Prevalencija prekomjerne tjelesne težine i pretilosti znatno je porasla u svim društvima diljem svijeta tijekom posljednja tri desetljeća, djelomično i zbog snižavanja ukupne razine tjelesne ...aktivnosti, a svi su pokazatelji da će se taj trend vjerojatno nastaviti s dalekosežnim negativnim javnozdravstvenim učincima. Redovito tjelesno vježbanje, aerobnog i anaerobnog tipa reducira rizik od niza kroničnih bolesti pa tako i pretilosti, a sedentarni način života dodatni je i neovisni rizični čimbenik. Tjelesna aktivnost u slobodno vrijeme barem submaksimalne razine u trajanju od 250 ili više minuta na tjedan uz prehrambene intervencije poboljšava smanjenje i održavanje tjelesne težine u optimalnim granicama. Preporučeno tjelesno vježbanje mora biti u skladu s potrebama, ciljevima, preferencijama i početnom sposobnošću osobe koja ga provodi, propisivanje mora biti individualno s maksimalnom koristi uz minimalni rizik, a mora se postići i povišenje razine ukupne svakodnevne tjelesne aktivnosti.
Ciljevi istraživanja bili su: ukazati na značaj zoonoza u ljudi te istražiti koje se zoonoze u ljudi najčešće javljaju u Zeničko-dobojskoj županiji (ZDŽ) i Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), ...tijekom desetogodišnjeg razdoblja (2010. – 2019. godine). Materijal i metode. U svrhu istraživanja korišteni su podatci o osam najučestalih zoonoza (salmoneloze, bruceloza, leptospiroza, Q-groznica, hemoragijska groznica s renalnim sindromom, borelioza, ehinokokoza, listerioza), temeljem prijava Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica i Federalnog zavoda za javno zdravstvo. Dijagnoze su postavljene klinički, mikrobiološki i/ili epidemiološki. Rezultati. Tijekom desetogodišnjeg razdoblja u ZDŽ prijavljena je 871 zoonoza. Najviše (191/871; 21,9%) prijavljenih bilo je 2019. godine. Najučestalija zoonoza bila je salmoneloza (343/871; 39,4%; 95,3/100.000 stanovnika), a zatim slijedi bruceloza (323/871; 37,1%; 87,7/100.000). Najčešća zoonoza u FBiH je salmoneloza (2.764/5.219; 53%; 125,6/100.000). Na drugom mjestu je bruceloza (1.505/5.219; 28,8%; 68,4/100.000). Leptospiroza (386/5.219; 7,4%; 17,5/100.000), Q-groznica (203/5.219; 3,9%; 9,2/100.000) i hemoragijska groznica s renalnim sindromom (164/5.219; 3,1%; 7,5/100.000) javljaju se povremeno, u vidu manjih ili većih epidemija. Ostale zoonoze javljaju se sporadično. Zaključak. Zoonoze su od posebnoga javnozdravstvenog značaja i zahtijevaju blisku interdisciplinarnu suradnju različitih profila stručnjaka (iz područja medicine, veterine, šumarstva, biologije, zoologije, ekologije), poduzimanje učinkovitih mjera u nadzoru i suzbijanju te proučavanju i znanstvenom istraživanju tih bolesti.
SAŽETAK
UvodUz korištenje preventivnih mjera (nošenje maski, higijena ruku, izolacija), masovno cijepljenje pučanstva ostaje najučinkovitiji način u borbi protiv pandemije COVID-19. Jedna od ...ozbiljnih reakcija preosjetljivosti na cjepivo jest anafilaksija. Cilj ovoga rada bio je prikazati iskustva Kliničkoga bolničkog centra (KBC) Rijeka u probiru i cijepljenju bolesnika u kojih postoji povećan rizik za razvoj anafilaksije ili srodne teške alergijske reakcije na cjepivo protiv SARS-CoV-2.
Ispitanici i metodeU istraživanje su uključeni podatci o svim bolesnicima koji su registrirani u ambulanti za e-savjetovanje KBC-a Rijeka tijekom 2021. godine, kojima je postavljena indikacija za cijepljenje u bolničkim uvjetima te koji su tijekom iste godine primili barem jednu dozu cjepiva protiv COVID-19. Upit o potrebi cijepljenja u bolničkim uvjetima postavljao je liječnik obiteljske medicine, a indikaciju je postavljao tim bolničkih liječnika alergologa. Pri cijepljenju je isključivo primjenjivano Pfizer (Comirnaty®) cjepivo.
RezultatiOd bolesnika kojima je kroz e-savjetovanje postavljena indikacija za cijepljenje u bolničkim uvjetima, tijekom 2021. godine cijepljeno je ukupno 451. Pritom je samo prvu dozu cjepiva primilo 138, obje doze 308, a docjepnu dozu pet bolesnika. Najčešća indikacija za cijepljenje putem dnevne bolnice bila je anamneza anafilaksije ili anafilaktoidne reakcije i to u 330 bolesnika (73,2%). Ukupno 97 bolesnika (21,5%) upućeno je zbog anamneze neanafilaktičke alergijske reakcije, njih 17 (3,8%) zbog anamneze angioedema, a sedam bolesnika (1,6%) zbog ostalih razloga. Među bolesnicima cijepljenim putem dnevne bolnice niti jedan nije razvio anafilaktičku reakciju na cjepivo protiv SARS-CoV-2. Zabilježeno je ukupno šest blažih reakcija prilikom aplikacije cjepiva.
ZaključakU kontekstu morbiditeta i mortaliteta od COVID-19, korist cijepljenja daleko nadmašuje rizik od pojave anafilaksije, koja je liječiva. Ipak, potreban je nadzor pri cijepljenju osoba koje u anamnezi imaju anafilaksiju ili alergiju na neku od komponenti primjenjivanog cjepiva.
Introduction: Mental disorders begin at an early age. Screening is the first step in early intervention for the mental health problems of children and adolescents. The aim of this study was to ...analyse the prevalence of mental health problems among adolescents from Osijek, to early detect the risks of possible mental disorders, and to analyse gender differences. Materials and methods: The main screening instrument was The Strengths and Difficulties Questionnaire (SDQ), which assesses the emotional and behavioural difficulties of children and adolescents, as well as the prosocial skills. Over 5 school years (2012/13-2016/17), a total of 5787 students were examined. 5514 (95.3%) first-year students from 16 high schools and 273 (4.7%) seventh-grade students from 10 elementary schools were examined in the City of Osijek. Results: 10.4% of students had the borderline or abnormal score on the Total difficulties score. Girls had higher scores on the Total difficulties score (p<0.01), Emotional symptoms subscale (p<0.01), Prosocial behaviour subscale (p<0.01), and on the Hyperactivity/inattention subscale (p<0.01). On the Conduct problems subscale and the Peer relationships problem subscale, boys scored significantly higher than the girls (p<0.01). Conclusion: In the Osijek area, girls are more affected by mental problems than boys, scoring higher on the total scale, as well as on the emotional and hyperactivity scale. Whereas boys scored higher on the conduct and peer relationship scales. The data obtained through this screening allows for further planning of public health measures, preventive activities, treatment, and mental health promotion.
USUTSKI VIRUS: NOVI FLAVIVIRUS U HRVATSKOJ Vilibić-Čavlek, Tatjana; Barbić, Ljubo; Stevanović, Vladimir ...
Liječnički vjesnik,
02/2015, Letnik:
137, Številka:
1-2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Usutski virus (Usutu virus – USUV) pripada porodici Flaviviridae, rodu Flavivirus, serokompleksu japanskog encefalitisa. Otkriven je 1959. godine u Južnoj Africi, a posebnu pozornost pobuđuje nakon ...1996. godine kada su zabilježene epizootije s visokim mortalitetom ptica na području Europe. Iako značenje USUV-a u humanoj medicini još nije potpuno razjašnjeno, nekoliko do sada opisanih kliničkih slučajeva humane infekcije USUV-om potvrđuje ga kao antropozoonotskog uzročnika. Prisutnost USUV-a na području Hrvatske bilježi se od 2011. godine kada su specifična protutijela na USUV nađena u dva konja na području Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije. Sljedeće su godine neutralizacijska protutijela na USUV dokazana u jednome humanom uzorku ispitanika iz Vukovarsko-srijemske županije. Prvi klinički slučajevi humane infekcije USUV-om opisani su tijekom epidemije uzrokovane zapadnonilskim virusom u razdoblju od srpnja do rujna 2013. godine. Neuroinvazivna infekcija USUV-om dokazana je u tri osobe s područja Zagreba i Zagrebačke županije. Naši rezultati nedvojbeno upućuju na prisutnost USUV-a na području Hrvatske te se oboljenja ljudi mogu očekivati i u sljedećim sezonama prijenosa.
Ozljeda epifizne ploče rasta (epifizeoliza) jedan je od prijeloma koji nalažu posebnu pozornost. Glavne su mu značajke velika pojavnost i neizvjestan ishod. Unatoč ispravnoj dijagnostici i liječenju ...epifizeolize distalne tibije mogu nastati teške komplikacije (zastoj uzdužnog rasta i/ili progresivna deformacija). Budući da su kurativne metode nemoćne kod težih oblika epifizeoliza, preventivnim mjerama treba barem ublažiti težinu i smanjiti pojavnost ovih ozljeda. Pojavnost i tip prijeloma u djece uvjetovani su brojnim čimbenicima (dob, spol, pretežito ponašanje djece, karakteristika mjesta na kojima djeca borave...), a razlikuju se ne samo od regije do regije već i od grada do grada. U ovom radu analizirano je 197-ero zagrebačke djece koja su od 1. 1. 2010. do 1. 1. 2017. liječena zbog ozljede distalne epifize tibije. Zbog nepotpunih podataka iz studije je isključeno 80-ero djece. Ukupno je analizirano 117-ero zagrebačke djece. Njih 37-ero liječeno je u Kliničkome bolničkom centru Zagreb, a 80-ero u Klinici za dječje bolesti Zagreb. U ispitanom uzorku bilo je 88 (69,2%) dječaka i 29 (30,8%) djevojčica. Srednja dob u trenutku ozljeđivanja bila je 12,3 godine, pri čemu su dječaci bili u prosjeku 17 mjeseci stariji od djevojčica. Prema mehanizmima ozljede, većinom se radilo o padovima (58 (49,9%)), a kao najčešća mjesta izdvajaju se sportske površine (36 (30,8%)) te kod kuće (27 (23,1%)). Prema šifri aktivnosti, najčešće su rekreativne (52 (44,4%)) i sportske aktivnosti (47 (40,2%)). Najčešća sportska aktivnost je igranje nogometa. Stoga preventivne mjere treba usmjeriti ponajprije na mušku djecu školske dobi, tijekom sportskih i rekreativnih izvanškolskih aktivnosti, posebice u nogometu.
Kronični pilonidalni sinus stečena je bolest kože, nastala kao posljedica kronične upalne bolesti zahvaćenog dijela kože, koja stvara cistu s epiteliziranim potkožnim kanalima. Bolest većinom pogađa ...mlađe muškarce. Povišen BMI i sjedilački način života smatraju se vodećim čimbenicima rizika. Cilj je istraživanja bila usporedba vremena cijeljenja, učestalosti seroma, infekcije i dehiscencije rane te prosječnog trajanja bolničkog boravka kod pacijenata operiranih prvi put zbog kroničnoga pilonidalnog sinusa u Klinici za kirurgiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, u razdoblju od 1. lipnja 2015. do 1. lipnja 2017. godine, s praćenjem recidiva jednu godinu nakon kirurškog zahvata. Pacijenti su podijeljeni u tri skupine prema vrsti zahvata: ekscizija s primarnim zatvaranjem (23,0%), ekscizija sa sekundarnim cijeljenjem (55,2%) te ekscizija sa zatvaranjem Limbergovim režnjem (21,8%). Odabir metode učinjen je na osnovi procjene i iskustva operatera. Većina pacijenata uključenih u istraživanje imala je povišen BMI (72,4%). Pacijenti operirani ekscizijom uz primarno zatvaranje i Limbergovim rotacijskim režnjem imali su kraće vrijeme cijeljenja nego pacijenti s ekscizijom uz sekundarno cijeljenje. Učestalost seroma bila je najveća kod pacijenata s ekscizijom uz primarno zatvaranje (70,6%), dok je najmanja bila u pacijenata s Limbergovim rotacijskim režnjem (29,4%). Prosječno vrijeme boravka u bolnici bilo je 6,4 dana (min. = 3, maks. = 13;
SD = 1,919). Razlike u vremenu boravka u bolnici s obzirom na vrstu kirurškog zahvata nisu se pokazale statistički značajnima. Kod pacijenata s Limbergovim rotacijskim režnjem zabilježena su 2 (10,5%) recidiva u jednogodišnjem razdoblju nakon kirurškog zahvata. Skupina pacijenata s primarnim zatvaranjem u tom je razdoblju imala 7 (35%) recidiva, a ona sa sekundarnim cijeljenjem 6 (12,5%) recidiva. Razlika u broju recidiva između skupina pacijenata liječenih Limbergovim rotacijskim režnjem, primarnim zatvaranjem ili sekundarnim cijeljenjemb na granici je statističke značajnosti (p = 0,55). Zatvaranje defekta Limbergovim rotacijskim režnjem smanjuje broj poslijeoperacijskih komplikacija i skraćuje cijeljenje, što olakšava poslijeoperacijski oporavak pacijenta.
Bolnički dio sustava skrbi za psihičko zdravlje izložen je svim izazovima sigurnosti kao i drugi dijelovi bolničkoga zdravstvenog sustava, no mimo njih izložen je i dodatnim, jedinstvenim izazovima ...sigurnosti, od kojih je jedan svakako povezan s pružanjem skrbi za suicidalne bolesnike. Kao krajnja pojavnost kontinuuma suicidalnosti – samoubojstvo, posebice u bolničkom sustavu skrbi, može predstavljati valjani pokazatelj sigurnosti pružene skrbi. To prepoznaje i pravni okvir u Republici Hrvatskoj koji pokušaj samoubojstva i samoubojstvo razvrstava u neočekivani neželjeni događaj. Međutim, nastojanje sprječavanja (prevencije) samoubojstava i pokušaja samoubojstava bremenito je mnogobrojnim izazovima, a koje u ovom preglednom radu prikazujemo kroz nekoliko međusobno isprepletenih (pod)cjelina: procjenu i predviđanje suicidalnosti (to jest, opasnost od samoubojstva), prijam na bolničko liječenje, liječenje i nadzor tijekom bolničkog liječenja, otpust s bolničkog liječenja te daljnje praćenje po otpustu. Unatoč svim izazovima, sprječavanje samoubojstava je središnji izazov sigurnosti bolesnika u bolničkom sustavu skrbi za psihičko zdravlje.
SAŽETAK
Bolesti srca i krvožilnog sustava najučestaliji su uzrok smrtnosti u Europi. Prema najnovijim podatcima, čak 10% više smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti zastupljeno je kod žena u odnosu ...na muškarce, što znači da u Europi zbog kardiovaskularnih razloga godišnje umire 300.000 žena više nego muškaraca. U većini istraživanja menopauza je istaknuta kao primarni čimbenik koji doprinosi povećanju kardiovaskularnog rizika u žena, usprkos metodološkim ograničenjima u obliku razdvajanja kronološkog starenja i menopauze. Proaterogene promjene u lipidogramu tijekom menopauzalne tranzicije smatraju se najsnažnijom poveznicom između nastupa menopauze i porasta kardiovaskularnog rizika. Kohortne studije nisu našle uzročnu povezanost nastupa menopauze s promjenama krvnog tlaka te homeostazom glukoze i inzulina, odnosno s rizikom razvoja šećerne bolesti. Uloga estrogena u očuvanju kardiovaskularnog zdravlja, uza sve gore opisane izravne učinke na srce i krvne žile, uključuje mehanizme kojima se regulira profil lipida, inzulinska osjetljivost te monocitno-makrofagni sustav, a čiji ispadi funkcije doprinose multifaktorijalnom procesu ateroskleroze koji u znatnoj mjeri modulira kardiovaskularni rizik. Sinteza brojnih istraživanja o molekularnim mehanizmima ističe da je estrogenska protekcija krvožilja i srca posljedica neposrednog učinka estrogena na vazodilataciju, angiogenezu, unaprjeđenje mitohondrijalne funkcije i sniženje razine oksidativnog stresa te supresiju fibroze. Promatrajući sve znanstvene spoznaje o utjecajima hormonskog nadomjesnog liječenja na profil kardiovaskularnog rizika, bitno je znati da je razvoj HNL-a bitno proširio mogućnost optimizacije i individualizacije terapije, a time su dodatno reducirani potencijalni rizici. Uz transdermalni put primjene, terapijske režime s niskim i ultraniskim dozama hormona te primjenu prirodnoga mikroniziranog progesterona i didrogesterona, kardiovaskularno zdravlje žena u menopauzi može biti značajno unaprijeđeno.
In Croatia, malaria was eradicated in 1964 and has since been imported, ten cases a year in average, mostly by Croatian migrant workers, seafarers in particular. About 80 % of registered cases were ...infected in Africa and the main reason for infection was negligence in the use of chemoprophylaxis. The aim of the study was to establish the incidence of malaria among Croatian seafarers from 2004 to 2014, how many of them took chemoprophylaxis properly, and whether malaria was acknowledged as occupational disease. To get our answers we analysed epidemiological surveys of the Croatian Institute of Public Health completed by patients and reviewed epidemiological bulletins and the national Register of Occupational Diseases. Over the investigated period, a total of 102 people fell ill with malaria, of whom 25 were seafarers. Seventeen did not take chemoprophylaxis at all and eight took them without following instructions. In addition, none of them had malaria recognised as occupational disease under Croatian law, nor is there any information that they exercised their rights in any other way. All this clearly points out that seafarers and their employers need to be informed much better about the benefits of preventive measures and their labour rights.