Globalna pandemija koranavirusne bolesti zahtijeva brzo rješenje u obliku procjepljivanja populacije. Cjepiva obično zahtijevaju godine istraživanja i ispitivanja prije nego što dođu u primjenu, no ...2020. godine znanstvena zajednica pokrenula je istraživanja s ciljem proizvodnje cjepiva u do sada rekordno kratkom vremenskom roku. Trenutno se testira više od 60 cjepiva u kliničkim ispitivanjima na ljudima, a dvadesetak ih je stiglo do završne faze testiranja. U tijeku su dogovori oko sklapanja ugovora s proizvođačima cjepiva i sklapaju se sporazumi za proizvodnju, kupnju i opskrbu cjepiva. Postupci nabave u Hrvatskoj i svijetu dugo traju, a ugovara se s više proizvođača. Članak objedinjuje trenutno dostupne podatke o učinkovitosti, sigurnosti i dostupnosti cjepiva.
Prijevremeni porođaj jedan je od vodećih svjetskih zdravstvenih problema i prioriteta. Iako postoje standardizirani globalni indikatori za optimizaciju sakupljanja i izvještavanja podataka, oni su ...još uvijek neprimjereni za međunarodnu usporedbu. Ovim kratkim preglednim člankom prikazane su aktualne spoznaje i kontroverze vezane uz definiciju, epidemiologiju te uzroke prijevremenog porođaja, utemeljene na najnovijim rezultatima opažajnih i pokusnih istraživanja te sustavnih pregleda i metaanaliza.
Preterm birth is a major public health issue and one of the most important clinical problems. Although standard global indicators for monitoring and reporting of the data exist, at the moment they are inadequate for international comparisons. This mini-review gives an overview of the current knowledge and controversies regarding the definition, epidemiology and causes of preterm birth, based on the most recent findings of observational and experimental studies, systematic reviews and meta-analyses.
Dijetoterapija i klinička prehrana zauzimaju važno mjesto u liječenju bolesnika s upalnim bolestima crijeva (UBC). Nutritivna potpora važna je komponenta liječenja pacijenata s UBC-om, a uključuje ...prevenciju i liječe-nje svih oblika malnutricije. Potvrđenu malnutriciju u bolesnika s upalnim bolestima crijeva treba adekvatno zbrinjavati jer pogoršava prognozu, stupanj komplikacija, mortalitet i kvalitetu života bolesnika. Enteralna je prehrana izuzetno važan dio nutritivnog liječenja u upalnim bolestima crijeva, a u pojedinim situacijama ima značenje primarne terapije. Parenteralna prehrana ima mjesto u liječenju upalnih bolesti crijeva, i u akutnim situacijama i u kroničnom liječenju bolesnika sa sindromom kratkog crijeva. U izradi ovih smjernica sudjelo-vali su predstavnici Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskoga liječničkog zbora, Hrvatskog društva za imunologiju sluznice Hrvatskoga liječničkog zbora, Hrvatskoga gastroenterološkog društva i Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara. Utemeljene su na dokazima, prema sustavu GRADE (engl. Grading of Re-commendations, Assessment, Development and Evaluation), koji uz snagu dokaza opisuje i razinu preporuke. Temeljni zaključci ovih smjernica odnose se na prepoznavanje malnutricije u ovoj skupini bolesnika, određi-vanje nutritivnih potreba, nadoknadu ključnih nutrijenata i farmakonutrijenata, primjenu različitih modaliteta artificijalne prehrane te specifičnosti perioperativne prehrane.
SAŽETAK: U 2021.godini objavljena je Univerzalna definicija i klasifikacija zatajivanja srca (HF) koja
HF definira kao klinički sindrom sa simptomima i/ili znakovima koje uzrokuje poremećaj srca i
...potvrđen povišenim vrijednostima natrijuretskog peptida ili objektivnim pokazateljima kongestije.
Ova definicija i klasifikacija HF-a sa sniženom ejekcijskom frakcijom (HFrEF), blago sniženom, i HF-a s
očuvanom ejekcijskom frakcijom (HFpEF) u skladu je sa Smjernicama Europskog kardiološkog društva
(ESC) za HF. Među ostalim novim preporukama, te su smjernice dale klasu I. preporuke za uporabu
inhibitora natrij-glukoza kotransportera 2 (SGLT2) dafagliglozina i emfagliflozina u bolesnika s HFrEFom.
Kao prva terapija utemeljena na dokazima za HFpEF, u istraživanju EMPORER-Preserved, empagliflozin
je smanjio zajednički ishod kardiovaskularne smrti i hospitalizacija zbog HF-a. Više radova
u 2021. godini pridonijelo je novom i cjelovitom pristupu liječenju HF-a, posebice sakubitril/valsartan,
SGLT2 inhibitori, antagonisti mineralokortikosteroidnih receptora, željezove karboksimaltoze, aktivatori
solubilne gvanilat ciklaze i aktivatora srčanog miozina. U bolesnika hospitaliziranih zbog bolesti
COVID-19, akutni HF i oštećenje miokarda vrlo su česti, dok su miokarditis i dugotrajna oštećenja srca
prilično rijetka pojava.
Više od 200 papilomavirusa čovjeka (HPV) inficira stanice ljudskog epitela, od kojih su alfa i beta tipovi najopsežnije proučavani i analizirani. Alfa-tipovi HPV-a primarno inficiraju epitel ...sluznice, a samo manji njihov dio povezan je s više od 600.000 karcinoma godišnje širom svijeta na različitim anatomskim mjestima, posebno anogenitalnim i regijama glave i vrata. Najvažniji karcinom uzrokovan alfa-tipovima HPV-a jest rak vrata maternice, koji je vodeći uzrok smrti povezane s rakom kod žena u mnogim dijelovima svijeta. HPV kodiraju dva onkoproteina, E6 i E7, koji izravno sudjeluju u razvoju malignosti povezanih s HPV-om. Oni djeluju u sinergiji, ciljajući različite stanične puteve koji su uključeni u regulaciju kontrole staničnog ciklusa, apoptoze i polariteta stanica. U ovom su pregledu istaknute biološke posljedice papilomavirusa koji djeluju na različite stanične proteine na različitim anatomskim mjestima u razvoju malignih tumora izazvanih HPV-om, s naglaskom na tumore glave i vrata.
Acinetobacter baumannii zauzima posebno mjesto unutar skupine uzročnika teških infekcija, poznatije kao “ESKAPE” mikroorganizmi. Ovaj mikroorganizam postao je vodeći uzročnik hospitalnih infekcija u ...21. stoljeću, te su brojna istraživanja usmjerena na epidemiologiju, rezistenciju i nadzor nad ovim patogenom. Epidemiologija i molekularna osnova rezistencije kliničkih izolata Acinetobacter baumannii u Hrvatskoj tijekom posljednja dva desetljeća bitno se promijenila u većini zdravstvenih ustanova, uz visoki postotak rezistencije na karbapeneme, kinolone i aminoglikozide, te prisutnost multiplo-rezistentnih izolata. U ovom pregledu naglasak je stavljen na rezultate istraživanja epidemiologije i rezistencije kliničkih izolata iz Hrvatske.
Prema Međunarodnoj klasifikaciji glavobolja migrena spada u skupinu primarnih glavobolja. Postojeća istraživanja pokazuju da oko 15 % populacije ima migrene, žene češće u odnosu na muškarce – 3 : 1. ...Migrena može biti epizodična ili kronična. Kroničnu glavobolju ima svega 2 % bolesnika. Pod kroničnom migrenom podrazumijeva se glavobolja koja traje ≥ 15 dana mjesečno. Socioekonomski aspekti migrene čine značajni udio u troškovima pojedinca i šire zajednice. Ti troškovi mogu se podijeliti na direktne i indirektne. Sveukupni je trošak značajno veći za bolesnike s kroničnom migrenom u usporedbi s bolesnicima s epizodičnom migrenom, u omjeru 3 : 1.
Iz epidemioloških studija i longitudinalnih kohortnih praćenja proizlazi da bolesnici sa psorijatičnim artritisom
(PsA) češće od očekivanog obolijevaju od pridruženih komorbiditeta koji u znatnoj ...mjeri utječu na mortalitet, ukupni
morbiditet i kvalitetu života ovih bolesnika. Među navedenim komorbiditetima najčešće se pojavljuju pretilost, metabolički
sindrom, šećerna bolest, bolesti srca i krvnih žila, osteoporoza, autoimunosna bolest oka, upalna bolest crijeva,
depresija i anksioznost, maligne bolesti i oportunističke infekcije, fi bromialgija i nealkoholna masna bolest jetre.
Pravodobno prepoznavanje komorbidnih stanja znatno utječe na skrb za bolesnike, izbor terapijske strategije i uključivanje
drugih kliničara radi postizanja što boljega kliničkog ishoda. Stoga je za bolesnike sa PsA ključan multidisciplinarni
pristup kojim se, osim kožne i zglobne upale, evaluiraju svi aspekti njihove složene bolesti.
Šaka je izrazito izložena raznim opterećenjima i ozljedama u svakodnevnim poslovima i aktivnostima pa su stoga i prijelomi kostiju u području šake prilično česte ozljede. Pretežiti mehanizam nastanka ...ove ozljede jest izravni udarac u šaku. Visoka pojavnost prijeloma opravdava propitivanje o mogućoj prevenciji nastanka. Preventivna postupanja moguća su jedino uz poznavanje uzroka i okolnosti nastanka prijeloma. Cilj je ovog rada analizirati okolnosti nastanka i kritična mjesta nastanka prijeloma kostiju šake prema dobnim skupinama. U radu je analizirano 274-ero djece liječene u KBC-u Zagreb s prijelomima šake od 2006. do 2014. godine. U studiji je analizirano 76 djevojčica (28%) i 198 dječaka (72%). Prosječna dob djece iznosila je 11,9 godina. Najviše ozlijeđenih bilo je u dobi od 10 do 13 godina. Na prijelome falangi prstiju otpadalo je 80%, metakarpalnih kostiju 17% te svega 3% na prijelome karpalnih kostiju. Najčešće su se ozljede događale na rekreacijskome mjestu (41%), zatim kod kuće (37%), u školi ili vrtiću (18%) te na ulici ili cesti (4%). Način nastanka ozljede uglavnom je izravni udarac u šaku (76%). U 24% djece uzrok ozljede je bio pad. Sportske su aktivnosti najvažniji uzrok nastanka ozljede kostiju šake u dječjoj populaciji. Izravni udarci u šaku u toku sporta glavni su mehanizam nastanka ozljede. I dječaci i djevojčice najviše stradavaju u dobi od 10 do 13 godina pa je to dobna skupina u kojoj je potrebno najviše djelovati. Preventivno djelovanje potrebno je usmjeriti na ozljede nastale u parkovima, školi i sportskim aktivnostima.
Cilj istraživanja: Utvrditi trenutačnu prevalenciju znatnoga nutritivnog rizika među onkološkim bolesnicima u Republici Hrvatskoj. Ispitanici i metode: Ova presječna studija ugniježđena je u ...prospektivnu kohortnu studiju Sekcije mladih onkologa HDIO-a HLZ-a, koja je provedena u Hrvatskoj tijekom 2017. godine na susljednom uzorku onkoloških bolesnika biranome prema redoslijedu dolaska na liječenje. Nutritivni probir proveli smo uporabom upitnika za procjenu nutritivnog rizika NRS-2002. Prema njemu, bolesnik se smatra nutritivno ugroženim ako je rezultat ≥ 3. Rezultati: U istraživanje je uključeno 275 bolesnika, medijana (interkvartilnog raspona) dobi od 61 godine (51 – 68), među kojima je bila 161 žena (58,5%). Bolesnici su liječeni u jedanaest onkoloških centara u Hrvatskoj. U 60 bolesnika (21,8%; 95%-tni CI 17,1 – 27,2%) utvrđen je znatan nutritivni rizik (NRS-2002 ≥ 3) koji indicira potrebu za nutritivnom intervencijom. Bilo kakvu nepovoljnu promjenu tijekom 30 dana prije uključivanja, dakle, gubitak tjelesne mase ili smanjen unos hrane, primijetilo je 127 (46,2%) sudionika. Zaključak: Naše istraživanje potvrdilo je da znatan broj onkoloških bolesnika u Hrvatskoj ima neki stupanj nutritivnog rizika te da je u više od četvrtine potrebna nutritivna intervencija. Nutritivni probir prvi je korak u dugoročnoj kontroli komplikacija vezanih uz promijenjen
unos hrane i nutritivni rizik, kao i pri poboljšanju kvalitete života onkoloških bolesnika te prognoze ishoda bolesti pa bi ga, s obzirom na prikazane rezultate, trebalo rutinski provoditi.
PDF
