Nerazumevanje politike, politična odtujenost ter apatija državljanov in državljank so najpogostejši vzorci, ki jih lahko zaznavamo, ko se lotevamo raziskovanja tako širokega področja, kot je ...politika. Prvi del članka namenjamo razmišljanju o drugačnem dojemanju in razlaganju politike, s katerima bi lahko spremenili zgoraj naštete vzorce. Zato predstavljamo koncepte nekaterih pomembnih teoretikov na področju politične znanosti – Aristotela, Jeana Jacquesa Rousseauja in Hannah Arendt, ki politiko pojmujejo kot središče življenja pri vseh pripadnikih neke družbe. V drugem delu razmišljamo o vlogi izobraževanja in izobraženih državljanov, v zadnjem delu pa navajamo nekaj konkretnih predlogov za morebitne spremembe.
Osnovni cilj rada je izložiti problematiku utvrđivanja državljanstva u Hrvatskoj i Slavoniji u razdoblju od proglašenja Oktroiranog ustava do stupanja na snagu Zakona o stjecanju i gubitku ugarskog ...državljanstva, 1880. godine. U prvom dijelu ukratko se izlaže razvoj državljanstva od 1849. do 1880. godine. U nastavku se analiziraju nedostaci državljanskog prava s obzirom na utvrđivanje državljanstva, obrazlaže se teza o općinskoj pripadnosti kao osnovnom načinu utvrđivanja državljanstva i izlaže se problematika osoba nepoznate općinske pripadnosti.
Sloboda kretanja radnika jedna je od temeljnih sloboda na kojima počiva Europska unija (uz slobodno kretanje roba, usluga i kapitala). Definirana je čl. 45. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ...(dalje: UFEU) (pročišćena inačica 2012., Sl. list C 326, 26.10.2012.) te podrazumijeva ukidanje svake diskriminacije na temelju državljanstva među radnicima iz država članica u vezi zapošljavanja Čl. 45., st. 4. UFEU propisano je da se odredbe ovoga članka ne primijenjuju na zapošljavanje u javnim službama. U suštini, funkcije zapovjednika broda su: a.) odgovornost za sigurnost broda i red na brodu, b.) javna ovlaštenja na brodu te c.) zastupanje brodara. Budući da javne ovlasti zapovjednik broda obavlja povremeno, one u stvarnosti predstavljaju tek manji dio njegovih aktivnosti pa se postavlja pitanje mogu li kao takve odrediti funkciju zapovjednika kao javnog službenika, odnosno predstavlja li u suprotnom definiranje državljanstva kao uvjeta za obavljanje funkcije zapovjednika u hrvatskom pomorskom pravu diskriminatorsko postupanje. U radu će se analizirati i stajališta Europskog suda za ljudska prava u postupcima prema čl. 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Zabrana diskriminacije), kao i relevantna praksa Europskog Suda pravde.
V prispevku prikazujemo, kako smo uporabili model partnerskega sodelovanja pri proučevanju izobraževalnih potreb in razvoju novih izobraževalnih programov v regionalnem okolju. Model smo razvili na ...Andragoškem centru Slovenije (ACS) v okviru razvojnega projekta z naslovom Razvoj kakovosti izobraževalne ponudbe v izbranih regijah. Osredotočili smo se na tri zaokrožene vsebinske sklope, in sicer ugotavljanje potreb po novih izobraževalnih programih, razvoj novih izobraževalnih programov ter njihovo umeščanje v regionalno okolje. Prikazujemo tudi temeljna metodološka izhodišča, na katerih so zasnovani novi izobraževalni programi, še posebno, kako v postopke kurikularnega načrtovanja umeščamo učnociljni in kompetenčni ter modularni pristop ter akcijsko izobraževanje. Posamezne faze v teh postopkih smo prikazali na treh primerih dobrih praks razvoja novih izobraževalnih programov v treh slovenskih regijah.
Austrijski Opći građanski zakonik (OGZ), iako u osnovi kodifikacija privatnog prava, sadržavao je pravna pravila o državljanstvu, poglavito pravila o stjecanju državljanstva. Uvođenjem OGZ-a u ...Hrvatsku i Slavoniju za vrijeme otvorenog apsolutizma navedena pravila postala su dio hrvatsko-slavonskog pravnog sustava i u tom su se sustavu zadržala sve do donošenja Zakona o stjecanju i gubitku ugarskog državljanstva 1879. godine. Predmet rada jesu te odredbe
OGZ-a o državljanstvu kao i iskustvo njihove primjene u Hrvatskoj i Slavoniji. Osnovni cilj rada jest odgovoriti na pitanje o utjecaju OGZ-a na razvoj državljanstva na hrvatsko-slavonskom području.
Državljanski dnevnik ('Citizen’s Diary') is a unique publication bringing thematisations of past and present issues of active citizenship. The authors, four Slovenians and an American, seek to answer ...the question to what extent are we, as citizens, responsible for the state of public affairs in democratic societies. To do this they reflect on various cases form the period between the Second World War and the end of 20th century.
Državljanstvo predstavlja relativno trajnu pravnu vezu između pojedinca i države, koja se očituje u statusu državljanina. Iako je pitanje uređivanja državljanstva unutarnja stvar svake države, ...međunarodno pravo postavlja određene uvjete. Pravna teorija u osnovi razlikuje tri osnovna načela na kojima se temelji stjecanje državljanstva: načelo krvne veze ili podrijetla (ius sanguinis), načelo područja (ius soli) i načelo prebivališta (ius domicili). Državljanstvo je pretpostavka za sudjelovanje u mnogim društvenim i pravnim odnosima pa tako, u određenim segmentima, i u sportskim aktivnostima. U sportskim je krugovima najčešći način stjecanja državljansta stjecanje naturalizacijom pod povoljnijim uvjetima. Mogućnosti sudjelovanja stranaca u sportskim natjecanjima prosuđuju se prema tome radi li se o nacionalnim ili o međunarodnim natjecanjima. Nacionalni sportski savezi općim aktima uređuju pravo nastupa stranih sportaša za hrvatske klubove. Sudjelovanje stranaca na međunarodnim natjecanjima još je ograničenije i moguće je tek u nekim sportskim granama što je i razumljivo jer na takvim natjecanjima sportaši svoje sportske rezultate prezentiraju predstavljajući svoju državu.
The office of the High Commissioner on National Minorities, body of the Organization for Security and Co-operation in Europe, published at the end of 2008 a set of recommendations dealing with the ...rights of national minorities in inter-state relations. In this paper circumstances related to the origins of Bolzano/Bozen Recommendations are analysed, subsequently the paper presents the content of the Recommendations, and finally, the paper analyses to what extent the Recommendations have been reflected in minority-related legislation and policies of Croatia and several neighbouring countries. PUBLICATION ABSTRACT
PDF
