U radu se istražuje procese dezintegracije Jugoslavije, proces izgradnje države u Sloveniji i kontekst specifičnoga fenomena – brisanja, koji se zbio u Sloveniji ranih devedesetih godina 20. ...stoljeća. Rekonstruiraju se društveno-povijesni i politički konteksti, u kojima je došlo do neovisnosti Slovenije. Opisivanjem procesa izgradnje države, procesa demokratizacije i dvojbi glede zaštite manjina u Sloveniji – uključujući razliku između priznatih »autohtonih« i nepriznatih »novih« manjina – utire se put teorijskoj i sociološkoj raspravi o »izbrisanima«. Teorijska rasprava temelji se na pitanjima ljudskih prava, nacionalizma i građanstva, kako u njihovoj klasičnoj (nacionalnodržavnoj) koncepciji tako i u njihovim alternativnim oblicima poput globalnoga građanstva. Sociološki, rasprava »brisanje« smiješta u širi okvir istraživanja procesa demokratizacije i europeizacije, osvetljujući tako ključne čimbenike koji su prouzročili perforiranu demokraciju u Sloveniji tijekom dvadeset godina njezine neovisnosti.
U ovom radu autor predstavlja globalni i hrvatski društveni kontekst u koji
su uronjeni islam i muslimani, zatim način njihove reprezentacija u medijima te cilj i
metodologiju ovog istraživanja. ...Analiza sadržaja hrvatskih dnevnih novina u dvama
razdobljima novije hrvatske povijesti (1990. - 1998. i 1999. - 2006.) pokazuje da su one
značajan prostor u kojem se stvara javna slika o djelatnostima muslimana i islama u
Hrvatskoj i svijetu, a koja je uvjetovana događajima u konkretnom razdoblju i prostoru.
Novine tematski izražavaju politizaciju islama i širi društveno-politički kontekst. U
prvom razdoblju najprisutnija je tema rat, ratni zločini i suđenje, a u drugom ljudska i
vjerska prava, nesnošljivost i prosvjedi, uz najveći porast teme terorizma i rata protiv
terorizma. Dok je u prvom razdoblju fokus podjednako bio na Hrvatskoj i zemljama
bivše Jugoslavije, u drugom raste internacionalni fokus na Europu, ali i svijet. Novinari
su koristili strategiju rekontekstualizacije, ali su i širili shvaćanje da su autohtoni muslimani
u Hrvatskoj mogući most za dijalog Europe i muslimanskog svijeta.
Ovaj članak se bavi prikazom procesa decentralizacije u Srbiji od 2000. do 2011. godine imajući u vidu da bi ovaj proces ujedno morao biti i proces podizanja kapaciteta lokalnih vlasti. U radu se ...prati transformacija svakog od bitnih činilaca autonomije lokalne vlasti i njenih menadžerijalnih potencijala: ustavni i zakonski status, izbori i model organizacije vlasti, nadležnosti, finansiranje, pružanje usluga, participacija građana, te odnos države i lokalne samouprave. Ovaj kompleksan proces zahteva vreme, podizanje znanja i veština svih nivoa vlasti (posebno lokalne), posvećenost političke elite demokratskim vrednostima i tesno je vezan sa podizanjem stepena demokratske političke kulture.
Koristeći kao teorijski okvir teoriju resursne mobilizacije i teoriju političkog procesa istražit ću kapacitete organizacija civilnog društva u Srbiji u kontekstu procesa demokratizacije nakon ...demokratskih promjena 2000. godine. Kombinirajući teorijski okvir koji se odnosi na civilna društva postsocijalističkih zemalja s dosadašnjim istraživanjima kapaciteta organizacija civilnog društva u Srbiji i sa studijom slučaja pokreta Ne davimo Beograd, ukazat ću na čimbenike koji utječu na razvijanje kapaciteta aktera civilnog društva u uvjetima neinkluzivne javne sfere za efikasno djelovanje i produbljivanje procesa demokratizacije.
Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
...mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Dr. France Bučar je novi predsednik skupščine Slovenije, podpredsednika sta Vitodrag Pukl in Vane Gošnik. TV Slovenija je v neposrednem prenosu prenašala prisege in govor predsednika dr. Bučarja.
Information:
Multiparty elections of 1990: the founding meeting of the Slovene Assembly: the president of the Assembly, Dr. France Bučar.
Original language summary:
Večstrankarske volitve 1990: ustanovno zasedanje skupščine RS Slovenije; predsednik skupščine dr. France Bučar.
Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
...mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Volitve 1990: predsedniški kandidati dr. Marko Demšar (ZSMS - LS), Milan Kučan (SDP), dr. Jože Pučnik (Demos), Ivan Kramberger (neodvisni).
Information:
The presidential candidates evaluating their options, while being interviewed at polling stations in the morning.
Original language summary:
Kaj so o svojim možnostih povedali predsedniški kandidati, dopoldan, ko smo jih presegli na volišču.
Extended description:
Information:
The independent presidential candidate Ivan Kramberger presenting his programme to a crowd gathered at Prešeren's Monument.
Original language summary:
Neodvisni ...predsedniški kandidat Ivan Kramberger pred Prešernovim spomenikom predstavlja zbrani množici svoj program.
Extended description:
Information:
Presidential elections of 1990: the winner Milan Kučan viewing the results.
Original language summary:
Predsedniške volitve 1990: zmagovalec volitev Milan Kučan ...spremlja rezultate.
Dealing with democratization of transitional societies, the author is trying to define causal processes of democratic change. Considering sociostructural prerequisites as necessary but not sufficient ...for establishing democracy, the author emphasizes the importance of sociocultural factors and claims that political culture is the intervening variable in the interaction between socioeconomic development and democracy. This thesis is tested through various aspects of the relationship between socioeconomic and sociocultural dimensions of the democratization process. Economic development and other structural factors do not act directly, nor do they solely by themselves influence the existence and stability of democracy. That influence is mediated by sociocultural factors, particularly by political culture. Hence, democratization is a collective action shaped by sociocultural factors. The effect of sociostructural prerequisites on the democratization process is taking place through the activity of sociocultural factors, which determine the forms and reaches of collective action, and finally the level and stability of democracy. In the transitional context, democratization is in progress both as sociostructural modernization and sociocultural adaptation.
Političko-kulturnim pristupom u ovome radu se povijesno-analitički te kritički analizira politička kultura u Bosni i Hercegovini. Ponajprije se određuje politička kultura, njezin povijesni razvoj u ...osmanlijskom, austro-ugarskom i jugoslavenskom razdoblju te posljedice i utjecaji takvog razvoja na suvremenu političku kulturu u BiH. Političku kulturu, naime, oblikuju njezine državne i institucionalne organizacije te njezini konkretni ljudski subjekti. Specifično pak, politička kultura BiH razvijala se u suprotstavljanju i sukobljavanju triju glavnih religijskih i etničkih zajednica - muslimansko-bošnjačke, pravoslavno-srpske i katoličko-hrvatske. Demokratizacijom i liberalizacijom bosanskohercegovačkog društva devedesetih godina prošlog stoljeća takva povijesna suprotstavljanja i sukobljavanja triju glavnih religijskih i etničkih zajednica nisu dovela do stvaranja zajedničkog političkog identiteta konstitutivnih naroda BiH, nego su njihove nepomirljive razlike i isključivost prouzročili međusobne ratne sukobe u BiH (od kojih se BiH kao država još nije konsolidirala).