Rad istražuje pitanje oporezivanja rada hrvatskih radnika u usporedbi s radnicima zemalja OECD i EU. Koristeći hijerarhijsku klaster analizu proučava se odnos između poreznog klina i ishoda tržišta ...rada, dok se panelnom regresijskom analizom, primijenjenom na podacima za 39 zemalja u periodu od 2000-2008, procjenjuje učinak poreznog klina na stopu nezaposlenosti. Empirijske procjene pokazuju da se Hrvatska svrstava među zemlje s višom nezaposlenosti i nižom stopom zaposlenosti, koju karakterizira viši porezni klin. Nadalje, procjene regresijske analize pokazale su da porezni klin na sve tri razine plaća (odnosno, 67%, 100% i 167% prosjećne plaće) ima značajan pozitivni učinak na stopu nezaposlenosti. To znači da Hrvatska, kao i druge proučavane zemlje, treba nastaviti sa smanjivanjem poreznog klina jer će to umanjiti probleme nezaposlenosti i potaknuti stvaranje radnih mjesta.
Uvođenjem oporezivanja rada pojavljuje se tzv. porezni klin između troškova koje za rad snosi poslodavac i neto plaće koju dobiva posloprimac. Pri nekoj zadanoj razini plaće rast poreznog klina ...uzrokuje povećanje nezaposlenosti i smanjenje zaposlenosti. Članak se bavi trima bitnim pitanjima: 1. obilježjima poreznog klina te stopama nezaposlenosti i zaposlenosti u zemljama OECD-a u nedavnoj prošlosti, 2. politikom poreznog klina u starim i novim zemljama članicama Europske unije (EU) te 3. poreznim sustavom u Sloveniji i njegovim učinkom na stope nezaposlenosti i zaposlenosti. Otkrili smo da se zemlje OECD-a mogu svrstati u dvije skupine ako se uzimaju u obzir porezni klin, stopa nezaposlenosti i stopa zaposlenosti. Prvu skupinu čine zemlje s visokim poreznim klinom, visokom stopom nezaposlenosti i niskom stopom zaposlenosti, a druga skupina ima suprotna obilježja. Zemlje članice EU (stare i nove) imaju u prosjeku više porezno opterećenje rada nego zemlje OECD-a u cjelini, pa slijedom toga i više stope nezaposlenosti. U Sloveniji je porezni klin pretjerano visok i od svih zemalja EU viši je samo u Belgiji i Njemačkoj. Sukladno prijašnjim i našim empirijskim spoznajama zaključujemo da bi Slovenija ostvarila korist od smanjenja poreznog klina.
Demografska su kretanja u Hrvatskoj zabrinjavajuća. Do godine 2031., prema projekcijama, smanjit će se broj stanovnika u Hrvatskoj za 17,1 %. Pogoršat će se i dobna struktura stanovništva. Zato se ...hitno mora pokušati mjerama ekonomske politike stimulirati natalitet, jer je povećanje ponude rada dugoročan proces čiji se prvi rezultati mogu očekivati tek za 15 do 20 godina. Prijedlog programa pronatalitetne politike predviđa da se za prvo dijete plaća 500 kuna dječjeg doplatka, za drugo 1.000 kuna, a za treće i svako ostalo po 1.500 kuna. Troškovi takvog programa iznose 21,166 mlrd. kuna. Ako se od toga odbiju dječji doplatci predviđeni u proračunu u iznosu od 1,559 mlrd. kuna, ostaje potreba za dodatnim financiranjem od 19,6 mlrd. kuna. To se može financirati ukidanjem privilegije odbijanja PDV-a na uvozne proizvode koje je u 2004. iznosilo više od 12 mlrd. kuna, ukidanjem drugog stupa mirovinskog osiguranja koje iznosi oko 3,5 mlrd. kuna i ukidanjem izuzeća od PDV-a financijskih institucija i institucija igara na sreću koje je iznosilo oko 5,5 mlrd kuna. Zbog toga je primjena ovoga programa pronatalitetne politike stvar političke odluke, a ne njegova financiranja.
Dosad zanemaren kompleksni fenomen potreba, kako u teorijskim, tako i u praktičnim razmatranjima, zahtjeva nužno promjenu. Jer potreba, predstavlja i početnu i završnu točku i proizvodnje i ...potrošnje.
Relativno je prirodom neograničen i beskonačan broj potreba koji čovjek posjeduje. Razvojem proizvodnje i humanizacijom potrošnje on se geometrijskom progresijom povećava.
Ne sagledavanje ovog fenomena u svoj svojoj kompleksnosti, važnosti i dinamičnosti uzrokuje višestruke gubitke čije dimenzije su u svim svojim granicama teško sagledive. Stoga se pred ekonomsku politiku (makro i mikro) postavlja staro-novi problem čije dubinsko sagledavanje je temeljna pretpostavka ostvarivanja željenih pravaca i dinamike razvoja.
U ovom članku autor sistematizira i interpretira Keynesovu koncepciju poslovnih očekivanja, procjenjujući da se radi o daptivnim očekivanjima. On pokazuje ulogu i značaj tog pojma u Keynesovu modelu ...privrede i keynesijanskoj politici stabilizacije. Razmatrajući razne vrste očekivanja (poduzetnička, spekulativna, inflacijska itd.), autor detaljnije prikazuje Keynesovu verziju adaptivnih inflacijskih očekivanja i njihovu ulogu u uspjesima i neuspjesima neokeynesijanskog upravljanja privredom.
Svrha je ovog istraživanja predložiti teorijsku i programsku podlogu novoj ekonomskoj politici radi prevladavanja recesije i oporavka proizvodnje u hrvatskom gospodarstvu. Također, cilj je pokazati ...da rezultati ove studije daju ekonomskoj politici mogućnost usmjeravanja konzistentnom i izravnom odgovoru na važna pitanja u razrješavanju nepovoljnog aktualnog stanja u hrvatskoj ekonomiji, ali i pitanja, koja su dugoročne naravi. Do istaknutih ciljeva dolazi se znanstvenom metodom analize prispodobljenoj aktivnosti ekonomske politike i zasada suvremene teorije od kojih ona polazi, osobito njezinog fi skalnog i monetarnog sadržaja te njihovog suvremenog pragmatizma. Rezultati istraživanja pokazali su da su uzroci recesije ekonomske krize u Hrvatskoj samo dijelom vanjskog podrijetla, ali su prevalentni oni domaće provenijencije. Među potonjim temeljni je uzrok primjena tzv.“stabilizacijskog programa” od 1993.g, a osobito politika nerealnog i stabilnog tečaja domaće valute. Glavni je zaključak istraživanja da je neophodno napustiti ekonomsku politiku neoliberalizma, a u tom okviru njezin monetaristički sadržaj (politiku sidra). Bez napuštanja te politike nije moguće zaustaviti recesiju i proizvodnju usmjeriti prema oporavku.
Isplati li se u Sloveniji raditi? Dolenc, Primož; Vodopivec, Milan
Financijska teorija i praksa,
12/2005, Letnik:
29, Številka:
4
Web Resource
Odprti dostop
Socijalni transferi u novcu mogu stvoriti negativne poticaje za rad: ako se prekine ostvarivanje pojedinih novčanih prava kada se osobe ponovno zaposle, to može uvjetovati demotiviranje za ...zapošljavanje – tzv. stupicu nezaposlenosti (unemployment trap). Da bi se rad isplatio, nekoliko je zemalja provelo mjere – financijske poticaje – kojima se poboljšavaju mogućnosti zapošljavanja za marginalne skupine na tržištu rada. Tim se mjerama povećao dohodak od rada i ojačali poticaji za rad osobama koje ostvaruju samo dohodak iz transfera. U članku se pokušavaju rasvijetliti dva pitanja: prvo, “isplati” li se u Sloveniji raditi u usporedbi sa zemljama OECD-a, i drugo, treba li Slovenija uvesti dodatak na rad ili neki drugi sustav vezan za rad kako bi se spriječila moguća stupica nezaposlenosti. Prema međunarodnoj usporedbi, Slovenija ne “iskače” kada se promatra stopa zamjene. Slovenija ipak nije uvela nijednu mjeru aktivne politike zapošljavanja koja bi izravno i financijski potaknula nezaposlene da se zaposle u (službenom) gospodarstvu, čak i na slabije plaćenim poslovima. U članku predlažemo uvođenje neke vrste poticaja za rad, barem za one koji su potencijalno najmanje motivirani za ponovno zapošljavanje.
Članak uvodi višekriterijsku metodu za mjerenje ekonomske
globaliziranosti nacionalnih gospodarstava, a cilj je utvrđivanje i
temeljito proučavanje položaja države i njezina potencijala za
...međunarodnu integraciju. Metoda se zasniva na određenim
prednostima metodologije analitičkoga hijerarhijskog procesa.
Na osnovama tradicionalne teorije komparativnih prednosti,
nove teorije kompetitivnih prednosti, teorije međunarodne
proizvodnje i određenih empirijskih studija, razvili smo teorijski
okvir i postavili hijerarhijski model relevantnih indikatora za
mjerenje i analizu globaliziranosti nacionalnih gospodarstava.
Članak nudi rješenja za restrukturiranje hijerarhije modela u
konačni model koji omogućuje upotrebu svih raspoloživih
podataka. Pozicije i potencijali nacionalnih gospodarstava,
posebno hrvatskoga, istraživani su u različitim internacionalnim
okruženjima zanimljivima za međunarodnu integraciju. U pogledu
hrvatske nacionalne ekonomije, ova empirijska studija
određuje područja njezina uspjeha i neuspjeha u razdoblju
suvremene globalizacije te daje određene prijedloge mjera
ekonomske politike.
U članku se raspravlja o neo-liberalizmu kao hiper-kapitalizmu i kvartalnom kapitalizmu. Definira se valjanost neo-liberalne filozofije, teorije i sustava. Autor u nastavku upozorava na degeneraciju ...neo-liberalnog kapitalizma, osobito njegova sustava financiranja. Zatim prelazi na analizu kvartalnog kapitalizma i casino-ekonomije u hrvatskoj tranzicijskoj zbilji bez gospodarske koncepcije. Tekst završava opširnim zaključnim tvrdnjama.
Od ljeta 1931. do jeseni 1939. smjenjuju se na mjestu gradonačelnika četiri gradska načelnika: dr. Stjepan Srkulj, dr. Ivan Krbek, Rudolf Erber i dr. Teodor Peičić, te daju osobni pečat radu gradske ...općine. U prvoj fazi (1931-1934) djelovanje velike svjetske krize prisiljava općinu da svoju socijalno-ekonomsku politiku podredi interesima brojnoga radničkog stanovništva ali ipak tako da interesi buržoaskog građanskog stanovništva budu zaštićeni i neokrnjeni. U drugoj fazi (1935-1939) imućni slojevi Zagreba nastoje izdatke za radničko stanovništvo smanjiti na minimum i upotrebom novih metoda ugušiti pokušaje radničkog stanovništva da dođe do svojih prava. Kao eksponent vladajuće manjine gradska općina i njeni načelnici rade u korist zaštite građanskog društva, pri čemu se društvene suprotnosti sve više zaoštravaju. Treba napomenuti da je ovaj rad nastavak monografije "Radni slojevi Zagreba 1918-1931" (Zagreb 1937), odnosno onog dijela spomenute monografije koji govori o gradskoj općini i radnim slojevima Zagreba.
