Oo2-Oo8, Pp8-Ss8, Tt2-Tt8, Vu8-Zz8, Aaa8-Eee8, Fff2-Fff8, Ggg2-Ggg8, Hhh8, Iii1-Iii2, Iii4-Iii8, Kkk8.Lll8, Mmm1-Mmm2, Mmm4-Mmm8, Nnn8, Ooo1-Ooo7, Ppp8, Qqq8, Rrr8, Sss4 (text končí na f.Sss3v, f.Sss4rv nepotištěno)..
Knižní blok defektní. Vazba značně opotřebovaná, místy poškozená. Knižní blok nese známky kyselosti, závěrečná folia a zadní předsádka poškozena velkou hnědou skvrnou.
Text sázen per extensum.
Signatury, arabská foliace od f.A1r po f.Sss3. Živá záhlaví, místy ztrácející se sazba.
Titulní list v architektonické borduře (s alegorickými postavami 4 tehdy známých kontinentů - Evropy, Asie, Afriky a Ameriky), jeho rub nepotištěn. Dřevořezové konturové i plné iniciály v rámečku i ve volném prostoru, verzály ve výši 2-3 řádků, vlysy, jednoduché linky, maskarony. V textu celostránkové dřevořezy: ilustrace zobrazujících mužský a ženský oděv podle čtyř známých kontinentů z doby antiky a zejm. současné doby, 4 pohledy na Benátky (f.145b, f.146b, f.147b nám. sv. Marka, f.148b nádvoří vévodského paláce). Autorství dřevořezů připisováno německému umělci žijícímu ve druhé polovině 16. století v Benátkách - Christoforo Chrieger; k němu viz Thieme-Becker 6, s.533. Vlastní titulní list na f.A1a rovněž v ornamentálním rámci.
Na titulním listě malá kartuš se signetem tiskaře (kočka drží v zubech myš, 14 x 22 mm), na f.507b, tj. posledním potištěném foliu, kolofon a závěrečný signet tiskaře (kartuš 50 x 48 mm, kočka drží v zubech myš, u nohou kotě, dokola devíza DISSIMILIVM INFIDA SOCIETAS), vše v uzavřeném ornamentálním rámci. K variantám signetu rodiny Sessa viz Vaccaro, s.344-347 (fig.470, 473, 474, 475). K podobným variantám signetu viz EDIT16, Z 586, Z590, U92 (ale s jinou devízou).
Světlá měkká hladká pergamenová vazba, hřbet nese stopy po přetření šedou barvou a papírový štítek s částí dnešní signatury "H 36". Stopy po kožených tkanicích. 2 listy přední předsádky.
Ulomak reljefa kultne ploče perzijskog boga Mithre iz Osijeka, antičke Murse, sa prizorom inicijacije. Lijevi lik je Pater, najviši stupanj mitraičke spoznaje, desno kleči neofit koji sudjeluje u ...obredu posvećenja. Značajno je da ima izgled djeteta: malen je, nag i prinosi prst ustima. Ovaj prikaz uspoređen s drugim mitraičkim dokumentima (freske iz mitreja ispod crkve St. Maria Vetere u Capui i stihovi iz mitreja ispod crkve St. Priske u Rimu) dokazuje da je u mitraičkim obredima posvećenja neofit simbolički umirao, da bi se zatim, poput malog djeteta, rodio za novi život u svjetlu spoznaje. Osječki fragment je stoga vrijedan prilog razumijevanju tajanstvenih mitraičkih inicijacijskih obreda.
Sitni metalni predmeti iz Siscije Koščević, Remza
Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu,
11/2001, Letnik:
18, Številka:
-
Paper
Odprti dostop
U tekstu su obrađeni sitni metalni nalazi koji obuhvaćaju medicinske instrumente, predmete za označavanje pošiljki iz sastava pisaćeg pribora kao i pribor za izradu odjeće, zatim funkcionalne ...dijelove s odjeće te predmete koji su služili za ukrašavanje tijela i objekata. Pronađeni su u Sisku, a pripadaju razdoblju 1.-4. st. i kasnijem vremenu.
Oslobođenici (liberti) specifična su i veoma brojna grupacija unutar rimskog društva. Pravnički spisi sačuvali su bitne odrednice i limite koji su ograničavali ličnu slobodu bivših robova, a ...konkretnu i živu dimenziju tim uopćenim slikama daji natpisi – najčešće nadgrobni, ali i votivni natpisi upućeni božanstvima te počasni, koji veličaju zasluge i ime pojedinca. Natpisi odražavaju individualne i lokalne osebujnosti, a ujedno potvrđuju pravne i društvene okvire koji su vrijedili na cijelom terotoriju Rimskog Carstva.