Arsen je polumetal (element 15. skupine elemenata u Periodičkoj tablici elemenata), te je očekivano da će tvoriti čitav niz spojeva različitih svojstava s obzirom na vrstu kemijske veze i strukturu. ...U kemijskim reakcijama iskazuje metalna i nemetalna svojstva. S obzirom na Paulingov koeficijent elektronegativnosti sličan nemetalima, tvori stabilne kovalentne spojeve i s najelektronegativnijim elementima, u spojevima stvara stabilnu kovalentnu vezu As–As te tvori organoarsenove spojeve sa stabilnom vezom As–C. Primjena arsenovih spojeva bila je u prošlosti raznovrsna i višestruka. Povijesni pregled otkrivanja i uporabe arsenovih spojeva jasno poučava da se razvoj spoznaja o kemiji arsena i arsenovih spojeva temelji na znanstvenim otkrićima i napretku znanosti općenito. Organoarsenovi spojevi u prošlosti rabljeni kao lijekovi, kasnije su, razvojem znanosti, odbačeni kao otrovni i zamijenjeni naprednijim, modernijim lijekovima čija se svojstva i uporaba više ne zasnivaju na empiriji. Anorganski spojevi arsena (posebice arsenovi sulfidni minerali) primjenjivali su se kao anorganski pigmenti u slikarstvu. Takvi primjeri upotrebe spojeva kroz povijest mogu se primijeniti u srednjoškolskoj nastavi kao primjer međupredmetnih tema u kojima se povezuje kemija arsena s ekološkim i toksikološkim temama te u povijesti umjetnosti. Slično postoji i u visokoškolskom obrazovanju, posebice gdje se izučava primijenjena anorganska kemija ili u povijesti medicine i farmakologije.
Arsen je polumetal (element 15. skupine elemenata u Periodičkoj tablici elemenata), te je očekivano da će tvoriti čitav niz spojeva različitih svojstava s obzirom na vrstu kemijske veze i strukturu. ...U kemijskim reakcijama iskazuje metalna i nemetalna svojstva. S obzirom na Paulingov koeficijent elektronegativnosti sličan nemetalima, tvori stabilne kovalentne spojeve i s najelektronegativnijim elementima, u spojevima stvara stabilnu kovalentnu vezu As–As te tvori organoarsenove spojeve sa stabilnom vezom As–C. Primjena arsenovih spojeva bila je u prošlosti raznovrsna i višestruka. Povijesni pregled otkrivanja i uporabe arsenovih spojeva jasno poučava da se razvoj spoznaja o kemiji arsena i arsenovih spojeva temelji na znanstvenim otkrićima i napretku znanosti općenito. Organoarsenovi spojevi u prošlosti rabljeni kao lijekovi, kasnije su, razvojem znanosti, odbačeni kao otrovni i zamijenjeni naprednijim, modernijim lijekovima čija se svojstva i uporaba više ne zasnivaju na empiriji. Anorganski spojevi arsena (posebice arsenovi sulfidni minerali) primjenjivali su se kao anorganski pigmenti u slikarstvu. Takvi primjeri upotrebe spojeva kroz povijest mogu se primijeniti u srednjoškolskoj nastavi kao primjer međupredmetnih tema u kojima se povezuje kemija arsena s ekološkim i toksikološkim temama te u povijesti umjetnosti. Slično postoji i u visokoškolskom obrazovanju, posebice gdje se izučava primijenjena anorganska kemija ili u povijesti medicine i farmakologije.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Ovaj završni rad govori o arsenu. Možemo ga podijeliti na tri dijela. Prvi dio govori o arsenu kao
elementu, njegovim nalazištima, dobivanju, upotrebi i povijesti. Drugi dio govori o problematici ...industrije
i teških metala, s naglaskom na tekstilnu industriju. Treći dio rada govori o arsenovim spojevima, njegovoj
prisutnosti u okolišu, hrani i vodi za piće te njegovim štetnim učincima za ljudsko zdravlje.
Ovaj rad se bavi problemima ekotoksikologije jednog metala, kadmija. U njemu su opisana neka njegova fizikalna i kemijska svojstva, te njegovi spojevi koji su toksični za cijeli živi svijet. ...Upotrebom nekih od kadmijevih spojeva u pesticidima i gnojivima ubacujemo kadmij u hranu i plodno tlo te ga time zagađujemo. Ukoliko nastavimo sa još većom proizvodnjom hrane i tretiranjem plodnog tla sa pesticidima i gnojivima, uskoro nećemo imati plodnog tla da uzgajamo hranu na njemu. Međutim, kadmij je od veće koristi u drugim područjima upotrebe, kao npr. u solarnim ćelijama. Kadmij se puno koristi u industriji i on je glavni sastavni dio u proizvodnji baterija. Još je prisutan i u pigmentima, oplatama i koristi se u galvanizaciji. Koristi se također i u proizvodnji svemirskih letjelica, u rudarstvu i naftnim platformama gdje je potreban za zaštitu čelika. Kadmij se koristi kao barijera da kontrolira neutrone u nuklearnoj fiziji.
Zbog svoje primjene u akvakulturi, alge dobivaju sve više pozornosti kao održiv izvor korisnih produkata. Budući da mikroalge imaju važnu ulogu kao primarni proizvođači u vodenim ekosustavima i ...osnova su mnogih prehrambenih lanaca, važno je razumjeti procese koji im omogućuju bolje preživljavanje u toksičnom okolišu. Cilj ovog rada je evaluirati metodu Chlorella testa: (1) kao potencijalnu metodu za uzgoj algi, (2) kao metodu za procjenu prednosti i nedostataka života u simbiotskoj asocijaciji, uključujući dvije vrste aposimbiotskih algi (endosimbiotske alge prethodno izolirane iz zelene hidre) (Mychonastes homosphaera (Skuja) Kalina i Punčochářová i Desmodesmus subspicatus (Chodat) Hegewald i Schmidt te dvije vrste algi kao njihovih slobodnoživućih srodnika Chlorella kessleri Fott i Novak. K&H, 1992 i C. vulgaris Beij. K&H, 1992), (3) s obzirom na odgovore algalnih bioindikatora povezane s komparativnom toksičnošću i ekotoksikološkim onečišćenjem željezom, i (4) putem korištenja algalnih bioindikatora za mikroskopijsku i morfometrijsku primjenu u okolišnom stresu. Povišenjem koncentracije željeza pojavile su promjene na stanicama (nakupine suhih umirućih stanica, mukozne strukture intenzivno zelenih mjehurića vlage, površina, promjer i duljina), deformacije (prazne stanice, nepotpune diobe, nepravilni cenobiji, tetrade i prijelazni oblici) i ultrastrukturne promjene (kloroplasti i jezgre). Sve promjene su bile izraženije u aposimbiotskih algi, što ukazuje na niži stupanj prilagođenosti na toksičnost željeza od njihovih slobodnoživućih srodnika. Slobodnoživuća vrsta C. kessleri se pokazala najprilagođenijom vrstom. Uočena je visoka statistička značajnost razlike u parametru stanične diobe, što ističe hormestički učinak povećanja biomase u slobodnoživućih vrsta algi. Ovo povećanje biomase pri specifičnoj koncentraciji željeza ukazuje na činjenicu da se Chlorella test može uspješno koristiti za vrednovanje rasta različitih mikroalgalnih vrsta i pokazuje perspektivnu primjenu u komparativnim studijama uzgoja različitih vrsta algi.
U ovom je radu iznesen pregled najnovijih ihtioloških istraživanja u kojima se autori služe tzv. mikronukleusnim testom. Test se u znanstvenoj literaturi spominje već čitav niz godina kao jedno od ...osnovnih sredstava za utvrđivanje oštećenja na DNK organizma–modela. Znanstvenici se njime koriste radi dokazivanja genotoksičnih utjecaja različitih tvari na organizme, u ovom slučaju hidrobionte.
Ekotoksikologija procjenjuje rizik za neciljane biljne i životinjske vrste pri primjeni sredstava za zaštitu bilja. Cilj je ocjene rizika predvidjeti moguće štetne učinke na okoliš uz upotrebu ...podataka o toksičnosti pojedinih aktivnih tvari, metabolita i sredstva za zaštitu bilja. Prvi je stupanj ocjene rizika isključivo kvantitativan te inicijalni izračuni mogu pokazati da prilikom primjene sredstva za zaštitu bilja postoji određeni rizik. Tada je potrebno provesti ocjenu rizika višeg stupnja koja može rezultirati određenim mjerama za smanjenje rizika. Primjena sredstva za zaštitu bilja, na način koji je siguran za okoliš, odobrava se u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu ‒ Centar za zaštitu bilja odgovorna je za provedbu ocjene rizika za okoliš koja obuhvaća dva usko povezana područja: ponašanje u okolišu i ekotoksikologiju.
PDF
