U članku se razmatraju prostorne i oblikovne značajke stambene arhitekture Osijeka u 18. stoljeću. To su većinom građanske kuće obrtnika, trgovaca, gradskih i vojnih činovnika, koje nastaju na ...parcelama unutar planski izgrađenoga grada-tvrđave. Kuće imaju karakteristična tlocrtna obilježja koja čine nizovi i grupe prostorija, kod kvalitetnijih u prizemlju redovito s vežom, koja može biti centrirana ili decentrirana u odnosu na središnju os, a na katu reprezentativni salon. Identificiraju se pojedinačni primjeri kuća, s obzirom na vrijeme nastanka i naručitelje, kao i arhitektonska rješenja, uz bitnu odrednicu da je riječ mahom o reprezentativnim katnicama višeg standarda koje su se isticale u vizuri grada. One u izvjesnoj mjeri preuzimaju elemente s javnih i vojnih zgrada što se tumači djelovanjem istih graditelja i projektanata – vojnih inženjera koji su bili angažirani na gradnji tvrđave, a koji dokumentirano projektiraju i građanske kuće.
U ovom radu obrađuje se korpus reprezentativne stambene arhitekture Rijeke s kraja 18. i samog početka 19. stoljeća koji je velikim dijelom danas gotovo iščeznuo. Uz nekoliko poznatih građevina, ovom ...se prigodom neke prvi put identificiraju, utvrđuju se njihovi vlasnici te vrijeme izgradnje. Nastanak palača povezuje se s proširenjem grada i rušenjem gradskih zidina unutar kojih izostaje reprezentativna izgradnja, a tek s formiranjem blokova Novog grada omogućeno je podizanje većih i kvalitetnijih kuća za stanovanje. Središnja zona postaje Korzo, duž i oko kojega palače podižu imućni trgovci, brodovlasnici i činovnici. Prostorna organizacija palača razmatra se većinom na temelju arhivske dokumentacije iz vremena kada je još bila sačuvana, ili se barem mogla iščitati, a uočava se nekoliko karakterističnih prostornih obrazaca čiji se koncepti povezuju s položajem i nastankom u gradskom bloku te tipskim modelima iz regije. Pročelja kao relevantni parametar u definiranju građevina kao palača pokazuju znatnu uniformnost, ali i razlike, osobito oblikovanjem zabatnih zaključaka koja im daju vizualni identitet i reprezentativnost, a slijedom kojih se mogu odrediti njihova tipološka obilježja.
U ovom se radu istražuje veličanstvenost engleske sakralne gotičke arhitekture, otkrivajući njezino podrijetlo, ključne karakteristike i njen kasniji utjecaj na modni dizajn. Krajnji cilj jest ...kreirati kolekciju odjeće, obuće i modnih dodataka koja odražava harmonični spoj elemenata engleske sakralne arhitekture i inovativnih modnih formi, dok se inspiracija crpi iz detalja pojedinih arhitektonskih elemenata.
S obzirom na bogatstvo unutar opusa povijesti umjetnosti koja se bavi gotičkom arhitekturom, fokus se u ovome radu zadržao na gotičkoj sakralnoj arhitekturi Engleske. Ukupni izgled kolekcije odaje eleganciju i luksuz, s naklonom prošlosti, s ciljem stvaranja odjeće koja obuhvaća bit engleske gotičke sakralne arhitekture, a pritom ostaje nosiva i moderna.
Koža je jedno od najnevjerojatnijih ljudskih otkrića. Ima dugu povijest od drevnih vremena do danas. Svoj pečat ostavlja u izradi raznih alata, odjeće, obuće, nastambi kao i u pisanju. Ovaj će rad ...istaknuti neke od najznačajnijih ljudskih kreacija od kože, uključujući one u pučkoj arhitekturi, kao i pergament.
U Hrvatskoj u skladu sa svjetskim trendovima dolazi do sve većih promjena krajobraza uslijed promjena korištenja zemljišta, klimatskih promjena te općenito antropogenoga utjecaja. Usporedno s time ...raste i potreba za intenzivnijim i dubljim poznavanjem značajki krajobraza u svrhu adekvatne zaštite i upravljanja. Cilj je ovoga rada dati pregled stanja znanstvenih istraživanja krajobraza i u Hrvatskoj da bi se utvrdili dionici, metodologije i raznolikost istraženih tematskih područja te stupanj istraženosti i poznavanja krajobraza Hrvatske. U posljednjih deset godina izražen je pojačan interes za istraživanja krajobraza te su utvrđena dva jasna pristupa: geografski pristup i pristup arhitekture i krajobrazne arhitekture. Pristupi se međusobno razlikuju u tematskim područjima istraživanja, metodologiji i prostornom kontekstu istraživanja.
U radu je prikazano oblikovanje pročelja i zvonika novopodignutih ili obnovljenih crkava u razdoblju baroka u Međimurju, ukupno 28 primjera. Prema smještaju zvonika crkve su razvrstane u tipološke ...grupe pročelja s dva zvonika, pročelja sa zvonikom iznad, zatim pročelja sa zvonikom smještenim uz tijelo crkve – uz pročelje, ispred pročelja ili uza svetište. U ovom korpusu primjenjuju se tipološka rješenja zastupljena u baroknoj arhitekturi kontinentalne Hrvatske, a u analizi su se pokazale i neke specifičnosti. Prije svega zamjetna je gotovo jednako zastupljena prisutnost utjecaja i iz štajerske i iz mađarske arhitekture, vidljiva u dinamiziranim oblicima i dekoracijama, odnosno u raširenoj primjeni klasicističkih motiva. Nadalje, snažno je prisutno isticanje kontinuiteta i »dugog trajanja« sakralne arhitekture prigradnjom novih dijelova na starije crkve, raširena pojava i u drugim srednjoeuropskim regijama u kojima je (bio) prisutan protestantizam. Te značajke uvelike određuju specifičnosti ovog korpusa unutar barokne sakralne arhitekture kontinentalne Hrvatske.
Konstrukt turizma je prelomna oblika kapitalistične produkcije prostora, ki ustvarja nove urbane oblike. V številnih arhitekturnih in morfoloških študijah so analizirali različne modele, manjkajo pa ...primerjave njihovih značilnosti. Avtorji so v članku primerjali štiri vrste turizma, povezane z razvojem kapitalizma (vključno s predfordizmom, fordizmom in postfordizmom), in različne vrste turističnih mest. V povezavi z gospodarskimi, socialnimi in kulturnimi značilnostmi so analizirali njihovo arhitekturno ikoničnost, morfološke vzorce in prostorsko metriko. Izsledki kažejo, da predfordistični in fordistični konstrukti turizma, za katere je značilna visoka gostota zazidave, spodbujajo družbene odnose in povečujejo sposobnost ustvarjanja mesta, postfordistični konstrukti turizma z nizko gostoto zazidave pa povzročajo višje okoljske stroške (porast zasebnih zelenih in vodnih površin) in višje družbene stroške zaradi arhitekturne ikoničnosti. Avtorji so proučevali povezavo med arhitekturnimi in urbanističnimi spremenljivkami, ki bi jih bilo treba upoštevati pri načrtovanju turističnih destinacij v okviru kapitalistične produkcije turističnega prostora.
Andrija Štampar je putem svojih načela uspostavio temelje javnoga zdravstva i socijalne medicine. Provedbom svojih ideja promijenio je paradigmu postojećih medicinskih stavova, stavljajući fokus ...prema preventivnoj medicini. Kao okvir za djelovanje po takvim medicinskim tendencijama, arhitektura je shvaćena kao područje velike važnosti. Radom kroz Školu narodnoga zdravlja, Štampar je uspostavio odjel zdravstvene arhitekture kao mjesto gdje se načela socijalne medicine isprepleću s konceptima novoga prostornog planiranja. Unutar ovoga odjela radila je i arhitektica Zoja Dumengjić, čiji se rad snažno utemeljio na socijalnim postavkama Andrije Štampara. Zoja Dumengjić je značajna osobnost hrvatske arhitekture dvadesetoga stoljeća, koja je ostavila opsežan i značajan doprinos upravo u specijaliziranom području arhitekture zdravstvene namjere. Temeljem postojeće literature, predstavljen je kratak pregled raznovrsnosti i opsega njezina rada i života. Njezin opus obuhvaća projekte različite tipologije, uključujući domove zdravlja, dispanzere, medicinske centre i velike bolničke sklopove. Posebno je značajno pridonijela području arhitekture lječilišta za tuberkulozu u našoj zemlji. U okviru ovoga rada dodatno su istaknuta najznačajnija arhitektonska ostvarenja, posebice ona koja u značajnoj mjeri reflektiraju principe Štamparove ideologije. Rad Zoje Dumengjić u području zdravstvene arhitekture ukorijenjen je u modernizmu i predstavlja idealan primjer kako je arhitektura uspjela odražavati nove humanističke vrijednosti i pristupiti prostoru kao instrumentu za poboljšanje kvalitete života i zdravlja.
Through his principles, Andrija Štampar established the foundations of public health and social medicine. By implementing his ideas, he changed the paradigm of existing medical opinions, focusing on preventive medicine. As a framework for acting on such medical tendencies, architecture was understood as an area of great importance. Working through the School of Public Health, Štampar established the Department of Healthcare Architecture as a space where the principles of social medicine are intertwined with the concepts of new spatial planning. Architect Zoja Dumenjgić also worked within this department, and her work was strongly based on Andrija Štampar’s social principles. Zoja Dumenjgić is a significant personality of Croatian 20th-century architecture, who left an extensive and significant contribution precisely in the specialised field of healthcare architecture. A brief overview of the diversity and scope of her work and life is presented, based on existing literature. Her portfolio includes projects of various typologies, including medical centers, dispensaries, and large hospital complexes. She made a particularly significant contribution to the architecture of tuberculosis sanatoriums in Croatia. Her most significant architectural accomplishments are additionally highlighted, especially those that reflect the principles of Štampar’s ideology to a significant extent. Her work in the field of healthcare architecture is rooted in modernism and represents an ideal example of how architecture managed to reflect new humanistic values and approach space as an instrument for improving the quality of life and health.
Tvornica Franck u Zagrebu Ivanković, Vedran
Peristil,
05/2023, Letnik:
65, Številka:
1
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Tvornica Franck d.d. najstarije je industrijsko postrojenje u Zagrebu koje od osnutka kontinuirano djeluje na istoj lokaciji. Autor u članku iznosi nove spoznaje o povijesti izgradnje proizvodnih i ...drugih Franckovih građevina od 1892. do 1970-ih, kada tvornica tek u manjem opsegu uspijeva realizirati ambiciozan urbanistički plan duž Ulice Lole Ribara (danas Prilaza baruna Filipovića). Na kraju skicira polazišta za obnovu i revitalizaciju.
Franck is the oldest industrial facility in Zagreb that has been continually running at the same address since its establishment. From 1892 to the 1970s, when the factory was only able to partially realize an ambitious urban design along Lola Ribar Avenue (today’s Baron Filipović Avenue), the author offers new insights into the history of the development of production plants and other related structures. He concludes by outlining the foundations for its renovation.
U članku se obrađuje povijest i arhitektonske značajke barokne palače Giovannija Felicea de Gerliczyja u Rijeci, smještene u uličnom nizu i danas skrivene iza historicističkog pročelja u Ciottinoj ...14. Palača je podignuta pedesetih godina 18. stoljeća, a njezin izvorni izgled poznat je s nacrta iz 1780. koji se čuva u Austrijskom državnom arhivu. Oblikovanje i prostorna organizacija palače, vidljivi na nacrtu, svjedoče da je bila riječ o reprezentativnom stanovanju te imućnom i važnom naručitelju. Izvorno dvokatna, trokrilna palača imala je asimetričan prostorni raspored, ali je uočljiva tipično barokna osovinska postava središnjeg salona prvog kata koji se pruža cijelom širinom zgrade te ulaznog predvorja u njegovoj osi u prizemlju. U članku se donosi analiza izvornih oblikovnih i prostornih obilježja palače, a posebno pojave, organizacije i elemenata francuskog parternog vrta, koji je, kao i sama palača, bio u mnogome sačuvan sve do kraja 19. stoljeća. Tijekom 19. i 20. stoljeća palača je preživjela brojne preinake koje su u unutrašnjosti značile adaptaciju prostora za građanske stanove, dogradnju trećeg kata, a na pročelju izvedbu historicističkog ukrasa.
PDF
