U radu se analiziraju frazemi mjesnoga govora Lopara na otoku Rabu koji su prikupljeni spontanim bilježenjem i upitnikom. Frazeološki fond analizira se kroz strukturni, semantički i sintaktički ...aspekt te se stavlja u odnos s frazemima drugih idioma (jezična konvergencija). Kako bi se stvorila cjelovitija slika, rad donosi i suvremene podatke o najvažnijim jezičnim značajkama loparskoga govora. Osim prikaza posebnosti dijela rapske frazeologije, cilj rada je dopuniti dijalektnu frazeološku bazu kvarnerskog i (srednjo)čakavskog prostora.
U radu se proučava upotreba rime na odabranim primjerima frazema iz
govorâ štokavskoga, čakavskoga i kajkavskoga narječja. Rima može biti
stalna sastavnica frazema, povremeni dodatak ili jedna od ...njegovih varijanata.
Variranje može biti unutarfrazemsko i međudijalektno. Rimu nalazimo
na svim vrstama naglašenih riječi, koje broje od jednog do četiri-pet slogova.
Pojednostavljeno za ovu priliku, rima može biti prava, kad od naglašenog
samoglasnika do kraja riječi ima iste glasove u istom redoslijedu, ali
ne obavezno s istim naglaskom; u radu se navode i analiziraju elementi koji
nepravu rimu razlikuju od prave.
Kontrastivna analiza hrvatsko-talijanske frazeologije sa somatizmom oko: kulturne implikacije
Rad obuhvaća kontrastivnu analizu hrvatskih i talijanskih idiomatskih fraza (frazema) koje sadrže ...somatizam oko. Fraze su preuzete iz jednojezičnih te frazeoloških hrvatskih i talijanskih rječnika. Cilj kontrastivne analize je najprije pronaći zajedničke semantičke karakteristike, te unutar tako grupiranih frazema odrediti leksičke razlike koje izražavaju ove zajedničke karakteristike, i pritom vidjeti da li možda ove razlike govore i o kulturnim razlikama. Frazemima koji su potpuni ekvivalenti nije se posvetila veća pozornost. Rezultati analize pokazali su da hrvatski i talijanski frazemi sa somatizmom oko imaju mnogo zajedničkih karakteristika, ali i razlika, kao što je češća tendencija talijanskog idiomatskoga jezika ka suptilnom, a hrvatskoga ka eksplicitnijem prikazu.
Ovaj rad bavi se stručnojezičnom frazeologijom s aspekta kulturoloških posebnosti i međuje-zičnih istovrijednica na primjeru frazema i metaforičkih izraza u jeziku prava u njemačkom, engleskom i ...hrvatskom. Komparativna analiza provedena je na različitim kategorijama frazema i metafora karakterističnim za pravni diskurs na njemačkom i engleskom govornom području u odnosu na hrvatsku pravnu kulturu. Analiza je pokazala da je razumijevanje kognitivnih mod-ela druge pravne kulture često povezano s poteškoćama. Zato su potrebna daljnja istraživanja koja mogu doprinijeti rasvjetljavanju problematike u području frazeologije jezika prava.
Predmet su ovoga rada hrvatski, ruski i njemački frazemi s pojedinim metalima kao kompo-nentom. Metali su najrasprostranjenija skupina kemijskih elemenata u prirodi, ali i najraspros-tranjenija vrsta ...materijala koje su razne civilizacije upotrebljavale tijekom povijesti. Unatoč tome u frazeologiji se triju proučavanih jezika kao komponente pojavljuju samo sljedeći metali: zlato, željezo, živa, olovo i srebro. Cilj je ovoga rada pokazati u kojoj je mjeri sim-bolika navedenih metala utjecala na stvaranje frazeološkog značenja, a potom ispitati postoje li semantički ekvivalentni frazemi s navedenim komponentama u hrvatskom, ruskom i nje-mačkom. Kroz primjere upotrebe prikupljenih frazema u kontekstu ukazuje se na sličnosti i razlike njihovoga značenja u trima jezicima. Analizom prikupljenog frazeološkog korpusa u jezičnom trokutu pokušat će se dati odgovor na pitanje u kojoj se mjeri osobitosti nacionalnih kultura podudaraju, a u kojoj se razlikuju.
HRVATSKI ENCIKLOPEDIJSKI RJEČNIK Krešimir Blaževac
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
01/2002, Letnik:
28, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U radu se analizira obrada natuknica u Hrvatskom enciklopedijskom rječniku (glavni urednici: Ljiljana Jojić i Ranko Matasović), Novi Liber, Zagreb, 2002, XLV + 1583 str., s posebnim osvrtom na opis ...značenja i oprimjeravanje.
Leksički se binomi, za razliku od ostalih frazemskih klasa, sastoje od dvaju jednakovrijednih elemenata uglavnom povezanih sastavnim veznikom i. U većini europskih jezika, a također i u talijanskome ...i hrvatskome, uz jaku idiomatičnost uglavnom ih obilježava ireverzibilnost, dakle točno određen i nepromjenjiv slijed njihovih sastavnica ili barem davanje prednosti jednoj sastavnici u odnosu na drugu sukladno raznim semantičkim, pragmatičkim, metričkim, fonološkim ili drugim kriterijima. O tome slijedu sastavnica postoji nekoliko zanimljivih teorija koje su, iako se pravila ne mogu beziznimno formulirati te postoje mnoga odstupanja, plauzibilne i primjenjive i na talijanski i hrvatski jezik. Te teorije uvelike pridonose rješavanju mnogih dvojbi, no odstupanja pokazuju da svakako valja voditi računa o promatranju frazema i binoma u širim okvirima i o mogućem, dosad premalo istraženu utjecaju jezičnih saveza na njihovo ustrojstvo te o dijakronijskome pristupu njihovu proučavanju, što je zacijelo put k potpunijem i dubljem shvaćanju njihova mjesta unutar današnjega standardnog jezika.
PDF
