This book ('Folkloristic Portraits from three Centuries. From baroque to modernism') preseints 18 profiled personalities from the Slovenian spiritual, cultural history and linguistics from 17th ...Century (J. V. Valvasor, J. Svetokriški, and 18th Century (M. Pohlin, U. Jarnik) up to most of them in the 19th Century (P. Danjko, A. M. Slomšek, M. Ravnikar-Poženčan, A. Murko, S. Vraz, E. Korytko, J. Trdina, M. Valjavec. V. Urbas, G. Krek, S. Škrabec, G. Križnik, S. Rutar) to K. Štrekelj. The personalities are illuminated from folkloristic view, following the prehistory this profession.
The monograph ('Folkloristic Portraits from 20th Century. Till the constitution Slovenian folkloristics') is chronical and logical continuation of the first book Folk portraits of three centuries. ...The author deals with 14 personalities who were active in the first half of the 20th century, ie. till the constitution of Slovenian folkloristics: J. Polivka, M. Murko, I. Koštial, I. Grafenauer, F. Kotnik, J. Kelemina, J. Glonar, F. Stele, J. Glazer, P. Zablatnik, V. Möderndorfer, L. Zupanc, J. Dolenc, M. Matičetov.
Iako se u povijesti hrvatske književnosti Stanko Vraz najčešće ističe u kontekstu ljubavne poezije kao autor prve hrvatske pjesničke ljubavne zbirke novije hrvatske književnosti, njegov doprinos ...razvoju hrvatske književnosti ne treba tražiti samo u području umjetničke poezije. Vraz je iznimnu važnost pridavao sakupljanju narodnoga blaga s naglaskom na narodne pjesme i napjeve, i to na više načina: samom sakupljačkom djelatnošću, kritikom metodologije sakupljanja i uređivanja objavljenih narodnih pjesama te svojevrsnim naputcima koje je davao svojim kolegama-sakupljačima (Macunu, Kukuljeviću, Kočevaru, Erbenu i dr.), o čemu svjedoči autorova korespondencija s brojnim istaknutim hrvatskim, ali i inozemnim autorima (poljskim, ruskim, njemačkim, slovačkim, češkim). Iako je od 1833., pa gotovo do smrti 1851., ustrajno sakupljao narodno blago, prikupivši pri tome stotine narodnih pjesama i napjeva te ostavivši u pismima prijateljima niz dragocjenih zapisa o narodnom životu ljudi svoga vremena, objavio je samo jednu zbirku narodnih pjesama - Narodne pĕsni ilirske, koje se pĕvaju po Štajerskoj, Krajnskoj, Koruškoj i zapadnoj strani Ugarske. Zbirka je izdana u Zagrebu godine 1839. i sadrži 115 narodnih, isključivo slovenskih pjesama. U trećoj knjizi Kola 1843. objavljuje Narodne pesme Harvatah, u prvom dijelu pjesme Iz Primorja, zatim pjesme Iz Istrie te u trećem dijelu šest pjesama Iz Austrie i Ugarske. Među prvima u hrvatskoj sredini pridonosi povezivanju i upoznavanju matične hrvatske sredine s doljnjoaustrijskim i zapadnougarskim Hrvatima, objavivši njihove narodne pjesme kao sastavni dio hrvatskog narodnog pjesništva. Uz hrvatsko i slovensko pjesništvo cijenio je osobito bugarsku narodnu ostavštinu, smatrajući je iznimno vrijednom, ali i premalo istraženom. U članku Narodne pĕsme bugarske (Kolo, 1847.) Vraz pokušava Hrvatima približiti kulturu bratskoga slavenskog naroda te u 4. i 5. knjizi Kola počinje objavljivati i bugarske narodne pjesme. U navedenom članku donosi i kratak pregled dotad objavljenih bugarskih pjesama. S obzirom na doprinos u sakupljanju i objavljivanju narodnoga blaga, Vraza se s pravom ubraja u najistaknutije i najzaslužnije folkloriste svoga vremena, ne samo na hrvatskom i slovenskom prostoru, već u širem slavenskom kontekstu.
Rīgas Meža kapi ir 1913. gadā atklāti kapi Rīgā, kuri atrodas starp Mežaparku un Čiekurkalnu, Aizsaules ielā 2. Sākotnēji tie bija veidoti kā parks ar vienu galveno eju, dažādām sānalejām un daudziem ...līkumotiem celiņiem starp tām. Tāpēc tika aizliegts ierīkot augstas kapu kopas, kā arī nožogot kapu vietas. Kapu administratīvās ēkas un kapliču uzbūvēja 1913. gadā. Pirmie un Otrie Meža kapi Rīgā ir viena no plašākām, mākslinieciski izteiksmīgākām un vēsturiski nozīmīgākām apbedījumu vietām Latvijā. Še atdusas valsts prezidentu, brīvības cīnītāju, okupācijas varu mocekļu, karavīru, sabiedrībā labi pazīstamu zinātnes, kultūras un sabiedrisko darbinieku mirstīgās atliekas
Kapa piemineklis rakstniekam, literatūrvēsturniekam, folkloristam Jēkabam Lautenbaham-Jūsmiņam. Tēln. Jānis Briedis. 1937Kapa piemineklis rakstniekam, literatūrvēsturniekam, folkloristam Jēkabam Lautenbaham-Jūsmiņam (1847-1928) uzstādīts 1937.gadā, tēlnieks Jānis Briedis (1902-1953)
Latvijas Folkloras krātuves (tagad nosaukums Latvijas Universitātes Literatūras folkloras un mākslas institūts) folkloras materiālu vākšanas ekspedīcijas dalībniece Guna Riņķe (Pence) ieraksta ...magnetafona lentā Ernas Pozņakas stāstījumu. Erna Pozņaka Jevgēņia meita dzimusi 1961. gadā, Ogrē. Aizbraukusi ciemos pie vectēva Antona Marnauzas uz Ludzas rajona Ņukšu ciema Silavu sādžu. Tagad Pildas pagasts Ludzas novadā
PDF
