Following the decision of the United Kingdom to leave the European Union and in the light of the slowing down of the EU enlargement in the Western Balkans and Turkey, a new phrase emerged in the ...European political vocabulary – Europe outside the European Union. This phrase, promoted by British foreign policy designers, brings the issue of the European identity back on the agenda. Who, what, when and where is Europe, and who are the Others in relation to Europe? In this article, we analyse the complex and mutually divergent replies to the question of the European identity by using a constructivist approach, based on the definitions of the European Self and Other. Despite proclaiming an ambition to unite and emancipate itself from the Others, Europe remained connected to the United States after the Cold War through the concept of Euro Atlanticism. The competing concept of Eurasia – marking a link between Europe and Russia – is also becoming popular in the areas of European inner and external peripheries. Contemporary Europe is far from being “united in diversities” – it looks more like an onion instead with its core countries, internal and external peripheries and influential external stakeholders that are semi-detached to it for historical and strategic reasons. The author therefore puts forward a question of whether it is at all possible to define Europe as the Other to its neighbours and other external stakeholders such as Russia, the US and Turkey. Would it not be more appropriate to define Europe through a permanent notion of being in-between its own Others, rather than through its own clearly marked and defined Self?
The independent control of bodies or ICB (NKT) which is a specific group of institutions controlling administration, act like an extension of the legislator and citizen in the supervision of public ...administration and bearers of political powers. Together with their independent position in the institutional landscape, their peculiarity lies in the legislator giving them certain control powers over subjects of supervision. At the foundation of their activity is the principle of transparency which gives citizens information on the results of their work. They are part of the modern institutional development of democratic states including Croatia, which during the process of entering the European Union independently established or improved ICB (NKT) to ensure control over administration and strengthened combatting corruption. Analysis of the four ICBs (NKT) – the Government Audit Office, State Commissions for controlling public procurement procedures, Boards for deciding on conflict of interest and Commissioners for informing show that they are independent and accountable. However, among them differences exist in institutional design given the time and context in which they came about.
Specifična grupa institucija koje kontroliraju upravu – neovisna kontrolna tijela (NKT) – djeluju kao produžena ruka zakonodavca, a time i građana, u nadzoru nad javnom upravom i nositeljima političke vlasti. Uz neovisnu poziciju u institucionalnom pejzažu, njihova je posebnost u tome da im zakonodavac daje određene kontrolne ovlasti nad subjektima nadzora, a u osnovi svog postupanja imaju načelo transparentnosti koje omogućuje građanima informiranje o rezultatima njihova rada. One su dio suvremenog institucionalnog razvoja demokratskih država, pa tako i Hrvatske, koja je u procesu pristupanja Europskoj uniji i sama uspostavila ili unaprijedila NKT kako bi osigurala kontrolu nad upravom i ojačala suzbijanje korupcije. Analiza četiriju NKT-a – Državnog ureda za reviziju, Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa te Povjerenika za informiranje, pokazuje da su neovisna i odgovorna, ali da među njima postoje razlike u institucionalnom dizajnu s obzirom na vrijeme i kontekst u kojem su nastala.
U radu se objašnjavaju suvremeni tijekovi, odnosno tri fenomena današnjice: globalizacija, europeizacija i tranzicija. Sva tri navedena fenomena prožimaju Europsku uniju. Budući da su ta tri fenomena ...prisutna i u hrvatskoj današnjici, u radu se razvoj i razvojni ciljevi, odnosno, smjernice budućega razvoja Hrvatske postavljaju u okvire tih triju procesa s ciljem uspješnijeg općeg razvoja društva i Hrvatske.
This brief and unpretentiously written text has as it s main propose to warn on occurrence of new trends within recent croatian administrative science. It´ s a fact that ever more female colleuge on ...Cathedra of administrative sciences of Faculty of Law University of Zagreb emerged as employees in scientific-educational vocation, which was once predominantly „male“ discipline.
Therefore, their autoritative and professional engagement in each aspect oft he discipline should be welcomed, from substantially traditional aspects to efforts on opening new thematic areas. Especially great credit of female teachers of administrative science lies in process of europeization of croatian public administration and their endeavour to point out deficiencies in actual state and recomendations for their avoidance. In this way croatian administrative science catches connection on contemporary processes, within discipline in european context.
With it´ s width and coverage of themes, both ancient and new ones Croatian administrative science testifies it´ s vitality and displays it can handle with corpus of positive law discipline et least on equall level
Ovaj kratki i nepretenciozno napisani tekst ima kao temeljnu nakanu upozoriti na nastanak novih trendova unutar recentne hrvatske upravne znanosti. Riječ je o činjenici da se sve više kolegica na Katedri upravne znanosti pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pojavilo kao znanstveno-nastavno osoblje u nekada gotovo isključivo „muškoj“ disciplini.
Pritom treba pozdraviti njihovo autoritativno i profesionalno bavljenje svim aspektima discipline, kako sadržajno-tradicijskih, tako i otvaranjem novih tematskih područja. Posebice je velika zasluga nastavnica upravne znanosti u procesu europeizacije hrvatske javne uprave i nastojanje na ukazivanju nedostataka aktualnog stanja s preporukama za njihovo otklanjanje.
Hrvatska upravna znanost na ovaj način hvata priključak na suvremena zbivanja unutar discipline u europskom kontekstu. Širinom i obuhvatom tema, starih i novih, hrvatska upravna znanost svjedoči svoju vitalnost te pokazuje da se može ravnopravno nositi s korpusom pozitivnopravnih disciplina, a možda i više od ove konstatacije.
Proces europeizacije Jugoistočne Europe u Hrvatskoj ogledao se kroz provedbu pristupnih pregovora te u konačnici i pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Službeni proces pristupanja Hrvatske Europskoj ...uniji započeo je 2003. i trajao do 2012. godine, odnosno 2013. godine kada se Hrvatska i službeno pridružila Europskoj uniji. U radu se istražuje učinak europeizacije na sustav zaštite prirode u Hrvatskoj u ovom pristupnom razdoblju tijekom kojeg je uspostavljen višestupanjski sustav za upravljanja zaštićenim područjima „Natura 2000“.
U radu donosimo analizu uspostave višestupanjskog sustava za upravljanje zaštićenim područjima koristeći studiju slučaja u tri faze, po uzoru na morfogenetski model. U prvoj fazi istražujemo primjenu Nature 2000 u Hrvatskoj te nekoliko izmjena nacionalne legislative iz područja zaštite prirode. U drugoj fazi objašnjavamo ulogu ključnih aktera u uspostavi višestupanjskog sustava „Natura 2000“. U trećoj fazi opisujemo čimbenike koji su doprinijeli uspostavi Nature 2000 kao sustava zaštite prirode u Hrvatskoj te ukazujemo na izazove koji pred njom stoje u budućnosti. Zaključujemo ukazujući na važne promjene koje su nastale kao posljedica primjene europske ekološke mreže „Natura 2000“ u nacionalnom sustavu zaštite prirode u Hrvatskoj, poput preobrazbe vladinih institucija i ravnopravnijeg uključenja nevladinih organizacija u sustav donošenja odluka.
U radu analiziramo neke bitne razlike u stavovima između Joséa Ortege y Gasseta i španjolske književne Generacije 98 u odnosu na problem Španjolske nakon poraza u ratu sa Sjedinjenim Američkim ...Državama 1898. godine. Na početku 20. stoljeća, španjolski filozof i pisac nastoji preispitati probleme koji su zaokupljali pisce Generacije 98 s ciljem sagledavanja uzroka i nedostataka u društvu te dolaska do racionalnog i pozitivnog rješenja. Nastojali smo predstaviti Ortegine ideje o europeizaciji Španjolske čije bi provođenje dovelo do poboljšanja njene pozicije kako na povijesnom tako i na socijalnom, kulturnom i obrazovnom planu. U tom smislu osvrnuli smo se i na neke stavove Joaquína Coste, koji se zalaže za stvaranje stabilne »srednje klase« u Španjolskoj, kao i na Ángela Ganiveta, koji se bavi pitanjem španjolskog identiteta, ne izostavljajući refleksije Generacije 98, a prije svega Miguela de Unamuna, kao jednog od njenih predstavnika.
Autori u članku procjenjuju učinke demokratske tranzicije,
uvođenja kapitalističkoga gospodarstva, stvaranja nove
neovisne države i pristupanja međunarodnim gospodarskim
i političkim integracijama na ...mogućnosti zapošljavanja
diplomanata studija političkih znanosti. Iako je pažnja
usmjerena na Sloveniju, članak otkriva općenite izazove s
kojima se suočavaju mnoge struke diljem Europe. Empirijsko
istraživanje temelji se na nizu "tracer" istraživanja provedenih
od 1969., na analizi kurikula studija političkih znanosti,
statistici upisa i diplomiranja i službenih podataka o
mogućnostima zapošljavanja. Statističke i istraživačke
podatke podržavaju i stajališta dionika. Glavni nalaz autora
jest paradoks da su, u socijalizmu, pritisci na političke
znanosti poticali unutarnju stručnu integraciju, tako da se
struka mogla bolje prilagoditi početnoj demokratizaciji nego
tržištem izazvanim domaćim promjenama i izazovima
globalne konkurentnosti (uključujući bolonjsku reformu
visokog obrazovanja). Nedavna međunarodna financijska i
gospodarska kriza samo je ojačala ove izazove.
Rad odnosi se na značaju i mjesto same javnosti u analizi izvještavanja medija (printanih i elektronskih), kao i web portala, o EU integracijama Republike Makedonije. Kao što je i već vidljivo, ...nasuprot deklariranje zainteresovanosti makedonskih građana i novinara za EU, još jedanput se potvrđuje ono što je i samo po sebi vidljivo iz medijske realnosti, tj. neangažiranost makedonskih novinara da više saznaju i time informiraju javnost o sadržajima posvećenih europeizaciji, izraženo preko samo 2% učešća javnosti kao subjekt u izveštavanju od EU ili sveukupno 4 teksta od 170 analiziranih tekstova i 1 komentar. Rad ima za cilj da proanalizira da li se radi o selektivnom prenošenju informacija ili generalno o nezainteresovanosti novinara, ili o pasivnosti javnosti kada je u pitanje EU i zbog čega je to tako.
The main purpose of the paper is to analyse the mechanisms of Europeanization and the EU instruments of influence on public policies of candidate countries, using the example of asylum policy. In ...addition to analysing the instruments and mechanisms of the Europeanization of the Croatian asylum system, the paper includes an overview of EU influence on the asylum policies of candidate countries during the EU Eastern enlargement in 2004 and 2007. The research is based on an overview of literature on Europeanization and legislative and other documents adopted during the process of Croatian accession to the EU. The results indicate that in the context of the Croatian asylum system, the EU used the same instruments of influence as during the Eastern enlargement. In this sense, the Europeanization instruments of the Croatian asylum system differ from those of the other Southeastern European countries also participating in the Stabilization and Accession Process, for which the EU uses additional instruments of influence. With regard to the mechanisms of Europeanization, it is concluded that the transfer of the European model, in addition to accession conditionality, has also been accepted voluntarily, by socialization understood as diffusion and change of norms and understanding throughout the process of imitation and learning.
Reforma službeničkog zakonodavstva u skladu s europskim standardima primarni je korak u modernizaciji i europeizaciji javnih uprava u državama kandidatima za članstvo u Europskoj uniji. U tu svrhu, ...Europska unija je definirala skup temeljnih načela i standarda u skladu s kojima je potrebno razviti pravni okvir i uskladiti prakse kako bi se osiguralo djelovanje odgovorne i efikasne javne uprave. I Hrvatska je u procesu pridruživanja reformirala svoje službeničko zakonodavstvo i uspostavila institucije i procedure, ali taj proces nije u potpunosti dovršen. Ocjena usklađenosti hrvatskog službeničkog zakonodavstva u skladu sa standardima depolitizirane državne službe, profesionalizma i adekvatnog službeničkog sustava, etike i integriteta, adekvatnog upravljanja ljudskim potencijalima te usavršavanja i obrazovanja ukazuje na mnoge manjkavosti, nesuglasja i propuste u regulaciji, ali i u provedbi onih pravila koja su usklađena s europskim standardima. Stoga je potrebno provesti niz mjera na normativnoj, strategijsko-organizacijskoj, personalnoj i tehničkoj razini kako bi se ostvarila institucionalizacija europskih standarda.
PDF
