Astma i kronična opstruktivna bolest pluća vodeći su uzroci pobola i smrtnosti u cijelom svijetu čime uzrokuju značajne ekonomske i društvene posljedice. Bolesnici mogu imati klinička obilježja obje ...bolesti, a ovo stanje naziva se preklapanje astme i KOBP-a. Prevalencija astme i KOBP-a uvelike varira zbog razlika u dijagnostičkim metodama koje se koriste, kriterijima i analitičkim pristupom prikupljanja podataka. Prevalenciju je moguće izračunati ako se provede istraživanje udjela oboljelih na reprezentativnom uzorku stanovnika te prema tome napravi procjena. Druga mogućnost dobivanja epidemioloških podataka je temeljem redovitog praćenja zabilježenih posjeta pojedinim zdravstvenim djelatnostima pod tom dijagnozom i praćenjem smrtnosti, kao i usporedbom tog pokazatelja s drugim državama. Hrvatska se po vrijednostima dobno-standardiziranih stopa smrtnosti od astme i KOBP-a nalazi u razini drugih tranzicijskih država, ali i nekih razvijenih europskih država. S obzirom na navedeno svakako treba nastaviti i pojačati mjere primarne, ali i ostalih razina prevencije što uključuje aktivno promicanje nepušenja, odvikavanje od pušenja, provođenje zdravog načina života i pravovremenu dijagnozu i liječenje.
ENDEMSKA NEFROPATIJA U HRVATSKOJ Jelaković, Bojan; Dika, Živka; Karanović, Sandra ...
Liječnički vjesnik,
05/2015, Letnik:
137, Številka:
3-4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Endemska nefropatija (EN) kronična je tubulointersticijska nefropatija aristolohične kiseline (AAN) koja se javlja u stanovnika određenih sela u dolinama velikih pritoka Dunava na jugoistoku Europe ...uključujući i Hrvatsku. Oboljeli od EN-a imaju znatno veću učestalost karcinoma prijelaznog epitela mokraćovoda nego opća populacija. Danas se smatra da je A:T transverzija gena p53 »potpisna« mutacija za aristolohičnu kiselinu koja je uzrok endemske nefropatije. Postojeći kriteriji za EN su zastarjeli, neujednačeni (tri vrste kriterija) te nisu u skladu s novim preporukama za klasifikaciju bubrežnih bolesti. Stoga su na temelju sadašnjih znanja i stručnosti grupe znanstvenika i stručnjaka iz svih zemalja s EN-om, kao i svijeta u kojem je AAN opisan stvoreni novi dijagnostički kriteriji i nova klasifikacija stanovništva endemskih sela na simpoziju o EN-u. EN je velik javnozdravstveni problem pa bi nam sadašnja znanja o ovoj bolesti, kao i novi dijagnostički kriteriji trebali pomoći u njezinu ranom otkrivanju i liječenju, a možda u nekoj bližoj budućnosti i njezinoj eradikaciji.
The aim of our study was to examine the scabies incidence in the Croatian population and to analyse potential related factors.
This mixed ecological study is based on a retrospective medical record ...review. National data from communicable disease reports was sourced and analysed for an 11-year period (2007-2017), with more focus on the period 2014-2017. Descriptive statistics were used to calculate trends. Differences between the groups were studied using Chi-square test and Kendall's tau (τ) correlation coefficient. Levels of significance were set at p<0.05 or p<0.01.
From 2007 to 2017, scabies infestation in Croatia increased by 6-fold, particularly affecting children and young adults (19 years or younger). In the period 2014-2017, border counties which are part of migration flows were the counties with the highest average scabies incidences. A linear trend of increase in the number of tourists, immigrants and scabies infestations was noted on the national level for the analysed period, although a significant association was not observed. Regarding outbreaks of scabies within institutions, more than 80% of outbreaks occurred in institutions for adults. In the capital, Zagreb, the crude incidence rate increased 3-fold between 2014 and 2017.
The increased incidence of scabies, large disparities between counties, and prolonged outbreaks within families due to under-recognition and misdiagnoses points to a need for increased awareness among health practitioners. To the best of our knowledge, this is the first recent epidemiologic analysis on this topic, not only in Croatia but within the wider geographic region as well.
Uvod. Izbruh gastroenteritisa neopredeljene etiologije in izbruh salmoneloze sta bila hkrati v Tržiču septembra 2011. Namen preiskave izbruhov je bil odkriti izvor in poti prenosa okužbe s ciljem, da ...se sprejmejo ukrepi za prekinitev širjenja. Metode. V dveh retrospektivnih študijah primerov in kontrol je bila z univariatnimi in multivariatnimi analizami testirana povezava med gastroenteritisom neopredeljene etiologije oziroma salmonelozo in uživanjem hrane v gostilni ali pitjem vodovodne vode. Primer v prvi študiji je bil oboleli s salmonelozo, primer v drugi študiji pa je bil vsak občan z drisko in/ali bruhanjem. Primere obolelih so prijavili zdravniki; kontrole so bile izbrane med zdravimi osebami, ki so vrnile izpolnjeni vprašalnik. Rezultati. Osebe, izpostavljene hrani v gostilni, so imele 24,8-krat višje obete za obolevanje za salmonelozo kot neizpostavljeni (univariatna analiza RO 24,8; 95 % IZ 7,5-82,3; p < 0,05; multivariatna analiza RO 14,7; 95% IZ 3,5-61,3, p < 0,05). Občani, ki so pili vodo iz določenega vodnega vira, so imeli 3,4-krat višje obete, da so oboleli za gastroenteritisom neopredeljene etiologije kot neizpostavljeni (univariatna analiza RO 3,4; 95 % IZ je 2,2-5,1; p < 0,05; multivariatni analizi RO 2,9; 95 % IZ 1,7-5,3; p < 0,05). Statistično značilna je bila tudi povezava med obolevanjem in količino popite pitne vode. Zaključki. Z analitičnima študijama primerov in kontrol smo potrdili vzročno povezanost med salmonelozo in prehranjevanjem v določeni gostilni ter povezanost med gastroenteritisom neopredeljene etiologije in pitjem vodovodne vode iz določenega vodnega vira. Mogoč je vnos Salmonelle enteritidis v gostilno prek vodovodne vode
Analizirati rezultate PCR testiranja na SARS-CoV-2 učinjenih u tijeku pandemije COVID-19 u Hrvatskoj, od 9. travnja 2020. u Domu zdravlja Zagreb – Centar, koristeći heteroanamnestičke podatke o ...epidemiološkoj anamnezi i kliničkoj slici zbog kojih je postavljena sumnja na COVID-19 infekciju, a koji su dobiveni od obiteljskih liječnika i pacijenata.
Podatci o epidemiološkoj anamnezi i simptomima vezanim uz moguće COVID-19 oboljenje traženi su prilikom naručivanja na testiranje. Navedeni podatci razdvojeni su na pojedinačne tvrdnje koje su se označavale s “DA” ako su bile istinite za pacijenta. Dobivene informacije obrađene su metodama deskriptivne statistike.
Najčešći simptom navođen kao razlog za naručivanje bila je povišena temperatura, definirana tjelesnom temperaturom iznad 37,2°C (prijavljena u 78,79% slučajeva, u 84,08% pozitivnih i u 74,97% negativnih). Drugi najčešći simptom bio je kašalj (32,88%, 32,41%, odnosno 33,22%), zatim opći simptomi poput malaksalosti i slabosti (22,81%, 21,82%, odnosno 23,53%) te glavobolja. Više od 60% slučajeva anosmije i/ili disgeuzije registrirano je uz pozitivan nalaz na SARS-CoV-2. Gastrointestinalne simptome imalo je manje od 5% pozitivnih pacijenata, a kataralne simptome, od kojih su izdvojeni kašalj i grlobolja kao zasebno evidentirani, imalo je manje od 10% pozitivnih pacijenata.
Razlozi za upućivanje na testiranje mijenjali su se ovisno o smjernicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, o novim medicinskim saznanjima te širenju informacija putem medija. Uz poštivanje smjernica, obiteljski liječnik uvijek je u kliničkom prosuđivanju koristio principe osobi orijentirane skrbi.
SAŽETAK
Kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodeći javnozdravstveni problem kod nas i u svijetu. Starenje stanovništva povećava opterećenost bolešću, a dinamiku ponude i potražnje za kardiološkim ...uslugama, uz starenje populacije, određuju brojni drugi čimbenici. Svrha ovoga istraživanja jest analiza ljudskih resursa u kardiologiji temeljem odabranih indikatora, što uključuje broj, dob i stope kardiologa na nacionalnoj i županijskoj razini. Broj kardiologa dobiven je od Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo za 2020. godinu, a ostali podatci dobiveni su od Državnog zavoda za statistiku, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U Hrvatskoj je 2020. godine ukupno bilo 334 kardiologa, njih 291 (87,12%) u javnom sektoru, od čega su 123 (42,26%) bile žene i 168 (57,73%) muškarci. U privatnom sektoru bilo je zaposleno 43 kardiologa, od toga 13 (30,23%) žena i 30 (69,76%) muškaraca. U polovici županija više od 50% specijalista bilo je starije od 50 godina. U privatnom sektoru kardiolozi su bili statistički značajno stariji, 55 naspram 46 godina (p < 0,001). Prosječna stopa kardiologa u javnom sektoru iznosila je 60 na milijun stanovnika, a ukupno u javnom i privatnom sektoru 69. Županije s višim indeksom gospodarske snage imaju više kardiologa, međutim razlike nisu značajne, dok županije s četiri velika grada i medicinskim fakultetima, Zagreb, Split, Rijeka i Osijek imaju gotovo dvostruko veće prosječne stope kardiologa na milijun stanovnika od ostalih županija. Udio kardiologinja, računajući oba sektora, jest 40,72%, a županije s velikim gradovima i medicinskim fakultetima imaju nešto veći udio – 41,87%. Ovim su istraživanjem prikazane određene specifičnosti ljudskih potencijala u kardiologiji u Hrvatskoj, prvenstveno nejednaka distribucija stopa kardiologa na županijskoj razini, kao i razlike po dobi i spolu u javnom i privatnom sektoru.
Poremećaji prehrane, osobito anoreksija i bulimija nervoza, složeni su poremećaji ponašanja karakterizirani snažnom potrebom za kontrolom nad hranom i tjelesnom masom. Točni epidemiološki podaci o ...broju oboljelih u Hrvatskoj ne postoje, no procjenjuje se da u Hrvatskoj od poremećaja prehrane boluje 35.000 – 45.000 osoba. Ovaj članak donosi kratak pregled poremećaja prehrane s naglaskom na potrebi ranog otkrivanja. Ukratko je iznesen osnovni koncept postavljanja dijagnoze i liječenja prema novim smjernicama. U ranom prepoznavanju bolesti, nadzoru i koordinaciji procesa liječenja važnu ulogu ima liječnik obiteljske medicine.
Sažetak. Kronični hepatitis C (KHC) prepoznat je kao javnozdravstveni problem visokog prioriteta. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) postavila je globalni cilj sniženja smrtnosti za 65% i ...prevalencije za 90% do 2030. godine. Preduvjet za ostvarenje ovog cilja jest otkriće izravno djelujućih antivirusnih lijekova (DAA). Cilj je ovog rada prikazati prva iskustva u liječenju kroničnog hepatitisa C (KHC) trojnom kombinacijom antivirusnih lijekova ombitasvir/paritaprevir/ritonavir + dasabuvir (PrOD) uz dodatak ribavirina. Upotrebom matematičkog modela procijenjeni su prevalencija i broj komplikacija terminalne bolesti jetre ovisno o broju liječenih bolesnika do 2030. godine. Uključeno je 117 bolesnika s infekcijom HCV-om genotipa 1 i genotipa 4 koji su liječeni terapijom PrOD ± RBV. Izlječenje je postignuto u 97% liječenih, bez znatnijih nuspojava i prekida terapije. Liječenjem 450 bolesnika na godinu postigao bi se cilj sniženja smrtnosti za 65%. Pojačanim probirom (screeningom) osoba s rizikom, udruženim epidemiološkim naporima za otkrivanje asimptomatskih bolesnika i njihovim pravodobnim uključivanjem u medicinsku skrb omogućilo bi se da Hrvatska bude među prvim zemljama koja može ostvariti ciljeve SZO-a u kontroli virusnih hepatitisa.
Sažetak. Liječenje hipertireoze može se postići na dva načina: sprječavanjem same sinteze hormona antitiroidnim lijekovima ili obavljanjem trajne destrukcije tkiva štitne žlijezde radiojodnom ...terapijom ili kirurškim zahvatom. Danas se kirurgijom rješavaju odabrani slučajevi hipertireoze, redovito nakon neuspjeha i/ili nuspojava farmakološke i radiojodne terapije. Kirurgija kao inicijalna metoda liječenja ove bolesti dosta je rijetka. S obzirom na opseg kirurškog zahvata, razlikujemo suptotalnu, gotovo totalnu i totalnu tiroidektomiju. U ovom radu iznosimo svoja iskustva u liječenju bolesnika s hipertireozom metodom totalne tiroidektomije. Analizirali smo indikacije za kirurški zahvat i ocijenili njegovu uspješnost i sigurnost kod 163 bolesnika s hipertireozom. Od ukupnog broja prema uzroku bolesti formirali smo dvije grupe. U grupi G1 bili su bolesnici s Gravesovom bolesti (GB), njih 102 (62,5%), a u drugoj grupi (G2) 61 bolesnik (37,5%) s toksičnom multinodoznom strumom (tMNS). Liječenje antitiroidnim lijekovima prije operacije provedeno je kod 83% bolesnika, u G1 100%, a u G2 54%. Kirurški zahvat, kao jedina metoda liječenja u G2, bio je zastupljen u 46% (ukupno 17%). Osnovna indikacija za operacijsko liječenje u G1, osim povratka bolesti, bile su nuspojave antitiroidnih lijekova i oftalmopatija, a u G2 velika struma s kompresivnim sindromom ili bez njega, kao i njezina retrosternalna lokalizacija. Tijekom kirurškog zahvata kod svih su bolesnika obostrano prikazani povratni živac grkljana i dvije do četiri paratiroidne žlijezde. Revizijski je zahvat, zbog krvarenja, obavljen kod dvije bolesnice s GB-om, a kod jedne od njih učinjena je i traheotomija. Nijedan bolesnik nije imao obostranu ozljedu povratnog živca. Jednostrana kljenut neposredno nakon kirurškog zahvata zabilježena je kod troje bolesnika, od kojih je u njih dvoje došlo do potpunog oporavka pokretljivosti glasnice. Prolazne niske vrijednosti kalcija u krvi neposredno nakon zahvata nalazimo u 29% bolesnika (G1 26%: G2 36%), bez statistički značajne razlike po grupama. Tijekom prvoga poslijeoperacijskog tjedna vrijednosti su se kalcija normalizirale kod 67% bolesnika. Trajnu hipokalcemiju nije imao nijedan bolesnik. Incidencija papilarnog karcinoma ukupno je iznosila 8%, a nešto je viša bila u G2 (10%) nego u G1 (5%) ali bez statistički značajne razlike. S obzirom na uzrok bolesti, GB i tMNS, totalna tiroidektomija primijenjena je iz različitih razloga, ali je njezin rezultat za sigurnost i učinkovitost bio isti. Možemo je smatrati sigurnom i efikasnom metodom u selektivno izabranih i prijeoperacijski dobro pripremljenih bolesnika. Ovaj zahvat iskusnog kirurga ima nizak postotak trajnih komplikacija i treba ga prezentirati bolesnicima kao opciju liječenja sa svim rizicima i prednostima u odnosu prema drugim metodama liječenja hipertireoze.
U Republici Hrvatskoj nakon ratifi kacije Konvencije o ljudskim pravima UN, javne politike prema osobama s invaliditetom zasnivaju se na suvremenim međunarodnim standardima koji uključuju temeljna ...načela ljudskih prava poput načela nediskriminacije te načela međuzavisnosti i nedjeljivosti svih ljudskih prava. Ovim radom prikazan je povijesni razvoj Registra praćenjem epidemioloških i kontekstualnih pokazatelja te su prikazani rezultate provedbe zadataka temeljem Nacionalne strategije za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom za 2007.-2015. Od epidemioloških pokazatelja najistaknutiji su porasti ukupnog broja osoba s invaliditetom, udjela u ukupnom stanovništvu RH, udjela osoba s invaliditetom u dobi 65+ godina te porast broja osoba s duševnim smetnjama kao uzroka invaliditeta. Istaknuti su značajni rezultati u provedbi Konvencije i Nacionalne strategije, a ukazana je i apsolutna mogućnost daljnjeg razvijanja Registra, pogotovo u dijelu epidemiologije invaliditeta. Zaključno je istaknuto značenje Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom u razvoju
politika za osobe s invaliditetom koje pridonose unaprjeđenju kvalitete života i izjednačavanju mogućnosti za ovu iznimno vulnerabilnu populaciju i njihove obitelji.
PDF
