SAŽETAK
Ciljprikazati metodu i rane ishode prvih 20 dječaka i adolescenata kod kojih je učinjena mikrokirurška varikokelektomija na Zavodu za dječju kirurgiju Kliničkoga bolničkog centra Zagreb. Ova ...metoda prema literaturnim podatcima ima najmanju učestalost recidiva i komplikacija.
Ispitanici i metodeIndikacije za mikrokiruršku operaciju jesu simptomatska varikokela, hipotrofija testisa (zahvaćeni testis volumno manji od zdravog za >20%), te poremećaj spermiograma kod adolescenata u završnom (Tanner 5) stadiju spolnog razvoja. Varikokela i hipotrofija testisa utvrđeni su kliničkim pregledom, ultrazvučnom volumetrijom i dopplerskim pregledom. Operacija se izvodi kroz rez duljine 3 – 4 cm u razini vanjskoga ingvinalnog otvora. Pacijenti su praćeni prospektivno nakon operacije, a prosječno vrijeme praćenja bilo je deset mjeseci (raspon 6 – 12 mjeseci).
RezultatiProsječno trajanje operacije bilo je 65 minuta. Svi pacijenti su otpušteni kući unutar 24 sata od operacije, a vratili su se svim aktivnostima unutar dva tjedna nakon operacije. Tijekom kontrolnih pregleda nije zabilježen recidiv varikokele, kod svih pacijenata koji su operirani zbog simptoma došlo je do nestanka tegoba, dok je kod onih koji su operirani zbog lošeg spermiograma došlo do oporavka ejakulata. Od komplikacija, jedan pacijent je imao prolaznu nelagodu kod ejakulacije. Kod jednog pacijenta je intraoperativno neželjeno podvezana testikularna arterija koja je odmah rekonstruirana termino-terminalnom anastomozom uz uredne protoke na kontrolnim dopplerskim pregledima sjemenskog snopa, bez znakova atrofije testisa.
ZaključakMikrokirurška varikokelektomija je sigurna metoda za liječenje varikokele sa visokom uspješnošću i malim brojem komplikacija.
Fragmentacija zemljišta kojim raspolažu poljoprivredna gospodarstva u Republici Hrvatskoj i njihova mala prosječna veličina jedan je od glavnih ograničavajućih faktora održivosti obiteljskih ...poljoprivrednih gospodarstava. S obzirom na prepoznato stanje u RH, novim politikama ruralnog razvoja donose se mjere zemljišne politike kojima je svrha smanjivanje fragmentacije zemljišta. Ovaj rad obuhvaća pregled i ocjenu literature o metodama i tehnikama određivanja stupnja fragmentacije zemljišta, te pregled pokazatelja za određivanje fragmentacije zemljišta. Prikazani su relevantni statistički podaci o prosječnim veličinama poljoprivrednih gospodarstava u RH i EU. Određen je stupanj fragmentacije poljoprivrednih gospodarstava testne katastarske općine pomoću poznatih indeksa fragmentacije primjenom automatiziranih postupaka analiza prostornih podataka te su prikazani dobiveni podaci.
U ovom se radu ispituje na koje su se načine tumačenja postmodernizma bavila pitanjima značajnih promjena u urbanim prostorima. Praćenje tih promjena od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća otkriva ...da su se rasprave oko postmodernizma dominantno vodile unutar triju tematskih područja, a to su arhitektura i izgradnja grada, kapitalističke transformacije grada te reprezentiranje grada. Nakon razmatranja ključnih radova koji su se bavili postmodernom arhitekturom, suvremenim kapitalizmom i teškoćama predstavljanja urbanog prostora, analizira se utjecaj društvenih promjena karakterističnih za postmodernizam na urbane transformacije. Rekonstruiraju se tako estetizacija, privatizacija i fragmentacija grada kao rezultati pojave potrošačkog društva, potrage za novim kolektivnim identifikacijama te pojačanje brige za zadovoljenje osobnih potreba.
Hitre politične in gospodarske spremembe po padcu socializma so povzročile dinamične procese urbanega prestrukturiranja v mestih, pri čemer so stare vzorce in modele rasti zamenjali tisti, pri ...katerih sta bila kapital in tržno gospodarstvo ključna za rast in razvoj. Preobrazba v tržno gospodarstvo in ponovna uvedba lastništva zemljišč sta zahtevali nov, decentralizirani sistem odločanja, kar je neposredno vplivalo na zgradbo in obliko mest. Med urbanimi preobrazbami so prišle jasno do izraza spremembe v lokacijskih vzorcih trgovskih objektov v mestih, ki so ponazarjale različne vzorce prostorske organizacije postsocialističnih mest. V članku avtorja preučujeta in predstavita nekatere posebnosti te preobrazbe v Bukarešti, Budimpešti, Pragi in Sofiji pred padcem socializma in po njem. Na podlagi analize izbranih mest predstavita procese postsocialističnega prostorskega prestrukturiranja, pri čemer preučujeta spremembe njihovih središč, ki so povzročile razdrobljenost mest in razpadanje urbanega tkiva. V primerjalni študiji je poleg tega prikazano, kako se v mestih s podobno preteklostjo lahko pojavijo različni razvojni vzorci.
Ovaj rad analizira doprinos gospodarskih čimbenika raspadu jugoslavenske federacije, baveći se osobito ulogom “ekonomskog nacionalizma”. Unatoč politikama federalne vlade za osiguravanje ...preraspodjele prihoda kako bi se ubrzao gospodarski razvoj manje razvijenih dijelova države, razlika u BDP-u po glavi stanovnika između više i manje razvijenih republika i pokrajina povećala se tijekom desetljeća. Institucionalne reforme, osobito one 1970-ih, doprinijele su jačanju ekonomskog nacionalizma u Jugoslaviji, fragmentaciji jugoslavenskog tržišta i tendenciji zatvaranja unutar granica republika i pokrajina. Ekonomski problemi nakon 1980. – negativan rast BDP-a, visoka stopa inflacije, pad realnih plaća, porast stope nezaposlenosti, manjak dobara – izravno su doprinijeli sve većem osjećaju nezadovoljstva među stanovništvom. Tema “eksploatacije” – nepovoljnog ekonomskog položaja pojedinih republika/pokrajina u jugoslavenskoj federaciji – dobila je na važnosti, dodatno jačajući nacionalistički sentiment i doprinoseći krizi i raspadu Jugoslavije. Bez obzira na to, razlozi raspada Jugoslavije prvenstveno se trebaju tražiti u političkim problemima i nemogućnosti pronalaska kompromisnog rješenja u reformiranju jugoslavenske federacije. Nakon raspada, 1991., države sljednice Jugoslavije pretrpjele su niz negativnih izravnih i neizravnih posljedica raspada: gubitak velikog i zaštićenog tržišta, monetarne, carinske i ekonomske unije, kao i institucionalnih i međunarodnih prednosti jugoslavenskog gospodarstva; odgađanje mnogih gospodarskih reformi povezanih s tranzicijom; odgođeni ulazak u Europsku uniju; i spor dugoročni gospodarski razvoj.
U veljači 2021. Međunarodni je sud donio presudu u sporu između Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata o tumačenju Konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, koja je svojevrsni sudski ...epilog dugotrajnoga političkog sukoba zaljevskih država. Presuda Međunarodnog suda državljanstvu je odrekla značaj diskriminatorne osnove, što je u suprotnosti sa stavovima Odbora za ukidanje svih oblika rasne diskriminacije izraženima u takozvanim općim preporukama na Konvenciju. Takvo razilaženje u stavovima između Međunarodnog suda i Odbora otvara nekoliko širih pitanja. Prvo je od njih o pravnoj snazi i naravi općih preporuka konvencijskih tijela. Drugo je još šire pitanje o fragmentaciji međunarodnog prava kao procesu u kojem razilaženja u tumačenju konvencijskih tijela, međunarodnih i regionalnih sudova mogu imati važnu ulogu kao indikatori. Ovaj rad, s pomoću kontekstualizacije konkretnih pitanja postavljenih u postupku pred Međunarodnim sudom u sporu Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata razmatra navedena pitanja koja bitno određuju odnos suvremenoga međunarodnog prava i zaštite ljudskih prava kao njegovog dijela.
In February of 2021 the International Court of Justice delivered a judgment in the case involving a dispute between Qatar and the United Arab Emirates that considered the interpretation of the Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination. This judgment represents a sort of judicial epilogue to the longer political dispute between the Gulf states. The judgement renounced discrimination based on citizenship as a form of discrimination under the CERD, which is a position contrary to the one expressed by the Committee on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination in its general recommendations. This opens a few questions. The first one includes the legitimacy and legal character of the general recommendations. Another even broader question is concerning the fragmentation of international law as a process in which divergences in interpretation by conventional bodies, international, and regional courts can play a significant role as indicators. This paper, through contextualizing specific issues raised in the proceedings before the International Court of Justice in the dispute between Qatar and the United Arab Emirates, discusses the aforementioned questions that significantly define relationships between contemporary international law and protection of human rights as its integral part.
Aluvijalne, priobalne i nizinske šume umjerenih područja europske su šume s najvećom prisutnošću invazivnih stranih biljaka. Slijedom toga, utvrđivanje okolišnih uvjeta i drugih pokretača invazije ...tih vrsta u prirodnim šumskim zajednicama presudno je za razumijevanje izloženosti ovih staništa invazivnim vrstama. Fokusirali smo se na fragmente ilirske šume hrasta kitnjaka i običnog graba u SI Sloveniji, koje su u tom pogledu najmanje proučavane.Budući da su alohtoni fanerofiti i terofiti znatno prezastupljeni u usporedbi s autohtonim vrstama u nizinskim šumama, odabrali smo dvije reprezentativne invazivne vrste: fanerofit Prunus serotina i terofit Impatiens parviflora. Korištenjem logističkih regresijskih modela na vegetacijskim podacima, okolišnim podacima na temelju Ellenbergovih indikatorskih vrijednosti i krajobrazne metrike na razini fragmenata (zakrpi), identificirali smo karakteristike fragmenata šumske vegetacije koji objašnjavaju prisutnost svake vrste. Štoviše, u modele smo uključili utjecaj čovjeka.Otkrivene su značajne karakteristike koje međusobno razlikuju invazivnost vrsta P. serotina i I. parviflora. Također pokazalo se da omjer površine i hranjive tvari šumskih fragmenata značajno koreliraju s prisutnošću vrste P. serotina, dok antropogeni poremećaj staništa značajno korelira s prisutnošću vrste I. parviflora. Naši rezultati te sličan pristup za druge invazivne biljne vrste mogu se primijeniti za procjenu podložnostistaništa na potencijalnu i trenutnu rasprostranjenost tih vrsta, kao i za izradu planova upravljanja.
Digitalno okruženje visokog izbora (Prior, 2007; Van Aelst i sur., 2017) dovodi do fragmentirane i polarizirane konzumacije vijesti. Pojam informativnih repertoara uveden je kako bi se analizirale ...medijske upotrebe u krosmedijskom okruženju. Otkriveni su raznoliki informativni repertoari u različitim zemljama, ovisno o dobi i socioekonomskom statusu, koji utječu na političko znanje i participaciju (Diehl i sur., 2018; Edgerly i sur., 2018; Strömbäck i sur., 2018; Wolfsfeld i sur., 2016). Cilj ovog istraživanja jest identificirati različite informativne repertoare u Hrvatskoj i testirati učinke generacijske pripadnosti i socioekonomskog statusa na formiranje tih repertoara. Pokazalo se s vremenom da su dob i politički interes važniji prediktori sve raznolikije i polariziranije konzumacije vijesti (Bergström i sur., 2019; Strömbäck i sur., 2013). Ova studija raspravlja o međuodnosu između sociodemografskih faktora i političkog interesa u oblikovanju konzumacije vijesti među različitim generacijama. Analiza se temelji na podacima iz istraživanja Reuters Digital News Survey provedenog u Hrvatskoj 2018. godine. Analiza latentnih klasa s kovarijatima koji ih oblikuju korištena je za identifikaciju informativnih repertoara. Analiza je rezultirala identifikacijom pet informativnih repertoara: minimalisti, korisnici digitalnih medija, tradicionalisti, korisnici komercijalnih medija i eklektici.
PDF
