Amiloidoza je bolest nakupljanja netopivih proteina amiloida u ekstracelularnom prostoru. Nakupljeni proteini su imunoglobulinski spojevi koje proizvode plazma stanice i B-limfociti stimulirani ...antigenom. Razlikujmo tri sistemska oblika amiloidoze: primarna (AL), sekundarna (AA) i obiteljska. Lokalizirana amilodoza javlja se u gušterači kod dijabetičara tipa 2, te kod bolesnika na kroničnoj dijalizi.
Amiloidoza dojke je rijedak entitet i obično se javlja kod starijih žena. Pojavljuje se kao nakupljanje ili amiloidni tumor ili u sklopu sistemskih bolesti, a često se mamografski dijagnosticira kao karcinom.
Prikazat ćemo slučaj 70-godišnje bolesnice s monoklonalnom IgG gamapatijom, te pridruženom hidronefrozom i akutnom bubrežnom insuficijencijom kod koje je ultrazvučni nalaz ukazivao na zloćudni tumor dojke, a mamografski nalaz prikazao je lobulirano, neoštro ograničeno područje, bez vidljivih mikrokalcifikata.
Cilj ove studije bio je izmjeriti kvantitativne vrijednosti tvrdoće lezija dojke visokog rizika i duktalnog karcinoma in situ (DKIS) pomoću shear-wave sonoelastografije. Retrospektivno smo ...analizirali patohistološke, ultrazvučne i elastografske podatke (maksimalna, srednja i minimalna tvrdoća, omjer tvrdoće lezije i masnog tkiva (E-omjer), veličina lezije) 228 bolesnica upućenih tijekom četvorogodišnjeg razdoblja na naš odjel radi biopsije dojke širokom iglom. Patohistološki su među 230 lezija dojke dijagnosticirane 34 lezije dojke visokog rizika, 29 duktalnih karcinoma in situ te 167 invazivnih duktalnih karcinoma dojke. Lezije visokog rizika pokazale su niže vrijednosti svih elastografskih parametara u usporedbi s duktalnim in situ i invazivnim karcinomima, no u usporedbi s DKIS jedino je E-omjer pokazao značajnu razliku tvrdoće (3,7 prema 6; p<0,001). Sve su se sonoelastografske vrijednosti značajno razlikovale pri usporedbi duktalnih in situ i invazivnih karcinoma. Nađena je značajna povezanost veličine i tvrdoće lezije (r=0,36; p<0,001). Tvrdoća mjerena shear-wave sonoelastografijom dobro korelira s patohistološkim nalazom lezija dojke koje se mogu otkriti ultrazvukom. Vrijednosti tvrdoće lezija visokog rizika su značajno niže od onih kod malignih lezija. Također smo pokazali da DKIS, uz ultrazvučni nalaz tipičnih mikrokalcifikata u najvećem broju slučajeva, ima i značajno manje vrijednosti tvrdoće od invazivnih karcinoma.
Mladom ženom s rakom dojke smatra se žena mlađa od 40 godina. Prema literaturi rak dojke u populaciji mladih žena ima obično viši histološki stupanj i nepovoljan hormonski status. Puno je veći ...postotak smrtnosti u mladoj populaciji nego kada se karcinom javlja u starijoj životnoj dobi. Usporedili smo patološka i imunohistokemijska obilježja karcinoma dojke kod žena ispod 40 godina s odgovarajućim obilježjima među ženama iznad 60 godina. Sljedeći parametri su promatrani kod ove dvije skupine: veličina tumora, stanje limfnih čvorova, histološki gradus, status hormonskih receptora, prognostički indeks Ki-67, status Her2/neu i histološki tip tumora. Za karcinom dojke kod mladih žena utvrđeno je da ima veću učestalost tumora histološkog gradusa 3 (29% prema 17%) i negativnog statusa estrogenskih receptora (45% prema 23%). U skupini mladih žena rak dojke je uglavnom multicentričan (23% prema 5%), trostruko negativan (32% prema 10%) i ustanovljeno je da ima veći proliferacijski indeks Ki-67 (25% prema 10%). Naši rezultati potvrđuju razlike između mlade i starije skupine bolesnica. U skupini mladih žena utvrđeni su pretežito nepovoljni prognostički parametri bolesti.
Luminalni B (HER 2 negativni) karcinomi dojke najheterogenija su podskupina s velikim rasponom proliferacijskog indeksa Ki-67 kao i intenziteta te raspodjele hormonskih receptora unuatar tumorskih ...stanica. Također je zamjetna različitost u kliničkom ishodu bolesti, zbog čega se ukazuje potreba za detaljnijom subtipizacijom ove skupine tumora. Izdvojeno je 147 luminalnih B HER2 negativih karcinoma, a ispitani su kliničko-patološki parametri u korelaciji s intenzitetom hormonskih receptora (estrogen (ER) i progesteron (PR)) kao i Ki-67 u odnosu na sveukupno preživljenje te preživljenje bez povrata bolesti. Unutar ispitivanih kliničko patoloških parametara slabiji intenzitet hormonskih receptora kao i viši Ki-67 bili su statistički značajno povezani samo s gradusom tumora. Kaplan-Meierovom analizom ustanovljena je statistički značajna povezanost slabog intenziteta ER i PR s preživljenjem (sveukupno preživljenje (ER), p=0,020; preživljenje bez povrata bolesti (ER), p=0,019; sveukupno preživljenje (PR), p=0,026; preživljenje bez povrata bolesti (PR), p=0,038)), za razliku od Ki-67 vrijednosti kojega nisu bile statistički značajno povezane s preživljenjem (sveukupno preživljenje, p=0,343; preživljenje bez povrata bolesti, p=0,322). Coxovom regresijskom analizom PR se pokazao kao statistički značajan neovisni parametar povezan sa sveukupnim preživljenjem (p=0,004) i preživljenjem bez povrata bolesti (p=0,029). Ovi rezultati pokazuju da bi podskupina luminalnih B HER2 negativnih karcinoma dojke s niskim intenzitetom hormonskih receptora, neovisno o proliferacijskom indeksu Ki-67, a u korelaciji s histološkim gradusom tumora mogla biti zaseban podtip karcinoma dojke.
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi razlike u izražaju gena i proteina TFF1, TFF2 i TFF3 u različitim vrstama tumora dojke te ispitati korelacije između gena TFF i vrsta tumora te gena TFF i ...kliničko-patoloških karakteristika tumora. U studiju su bile uključene 122 ispitanice kojima je kirurški odstranjen tumor dojke. Uzorci su obrađeni metodom qRT-PCR i metodom imunohistokemije. Geni i proteini TFF1 i TFF3 bili su izraženi u tumorima dojke, dok izražaj gena i proteina TFF2 nije otkriven u tumorskom tkivu. TFF1 je bio izraženiji kod dobroćudnih tumora, dok je TFF3 bio izraženiji kod zloćudnih tumora. TFF1 i TFF3 su bili izraženiji u hormonski ovisnim tumorima, tumorima bez metastaza u limfnim čvorovima, tumorima s umjereno visokim izražajem Ki67 i umjereno diferenciranim tumorima. Jaka pozitivna korelacija uočena je između gena TFF1 i TFF3, a oba su negativno korelirala s faktorom Ki67 i stupnjem diferenciranosti tumora. Dobiveni rezultati pokazuju kako bi TFF1 i TFF3 mogli imati ulogu u patogenezi tumora dojke te bi se potencijalno mogli rabiti za određivanje tumorskog statusa i procjenu malignosti tumora.
Četrdesettrogodišnji bolesnik je primljen u našu ustanovu radi lječenja palpabilnog tumora smještenog retromamilarno u lijevoj dojci. Pri primitku bolesnik se žalio na bolnu kvržicu koja je brzo ...rasla. Klinički je nalaz prije operacije potvr|en radiološkom, ultrazvučnom i citološkom pretragom, ali potencijalni biološki proces (maligno/benigno) nije verificiran. S obzirom da je bilo potrebno odrediti prirodu procesa, obavljena je biopsija te pathistološka i imunološka analiza koje su pokazale da je riječ o leiomiosarkomu dojke. Indicirana je radikalna ekscizija dojke in toto (mastektomija) koja je i učinjena te potom nadopunjena lokoregionalnom radioterapijom. Leiomiosarkom dojke je vrlo rijedak primarni zloćudni tumor dojke, osobito u muškaraca, a u literaturi je opisano samo 14 slučajeva. S obzirom da se leiomiosarkom rijetko pojavljuje u muškoj dojci, u radikalnom smo operacijskom zahvatu primijenili metode koje se primjenuju kod ostalih malignih tumora dojke i leiomiosarkoma drugih lokalizacija.
Određivanje hormonskih receptora iznimno je važno u planiranju liječenja kod bolesnica s rakom dojke. Cilj ove studije bio je procijeniti izraženost receptora estrogena (ER) i progesterona (PR) u ...inače nespecificiranom duktalnom invazivnom karcinomu dojke (NOS) u odnosu na menopauzalni status žene i histopatologiju tumora. U studiju je bilo uključeno 549 žena liječenih na Klinici za kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka između 1. siječnja 2000. i 1. siječnja 2005. godine. Kod bolesnica je bio dijagnosticiran rak dojke i one su podvrgnute mastektomiji. Status ER i PR određen je imunohistokemijskim metodama. Rezultati nisu pokazali nikakvih značajnih razlika u izraženosti ER i PR, veličini tumora i stupnju histološke diferencijacije između žena u predmenopauzi i onih u postmenopauzi. Međutim, veličina tumora i stupanj histološke diferencijacije razlikovali su se značajno u odnosu na izraženost hormonskih receptora. Tumori veći od 5 cm uglavnom su bili ER- kod žena u predmenopauzi (P=0,012) i PR- kod onih u postmenopauzi (P=0,044). Slabo diferencirani karcinomi bili su udruženi sa statusom ER-PR- kod bolesnica u predmenopauzi kao i kod onih u postmenopauzi (P<0,001). Hormonski ovisni tumori (ER+PR+) bili su manjeg promjera i nižeg histološkog stupnja, dok su hormonski neovisni tumori (ER-PR-) imali veći promjer i viši histološki stupanj, i ta je razlika bila statistički značajna (P=0,004 odnosno P<0,001). Rezultati dobiveni za značajke duktalnog invazivnog karcinoma prema hormonskom statusu bili su sukladni onima u literaturi. S obzirom na proturječja o ulozi steroidnih receptora u endokrinom odgovoru na terapiju naš je budući cilj procijeniti 5-godišnju prognozu kod naših bolesnica.
Veći uvid u kvalitetu života oboljelih može pomoći istraživačima i kliničarima da koriste
kvalitetu života kao mjeru ishoda liječenja.
Karcinom dojke je stresan događaj koji uzrokuje iznimno teške ...fizičke, emocionalne i
socijalne izazove. Osim zabrinutosti oko toga hoće li rak dojke uzrokovati metastaze i utjecaja
nuspojava liječenja na svakodnevni život, bolesnice s rakom dojke imaju veću vjerojatnost da
će doživjeti depresiju od pacijenata s drugim vrstama raka. Osim toga, operacija,
kemoterapija, terapija zračenjem i drugi oblici liječenja mogu uzrokovati promjene u fizičkom
izgledu pacijenta, što dovodi do tjeskobe, boli, depresije i niskog samopoštovanja.
Samopoštovanje je određeno pozitivnim ili negativnim osjećajima kao i zadovoljstvom i
povjerenjem u sebe. Također se odnosi na uvjerenje da je netko sposoban nositi se s
izazovima u životu i vrijedan je sreće. Jedna je studija pokazala da je samopoštovanje ključni
čimbenik u rastu i povratku normalnom životu kod pacijenata s rakom dojke. Utvrđeno je da
je nisko samopouzdanje snažno povezano s depresijom i drugim psihičkim tegobama.
Dijagnoza i liječenje raka dojke obuhvaćaju kritično razdoblje u životu žene tijekom kojeg
ona pati od zabrinutosti oko širenja raka na druge dijelove tijela, neizvjesnosti u pogledu
budućnosti, tjeskobe i depresije, ljutnje, frustracije, boli, promjene sebe -image, strah od
gubitka ženstvenosti i promijenjeno samopouzdanje. Napredak u dijagnostici i liječenju
karcinoma dojke, patološke razlike između ove bolesti i drugih kroničnih bolesti, promjene u
samopouzdanju, razvoj negativnih emocija, doživljaj svakodnevnih problema na poslu i u
međuljudskim odnosima te razvoj anksioznosti može dovesti do promjena u kvaliteti života
pacijentica s karcinomom dojke.
Cilj ovog rada je objasniti povezanost kvalitete života i samopoštovanja u oboljelih od
karcinoma dojke.
Hamartom dojke je rijetka novotvorina koju čine različite proporcije normalnog tkiva dojke. Ona obuhvaća oko 0.7% do 5% svih benignih tumora dojke. Vrlo rijetka varijacija hamartoma dojke koja se ...zove mioidni hamartom razlikuje se patohistološki po prisutnosti glatkih mišićnih stanica u stromi tumora. Ovdje prezentiramo slučaj mioidnog hamartoma dojke sa pregledom literature.
Na području Zadarske županije pozivni (calling) centar za provođenje «Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke» (Program) nalazi se u Zavodu za javno zdravstvo Zadar, a koordinator za ...provedbu je Anđelka Gverić, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Službe za socijalnu medicinu u Zavodu. Naime, Zavod za javno zdravstvo Zadar, preko svoje Službe za socijalnu medicinu organizira mamografiranje, naručuje i šalje pozive ženama za mamografiju, prati odaziv žena, aktivno traži žene koje se ne odazivaju, daje savjete ženama koje se javljaju na besplatni telefon, mijenja termine na zahtjev žena, provodi medijsku kampanju, prikuplja, upisuje, prati i evaluira mamografske nalaze i upitnike, te rezultate rada prosljeđuje u Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
PDF
