Mammography as an x-ray method usually gives good results for lower density breasts while higher breast tissue densities significantly reduce the overall detection sensitivity and can lead to false ...negative results. In automatic detection algorithms knowledge about breast density can be useful for setting an appropriate decision threshold in order to produce more accurate detection. Because the overall intensity of mammograms is not directly correlated with the breast density we have decided to observe breast density as a texture classification problem. In this paper we propose breast density classification using feature selection process for different classifiers based on grayscale features of first and second order. In feature selection process different selection methods were used and obtained results show the improvement on overall classification by choosing the appropriate method and classifier. The classification accuracy has been tested on the mini-MIAS database and KBD-FER digital mammography database with different number of categories for each database. Obtained accuracy stretches between 97.2 % and 76.4 % for different number of categories.
The aim of the study was to investigate the association of paraoxonase 1 (PON1) polymorphism, PON1/arylesterase (ARE) activity and oxidative stress index (OSI) in breast cancer (BC) patients with ...type 2 diabetes (DM).
Our study group consisted of 30 healthy women (HV group) and 66 female BC patients. The BC patients were divided into two groups: those with (n=37) and without DM (n=29) (BDM and NBDM group). Genotyping of PON1 Q192R and L55M polymorphisms were done by polymerase chain reaction (PCR) - restriction fragment length polymorphism (RFLP) method. Serum PON1/ARE enzyme activities, total oxidant status (TOS) and total antioxidant status (TAS) were analysed by spectrophotometric method. The ratio of TOS to TAS was accepted as the oxidative stress index (OSI).
PON1 Q192R genotype frequency distribution was significantly different in the BDM group compared to the NBDM group (p=0.021). When alleles distribution was examined, R and L alleles were significantly lower, Q and M alleles were significantly higher in the BDM group than in the NBDM group (p<0.001). TOS and OSI were statistically higher in BC patients than HV group (p<0.001).
Our results suggest that PON1 gene Q and M alleles may be the risk factors predisposing formation of BC due to increased oxidant damage seen in DM. However, these statements require further confirmation with screening PON1 polymorphism in a greater number of patients with DM, and also wide range follow-up studies are necessary for the same purpose.
Histopatološke značajke karcinoma dojke uključuju brojne podatke koji su neophodni za daljnji odabir terapije pacijentica, stoga oni moraju biti jasni, nedvojbeno navedeni i pouzdani. Osim ...tradicionalnih podataka o invaziji, metastatskom potencijalu i odgovoru na terapiju, sve više informacija o prognostičkim i prediktivnim čimbenicima koji utječu na terapiju pacijentica daju i genetska istraživanja na temelju kojih su tumori prema ekspresiji određenih gena stratificirani u podtipove.
Psihički poremećaji koji dolaze u komorbiditetu s karcinomom drastično smanjuju kvalitetu života i utječu na ishod bolesti, povećavaju mortalitet, a prema literaturi smatra se da se javljaju kod 50 % ...pacijenata s dijagnozom karcinoma. Rana detekcija psihičkih poremećaja, probir, odabir adekvatnih dijagnostičkih ljestvica i odabir adekvatne terapije preduvjet su poboljšanja kvalitete života takvih bolesnika i utjecaja na povoljniju prognozu. Cilj ovog preglednog rada bio je odgovoriti na pitanja: koji su to psihički poremećaji koji se javljaju, kakva je kvaliteta života, postoje li specifične ljestvice za procjenu, dobivaju li psihijatrijski pacijenti adekvatnu skrb, postoje li specifičnosti terapije kao i interakcija onkološke terapije te može li terapija onkološkog pacijenta inducirati nastanak psihičkog poremećaja. Pretraživali smo literaturu koristeći bazu podataka US National Center for Biotechnology Information (NCBI) Σ Medline/Pubmed sistem. Uzimali smo u obzir publikacije tijekom zadnjih deset godina. Psihološke reakcije i psihički poremećaji su brojni, a rezultat su same dijagnoze koja podrazumijeva doživotno liječenje, agresivnih medicinskih tretmana, promjena u načinu života, no i direktnog utjecaja tumora. Većina studija ukazuje na protektivnu ulogu shizofrenije i psihofarmaka, no neke nuspojave psihofarmaka dovode se u direktnu vezu s kancerogenim učinkom. Postoje specifične ljestvice za procjenu psihičkog stanja kod pacijenata koji boluju od malignih bolesti. Što
se pak tiče skrbi, pacijenti koji boluju od karcinoma, a u komorbiditetu imaju psihičke poremećaje ili bolesti ne dobivaju adekvatan tretman važeći prema današnjim smjernicama za liječenje karcinoma. To znanje pak ukazuje na važnost timskog, multidisciplinskog pristupa koji jedini može pravovremeno, kvalitetno pomoći takvim bolesnicima.
The aim of this study was to investigate the association between LAPTM4B gene polymorphism and the risk of breast cancer among Egyptian female patients. Also, measurement was done of its serum level ...to evaluate its significance as a diagnostic marker for breast cancer.
This case control study was done on 88 breast cancer patients, 40 with fibroadenoma and 80 healthy subjects. Genotyping of the LAPTM4B polymorphism was determined by PCR. Serum LAPTM4B level was measured using ELISA.
There was a significant difference in the (*1/2+ *2/2) genotypes in breast cancer patients (59.1) compared to the control subjects (43.8%) (P=0.047; OR=1.86; 95% CI=1.01–3.43). The frequency of the allele 2* of the LAPTM4B gene was significantly higher in breast cancer patients (36.4%) than in the control (25.6%) (p=0.034; OR=1.66; 95% CI=1.04–2.65). Genotypes (*1/2+*2/2) were significantly associated with the differential classification of TNM. Serum level of LAPTM4B was significantly higher in breast cancer patients than in control and fibroadenoma and in fibroadenoma patients than in control. In breast cancer patients, serum LAPTM4B was significantly higher in stage III and in large tumor size. Serum LAPTM4B was significantly higher in the cancer patients’ genotypes (*1/2+*2/2).
Genetic polymorphism of LAPTM4B is a potential risk factor for the development of breast cancer. Serum LAPTM4B may be used as a diagnostic and prognostic marker for breast cancer.
Since genetic variations in X-ray cross-complementing group 4 (
; OMIM: 194363) repair gene might be associated with a reduction in cellular DNA repair capacity, it is hypothesized that
Ins/Del (I/D) ...polymorphism (in intron 3 of the gene; rs28360071) may be a risk factor for breast cancer. Therefore, the present case-control study was carried out.
The present case-control study included 407 females with breast cancer and a total of 394 healthy females from the general population matched with patients according to age. Genotypic analysis for the
I/D polymorphism was performed by PCR. In order to investigate the effect of
I/D polymorphism on age at diagnosis of breast cancer, the Kaplan–Meier survival analysis and the Cox proportional hazards regression model were used.
Based on the present case-control study, the ID (OR=0.95, 95% CI: 0.69–1.31, P=0.781) and DD (OR=1.24, 95% CI: 0.84–1.83, P=0.274) genotypes were not associated with breast cancer risk compared with the II genotype. Based on the Cox regression model, there was significant association between genotypes of I/D polymorphism and age at diagnosis of breast cancer (ID+DD vs II; HR=0.79, 95% CI: 0.64–0.98, P=0.036).
Although there was no significant association between
I/D polymorphism and risk of breast cancer, patients having the II genotype have lower age at diagnosis in comparison with patients having ID+DD genotypes.
Dijagnostika i liječenje karcinoma dojke je posljednjih 20 godina vrlo brzo napredovalo. U prvo vrijeme dijagnoza se postavljala na temelju kliničkih nalaza što se promijenilo uvođenjem mamografije. ...Razvoj radioloških metoda doveo je do otkrivanja malih i nepalpabilnih lezija te su kirurzi počeli primjenjivati poštedne kirurške zahvate nakon kojih slijedi adjuvantno liječenje. Zbog toga je danas vrlo važan multidisciplinarni tim u liječenju bolesnica s karcinomom dojke. Patolog je ključni član multidisciplinarnog tima jer mora odrediti brojne prognostičke i prediktivne čimbenike za bolesnice s karcinomom dojke što sve zahtjeva odgovarajuće standardizirane protokole i postupke za uzorke tkiva.
Aspiracijska citologija tankom iglom (FNAC) je utemeljena, visoko pouzdana i jeftina metoda u dijagnostici lezija dojke. Metoda je minimalno invazivna bez neželjenih nuspojava. Sastavni je dio tzv. ...trojnog pristupa u dijagnostičkoj obradi lezija dojke, te u specijaliziranim centrima ima visoku pouzdanost i senzitivnost. Također je unutar trojnog pristupa dokazala svoju vrijednost mogućnošću da izrazito pouzdano okarakterizira promjene. Dijagnostički učinak ovisi o iskustvu liječnika koji izvodi postupak, kvaliteti obrade materijala te dijagnostičkim vještinama citopatologa. Neadekvatni uzorak se
najčešće susreće u kolagenoznim lezijama,komplex sklerozirajućim promjenama te u oskudnosti primljenih materijalima od strane liječnika koji izvode punkciju, a nemaju dovoljno iskustva s procedurom. Najviša razina pouzdanosti postiže se u centrima s multidisciplinarnim pristupom. Većina europskih zemalja koristi isti sustav pisanja citoloških nalaza vezanih za dijagnostiku dojke (C1-C5), koristeći se smjernicama za osiguravanje kvalitete u probiru i dijagnostici karcinoma dojke.
Jasni sustav pisanja nalaza time osigurava pouzdanost nedvojbene citološke dijagnoze maligniteta, te u slučajevima kada je ona u skladu s radiološkim nalazima (mamografijom/ultrazvukom), kao dio trojnog pristupa nije potrebna hitna, introperativna patohistološka dijagnostika. Optimalno prikupljanje materijala radi dobivanja adekvatno celularnog uzorka je od ključne važnosti za pouzdanost aspiracijske citologije ( FNA). Nivo neadekvatnog materijala je najniži kada postupak izvodi
citopatolog, a najveći kada ga izvode liječnici drugih specijalnosti. Multidisciplinarni pristup je neophodan za povećanje kvalitete metode te za reduciranje njenih dijagnostičkih ograničenja. Samo u slučajevima kada ovakav model pristupa nije dostupan, uloga citologije (FNA) je manje učinkovita te se treba uzeti u obzir biopsija širokom iglom (CB). CB je alternativni dijagnostički modalitet, te se treba koristiti ciljano, u situacijama kada je izvjesnije da će omogućiti bolju dijagnostičku informaciju, npr. u slučajevima kada se radi o nepalpabilnim promjenama, mikrokalcifi katima, te u slučajevima klinički jasnog
malignog procesa gdje se planira preoperativna kemoterapija. CB se ne treba koristiti kao alternativa slabo izvedenoj citološkoj punkciji, te se navedene dvije metode međusobno ne isključuju.
Članak pruža pregled odabranih akademskih studija autobiografskih naracija o bolesti, uključujući raspravu o literarnim i vizualnim reprezentacijama bolesti. Razmatraju se uzroci porasta broja ...naracija o bolesti u javnom prostoru te pitanja reprezentacije raka dojke u pisanim pričama i fotografijama. Analiziraju se odabrani problemi memoarskih zapisa žena oboljelih od raka dojke u Poljskoj, kao i poljski fotografski projekti koji prikazuju Amazonke nakon tretmana.
PDF
