Ove se godine navršava stogodišnjica rođenja Bartola Zmajića, dugogodišnjeg djelatnika Hrvatskog državnog arhiva (tada Arhiva Hrvatske) te stručnjaka iz više područja pomoćnih povijesnih znanosti, ...kao što su latinska i njemačka paleografija, heraldika, sfragistika, veksilologija, numizmatika te genealogija. Ovaj je prilog prvenstveno usredotočen na njegov arhivistički rad.
U napisu se prikazuje opći razvoj informatizacije u Republici Hrvatskoj. U sklopu tog općeg razvoja, prikazuje se posebno i razvoj informatizacije u uredskom poslovanju.
Prvi koraci u tom općem ...dijelu odnose se na statističku obradu ili konkretnije na popis stanovništva iz 1971. godine. U uredsko poslovanje, informatizacija ulazi znatno kasnije, tek u drugoj polovini 80-ih godina. U tom dijelu do sada su vidljive dvije, a nazire se i treća faza. Zaključuje se, da razvoj na tom području neminovno vodi u likvidaciju klasične pismohrane.
Josip Buturac ubraja se među poznate crkvene povjesničare i arhiviste 20. stoljeća. Svojim historiografskim djelima i arhivističkim radom Buturac je ostavio velik broj povijesnih i arhivističkih
...djela koja i danas svojom vrijednošću predstavljaju nezaobilaznu literaturu na spomenutim znanstvenim poljima. Njegov znanstveni interes bio je u prvom redu usmjeren na polje crkvene povijesti, ali u njegovoj historiografskoj ostavštini nalaze se i radovi koji nisu vezani samo uz tu tematiku, što pokazuje njegov iznimno širok historiografski interes. Velik broj znanstvenih radova, što samostalnih što objavljenih u brojnim časopisima s kojima je tijekom života surađivao, pokazuju širinu povijesnog interesa Josipa Buturca. Većinu svoje ostavštine Buturac je ostavio franjevačkom samostanu u Požegi, gdje se u trinaest kutija nalazi sortirano arhivsko gradivo
iz njegove ostavštine. Radovi Josipa Buturca značajni su zato što su uglavnom pisani na temelju neobjavljene arhivske građe koja mu je kao dugogodišnjem arhivistu bila lako pristupačna. Uglavnom je proučavao crkvenu povijest sjeverne Hrvatske, hrvatsku nacionalnu povijest od 17. do 19. stoljeća, hrvatska migracijska kretanja, pitanje nataliteta i mortaliteta u Hrvatskoj, imena naselja i mjesna imena, arhivistiku i ostale pomoćne povijesne znanosti. Cilj je ovoga rada da se na temelju te ostavštine valorizira Buturčev doprinos hrvatskoj historiografiji i arhivistici.
André Vanrie, glavni urednik časopisa ARCHIVUM, u ovom članku prikazuje razvoj ovog časopisa te analizira njegovu ulogu u razvoju arhivske znanosti. Pri tome se osvrće na specifičnost ARCHIVUMA u ...odnosu na druge arhivske časopise, njegovu uređivačku politiku, a sve to dajući presjek sadržaja brojeva Archivuma kroz 50 godina izlaženja, naglašavajući ujedno i probleme s kojima su urednici bili suočavani. Na kraju se bavi rasprostranjenošću te samim tim i utjecajem ARCHIVUMA na svjetsku arhivsku zajednicu.
U filmskoj arhivistici u Republici Hrvatskoj nisu razmatrani problemi utvrđivanja osnovnih karakteristika filmske vrpce, što je preduvjet u radu svakog filmskog arhivista koji radi na obradi ...filmskoga gradiva. Pojedini priručnici, posebno oni koje je tiskalo Međunarodno udruženje filmskih arhiva (FIAF), svoje informacije upućuju filmskim tehnolozima i stručnjacima koji rade u filmskim laboratorijima. Iako je rad filmskih arhivista komplementaran radu navedenih stručnjaka, posebno na zadacima zaštite i restauracije filmskoga gradiva, nedostaju sistematizirana pojedina područja filmske arhivistike, koja bi pomogla filmskim arhivistima u svakodnevnom radu na obradi filmskoga gradiva.
Prilog se bavi rekonstrukcijom Držićeva boravka u Sieni, a temelji se na trima dokumentima iz sijenskih arhiva koji su datirani 1540, 1541. i 1542. godine.
