U radu se istražuje procese dezintegracije Jugoslavije, proces izgradnje države u Sloveniji i kontekst specifičnoga fenomena – brisanja, koji se zbio u Sloveniji ranih devedesetih godina 20. ...stoljeća. Rekonstruiraju se društveno-povijesni i politički konteksti, u kojima je došlo do neovisnosti Slovenije. Opisivanjem procesa izgradnje države, procesa demokratizacije i dvojbi glede zaštite manjina u Sloveniji – uključujući razliku između priznatih »autohtonih« i nepriznatih »novih« manjina – utire se put teorijskoj i sociološkoj raspravi o »izbrisanima«. Teorijska rasprava temelji se na pitanjima ljudskih prava, nacionalizma i građanstva, kako u njihovoj klasičnoj (nacionalnodržavnoj) koncepciji tako i u njihovim alternativnim oblicima poput globalnoga građanstva. Sociološki, rasprava »brisanje« smiješta u širi okvir istraživanja procesa demokratizacije i europeizacije, osvetljujući tako ključne čimbenike koji su prouzročili perforiranu demokraciju u Sloveniji tijekom dvadeset godina njezine neovisnosti.
Reforma službeničkog zakonodavstva u skladu s europskim standardima primarni je korak u modernizaciji i europeizaciji javnih uprava u državama kandidatima za članstvo u Europskoj uniji. U tu svrhu, ...Europska unija je definirala skup temeljnih načela i standarda u skladu s kojima je potrebno razviti pravni okvir i uskladiti prakse kako bi se osiguralo djelovanje odgovorne i efikasne javne uprave. I Hrvatska je u procesu pridruživanja reformirala svoje službeničko zakonodavstvo i uspostavila institucije i procedure, ali taj proces nije u potpunosti dovršen. Ocjena usklađenosti hrvatskog službeničkog zakonodavstva u skladu sa standardima depolitizirane državne službe, profesionalizma i adekvatnog službeničkog sustava, etike i integriteta, adekvatnog upravljanja ljudskim potencijalima te usavršavanja i obrazovanja ukazuje na mnoge manjkavosti, nesuglasja i propuste u regulaciji, ali i u provedbi onih pravila koja su usklađena s europskim standardima. Stoga je potrebno provesti niz mjera na normativnoj, strategijsko-organizacijskoj, personalnoj i tehničkoj razini kako bi se ostvarila institucionalizacija europskih standarda.
Na području Europe pitanje integracije migranata u
domaće društvo od prvorazredne je važnosti. Istodobno je utjecaj EU-a u politici
integracije migranata na razini država članica i kandidatkinja ...ograničen i ponajprije
usmjeren na potporu u pružanju stručne i financijske potpore. Iako Hrvatsku obilježava demografska depopulacija i
emigracija hrvatskog stanovništva prema zemljama zapadne Europe, bilježi se i
trend povećavanja broja migranata koji se trebaju integrirati u hrvatsko
društvo. Razvoj integracijske politike stoga je od osobite važnosti uzimajući u
obzir da se u idućem razdoblju očekuje porast broja migranata u Hrvatskoj, i državljana
trećih zemalja koji će u RH dolaziti u okviru radnih migracija i u okviru
obveza koje je RH preuzela u odnosu na zbrinjavanje izbjeglica u sklopu kvota
EU-a, ali obveza koje proizlaze iz poštivanja ustavne obveze na pružanje
utočišta osobama koje su proganjane u svojim zemljama podrijetla. U radu se
analizira pravno i institucionalno uređenje politike integracije migranata u
Hrvatskoj te promjene koje su se u politici integracije dogodile pod utjecajem
europeizacije. Nadalje,
istražuje se je li se politika integracije u petogodišnjem razdoblju od ulaska
u članstvo EU-a nastavila razvijati u skladu s europskom politikom ili je došlo
do reverzibilnosti procesa adaptacije. Zaključuje se da je integracijska
politika razvijena pod prevladavajućim utjecajem EU-a, no osim utjecaja EU-a
postoje i drugi endogeni i egzogeni faktori koji utječu na taj razvoj.
The issue of migrant integration into host society is
a matter of paramount importance in Europe. At the same time, the impact of the
EU on integration policies in Member States and candidate countries is limited
and primarily focused on providing expert and financial support.
Although Croatia is characterized by the demographic
depopulation and emigration of the Croatian population towards the countries of
Western Europe, there is also a trend of increasing number of migrants to be
integrated into the Croatian society. The development of integration policy is
therefore of particular importance given that in the forthcoming period an
increase in the number of migrants in Croatia is expected, including both third
country nationals as part of labor migration and refugees seeking protection in
Croatia or resettlement within the EU quota policy.
The paper analyses the legal and institutional
arrangements of the Croatian integration policy of migrants and the changes
that have taken place in the development of that policy under the influence of
Europeanization. Furthermore, it is explored whether the integration policy in
the five-year period since Croatia joined the EU has continued to develop in
line with European policy or whether that the adaptation process has been
reversible. It is concluded that the integration policy is developed under the
prevailing EU influence, but in addition to the influence of Europeanization,
there are other endogenous and exogenous factors affecting this development.
Na temelju socijalnog institucionalizma i promatrajući neutralnosti iz političke perspektive, ovaj članak istražuje domaće političke rasprave o neutralnosti u Austriji, Švedskoj i Finskoj. Cilj je ...bio odgovoriti na pitanje kako su se njihovi koncepti neutralnosti rekonceptualizirali u odnosu na europske norme mira, demokracije, slobode, ljudskih prava i vladavine prava tijekom aplikacije za članstvo u EZ/EU . U austrijskom slučaju, neutralnost je uokvirena da bude kompatibilna s članstvom. Međutim, unatoč sličnim normama, švedska neutralnost nije bila prilagodljiva s europskim normama, zbog nacionalne autonomije i iznimne povezanosti s neutralnošću. Konačno, finska neutralnost, prije svega zamišljena i razvijena radi sigurnosnog interesa, nije redefinirana u odnosu s europskim normama, već se smatra sigurnosnim alatom koji bi bio napušten kada bi nestala prijetnja s istoka, kako bi se u potpunosti integrirali sa zapadnom Europom. Ovaj članak dolazi do zaključka da neutralnost nije samo pitanje sigurnosti, već je povezana s kulturnom dimenzijom, što rezultira različitim odnosom naspram europskih normi, otkuda potječu različita tumačenja neutralnosti. To bi u budućnosti moglo imati određene implikacije na uloge tih zemalja u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici.
Autor u članku analizira Europski kvalifi kacijski okvir kao važan komunikacijski i regulatorni instrument usklađivanja obrazovnih politika, te odnos hrvatske obrazovne politike prema ovoj ...inicijativi. Autor ovaj proces smješta unutar Lisabonske strategije s posebnim naglaskom na policy prostor, proces i glavne aktere. Pri tome polazi od različitih određenja europeizacije i važnosti policy mreža. Uvođenje Europskog kvalifi kacijskog okvira analizira kao dio procesa europeizacije nacionalne obrazovne politike. Na kraju daje prikaz osnovnih obilježja kvalifi kacijskog okvira i osnovna obilježja hrvatske obrazovne politike koja se očituju tijekom provedbe ove inicijative.
Odnos Europske unije i nacionalne države, u teorijskom objašnjenju integracijskog procesa, može se promatrati iz “žablje” (bottom-up), te “ptičje” (top-down) perspektive. S prvog stajališta ...objašnjava se proces i smjer institucionalne izgradnje, dakle, sama integracija, dok se s drugog stajališta promatraju promjene u nacionalnim državama uzrokovane utjecajem europskih institucija, političkih procesa i posebnih politika, odnosno, pitanje europeizacije. U istraživanju slučajeva promjena na razini nacionalnih država pod utjecajem europeizacije, vrlo primjerenim se pokazuje neoinstitucionalistički pristup, poglavito u svojoj izvedenici kao historijski institucionalizam. Njime se najprimjerenije zahvaća svu složenost odnosa između struktura, aktera i povijesnog konteksta u integracijskom procesu, i omogućava procjenu i objašnjenje njihovog pojedinačnog doprinosa u izvršenim (ne)promjenama. Teorijska konceptualizacija adaptacijskog pritiska, kao objašnjavajućeg mehanizma za smjer i opseg promjena na nacionalnoj razini, ukazuje na dvije logike ponašanja aktera i institucija: racionalističku logiku slijeđenja cilja u procesu preraspodjele resursa, i sociologijsku logiku pristajanja kroz proces učenja i socijalizacije.
Polazeći od različitih tradicija u pogledu obavljanja javnih službi (službi od općeg interesa), i to kontinentalno-europske i anglo-saksonske, u radu se određuju temeljna obilježja javnih službi. ...Posebna pažnja se posvećuje evoluciji koncepta javnih službi i njihovim temeljnim karakteristikama i klasifikaciji, zaštiti javnog interesa te posebnoj ulozi javne vlasti u pogledu službi od općeg interesa. Analizira se evolucija koncepta »službi od općeg interesa« koji se razvio u okviru Europske unije, a koji je stimuliran objavom nekoliko dokumenata Europske komisije (Priopćenja iz 1996. i 2001., Zelena knjiga iz 2003. i Bijela knjiga iz 2004.). Značenje je tog koncepta što odražava temeljni sukob oko izgradnje tzv. Europskog modela društva koji nastoji pomiriti zahtjeve koji proizlaze iz socijalne države, s jedne, i osiguravanja neometanog funkcioniranja zajedničkog tržišta, s druge strane. Predlažu se također temeljni elementi koji trebaju poslužiti za izgradnju koncepta socijalnih službi od općeg interesa i nastoji se pokazati njihova posebnost u odnosu na kategoriju gospodarskih službi od općeg interesa. Posebna pažnja se posvećuje kritičkoj analizi sudske prakse Europskog suda pravde s obzirom na socijalne službe o kojima je taj organ odlučivao. Zbog specifičnih karakteristika socijalnih službi zagovara se njihovo posebno tretiranje u procesu reformi kroz koje te službe prolaze.
Budući da socijalni rad postaje sve više profesija koja se temelji na ljudskim pravima (utemeljenju, proučavanju, provođenju, zaštiti, unapređenju), u fokusu mnogih programa su upravo oni njeni ...sadržaji koji, uslijed procesa ujedinjenja, prerastaju u globalne izazove prakse socijalnog rada. Na lokalnoj razini socijalni uvjeti pojedine zajednice pod utjecajem su globalizacije, međunarodne politike, međunarodne komunikacije, povezanosti i suradnje. Obilježja i veličina socijalnih problema (siromaštva, obespravljenosti, socijalne isključenosti, diskriminacije, izbjeglištva, itd.) također su pod utjecajem globalnih zbivanja. Stoga su suvremeni studiji socijalnog rada sve više usmjereniji na "internacionalne" komponente u svojim programima, nastojeći buduće socijalne radnike osposobiti za «nove» probleme pojedinaca, skupina i zajednica. U radu autori iznose osnovne tradicije razvoja socijalnog rada u nekim europskim zemljama, te programe obrazovanja socijalnih radnika koji proizlaze iz navedenih tradicija, komentirajući njihova zajednička obilježja i razlike.
Europeizacija i izazov demokracije Berglund, Sten
Anali Hrvatskog politološkog društva,
04/2014, Letnik:
10, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
Članak objašnjava kompleksan odnos između europeizacije i demokracije. Nudi se dublje razumijevanje same Europske Unije te njene transformacije u svjetlu krize Eurozone. Organizacijski, EU je hibrid ...interguvernmentalizma i državnosti. Posjeduje ideološku predanost demokraciji i europskoj integraciji. Imala je presudnu ulogu u promicanju demokracije u Europi, iako ne može uvijek ispuniti ideal koji zagovara. Nije – i ne može biti – punokrvna demokracija na istoj razini sa svojim članicama dokle god izgradnja europske države i nacije ostaje nedovršena.
Ovaj rad istražuje europeizaciju hrvatske vanjske politike na području institucionalnog
ustrojstva te vanjskopolitičkih ciljeva i normi u okviru politike proširenja
i razvojne suradnje. Rad razmatra ...što je europeizacija, koje su sastavnice
europske vanjske politike, koje je institucionalne promjene doživjela hrvatska
vanjska politika te koje su odrednice hrvatske razvojne pomoći. Poseban naglasak
stavljen je na hrvatsku razvojnu pomoć te, kroz odnos s BiH i Srbijom, rad
promatra kako Hrvatska doprinosi europskoj politici proširenja.
PDF
