Na planiranim trasama brzih cesta u dužini od 39 km koje idu kroz Požešku kotlinu, obilazeći naselja od Brestovca preko Požege do Pleternice i od Velike do Požege, tijekom svibnja 2004. g. obavljena ...su rekognosciranja i evidencija arheoloških lokaliteta. Tom prilikom je ekipa arheologa Instituta za arheologiju iz Zagreba i Gradskog muzeja iz Požege otkrila 13 arheoloških lokaliteta, među kojima su dva evidentirana u široj zoni trasa (zona A utjecaja) i jedan izvan trase. Lokaliteti pripadaju prapovijesti, antici i srednjem vijeku, a u zoni A nalazi se i jedan sakralni objekat. Na dva lokaliteta otkriveni su ostaci rimskih cesta, a uz jednu cestu i kameni rimski miljokaz, prvi nalaz ove vrste u Požeškoj kotlini. Lokaliteti su preventivno zaštićeni i nakon terenskog pregleda izrađena je, u skladu s Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš, Konzervatorska studija za procjenu utjecaja gradnje brzih cesta na kulturno-povijesnu baštinu. Studija sadrži uvjete izgradnje trasa cesta - spašavanje vrijedne kulturne baštine od uništenja, što uključuje obvezan stalni nadzor arheologa pri skidanju površinskih slojeva zemlje na svim trasama cesta i zaštitna arheološka istraživanja registriranih lokaliteta. Pored toga, uvjetovana je konzervacija i prezentacija antičkih naselja i ceste u okviru arheološko-turističkih parkova.
Prikaz knjige Emilia Marina "Augusteum Naronitanum. Od carskog svetišta do muzeja" izdanog u ediciji Katalozi i monografije Arheološkog muzeja Narona i Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Habiti antichi et moderni di tutto il mondo
Starý tisk.
Papír.
Ideální rozsah tisku: 56, 507, 1 listů, tj. celkem 564 listů. Exemplář je defektní, chybí 9 listů, tj. f.184 (f.Z8), 185 (f.Aa1), 289 ...(f.0o1), 329 (f.Tt1), 409 (f.Fff1), 417 (f.Ggg1), 435 (f.Iii3), 459 (f.Mmm3), 480 (f.Ooo8). Dochováno: a-g8, A-Y8, Z7, Aa2-Aa8, Bb8-Nn8, Oo2-Oo8, Pp8-Ss8, Tt2-Tt8, Vu8-Zz8, Aaa8-Eee8, Fff2-Fff8, Ggg2-Ggg8, Hhh8, Iii1-Iii2, Iii4-Iii8, Kkk8.Lll8, Mmm1-Mmm2, Mmm4-Mmm8, Nnn8, Ooo1-Ooo7, Ppp8, Qqq8, Rrr8, Sss4 (text končí na f.Sss3v, f.Sss4rv nepotištěno)..
Knižní blok defektní. Vazba značně opotřebovaná, místy poškozená. Knižní blok nese známky kyselosti, závěrečná folia a zadní předsádka poškozena velkou hnědou skvrnou.
Text sázen per extensum.
Signatury, arabská foliace od f.A1r po f.Sss3. Živá záhlaví, místy ztrácející se sazba.
Titulní list v architektonické borduře (s alegorickými postavami 4 tehdy známých kontinentů - Evropy, Asie, Afriky a Ameriky), jeho rub nepotištěn. Dřevořezové konturové i plné iniciály v rámečku i ve volném prostoru, verzály ve výši 2-3 řádků, vlysy, jednoduché linky, maskarony. V textu celostránkové dřevořezy: ilustrace zobrazujících mužský a ženský oděv podle čtyř známých kontinentů z doby antiky a zejm. současné doby, 4 pohledy na Benátky (f.145b, f.146b, f.147b nám. sv. Marka, f.148b nádvoří vévodského paláce). Autorství dřevořezů připisováno německému umělci žijícímu ve druhé polovině 16. století v Benátkách - Christoforo Chrieger; k němu viz Thieme-Becker 6, s.533. Vlastní titulní list na f.A1a rovněž v ornamentálním rámci.
Na titulním listě malá kartuš se signetem tiskaře (kočka drží v zubech myš, 14 x 22 mm), na f.507b, tj. posledním potištěném foliu, kolofon a závěrečný signet tiskaře (kartuš 50 x 48 mm, kočka drží v zubech myš, u nohou kotě, dokola devíza DISSIMILIVM INFIDA SOCIETAS), vše v uzavřeném ornamentálním rámci. K variantám signetu rodiny Sessa viz Vaccaro, s.344-347 (fig.470, 473, 474, 475). K podobným variantám signetu viz EDIT16, Z 586, Z590, U92 (ale s jinou devízou).
Světlá měkká hladká pergamenová vazba, hřbet nese stopy po přetření šedou barvou a papírový štítek s částí dnešní signatury "H 36". Stopy po kožených tkanicích. 2 listy přední předsádky.
Ulomak reljefa kultne ploče perzijskog boga Mithre iz Osijeka, antičke Murse, sa prizorom inicijacije. Lijevi lik je Pater, najviši stupanj mitraičke spoznaje, desno kleči neofit koji sudjeluje u ...obredu posvećenja. Značajno je da ima izgled djeteta: malen je, nag i prinosi prst ustima. Ovaj prikaz uspoređen s drugim mitraičkim dokumentima (freske iz mitreja ispod crkve St. Maria Vetere u Capui i stihovi iz mitreja ispod crkve St. Priske u Rimu) dokazuje da je u mitraičkim obredima posvećenja neofit simbolički umirao, da bi se zatim, poput malog djeteta, rodio za novi život u svjetlu spoznaje. Osječki fragment je stoga vrijedan prilog razumijevanju tajanstvenih mitraičkih inicijacijskih obreda.
Sitni metalni predmeti iz Siscije Koščević, Remza
Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu,
11/2001, Letnik:
18, Številka:
-
Paper
Odprti dostop
U tekstu su obrađeni sitni metalni nalazi koji obuhvaćaju medicinske instrumente, predmete za označavanje pošiljki iz sastava pisaćeg pribora kao i pribor za izradu odjeće, zatim funkcionalne ...dijelove s odjeće te predmete koji su služili za ukrašavanje tijela i objekata. Pronađeni su u Sisku, a pripadaju razdoblju 1.-4. st. i kasnijem vremenu.
Za proučavanje toponimije predhrvatskog podrijetla vrednovanje promjena u sustavu naseljnosti tijekom posljednjih stoljeća života rimske Dalmacije može
imati posebno značenje. Središnja naselja ...hrvatskog ranog srednjeg vijeka
većinom n i s u nastala na mjestima gradova cvatućeg rimskog razdoblja, već
se razvijaju iz utvrđenih naseobina kasne antike (odnosno ranobizantskog
doba): Knin, Biograd, Klis i dr. Naslućujući obrise preobrazbi u sustavu
naseljenosti, dobijamo i važne odrednice u toponomastičkim prosudbama, te u
nekim slučajevima, i u etimološkim ispitivanjima.
Autor ovdje razmatra primjere (1) toponima Kotor (i sličnih) te (2) toponima
vjerojatno postalih od lat. labes. Obje skupine su povezane s imenovanjem
utvrđenih mjesta i pokazuju značajnu povezanost s kasnom antikom.
1. Kotor. Najpoznatiji je primjer grad Kotor (Boka) čije je ime zabilježeno još
koncem antike, kada grad i nastaje, a izvodi se od *cataro-. Slična su imena
triju kaštela zapadne Darđanije (Prokopije): * Kat era. S ovim se povezuju
Kotorac kod Sarajeva, poznat u 10. st., arheološki definiran kao prapovijesna
gradina i kasnoantički refugij, zatim grad Kotor (sjev. Bosna, 14. st.) i nekoliko
imena sela u sjeverozapadnoj Bosni i istočnoj Hrvatskoj. Mayerova indoeur.
etimologija (*qat- ‘flechten, Flechtwerk’) je prihvatljiva, no ovdje se insistira
na činjenici da je riječ o imenovanjima s konca antike, što upućuje na
zaključak daje ishodište u apelativu koji je živ u jeziku Ilirika toga doba; autohtono
podrijetlo je vjerojatno.
2. Imena postala od lat. labes. Ključno značenje imaju potvrde u dubrovačkim
spisima iz 13. st. koji potvrđuju daje apelativ lave (i si.) od lat. labes živ i produktivan
u “mikrotoponimiji”. Razmatraju se veze s imenom kaštela Lavčan
(Gradac, Makarsko primorje), možda potvrđenim već u 10. st. (arheološki
potvrđeni kasnoantički ostaci), uz usporedbu s oronimom Lovćen (Crna Gora)
te srodne tvorbe u Italiji. Kasnoantičko postanje naslućuje se i u imenu kaštela
Lab (dio utvrde Knina) i drugdje.
Oslobođenici (liberti) specifična su i veoma brojna grupacija unutar rimskog društva. Pravnički spisi sačuvali su bitne odrednice i limite koji su ograničavali ličnu slobodu bivših robova, a ...konkretnu i živu dimenziju tim uopćenim slikama daji natpisi – najčešće nadgrobni, ali i votivni natpisi upućeni božanstvima te počasni, koji veličaju zasluge i ime pojedinca. Natpisi odražavaju individualne i lokalne osebujnosti, a ujedno potvrđuju pravne i društvene okvire koji su vrijedili na cijelom terotoriju Rimskog Carstva.
