Temeljni je cilj nastave Hrvatskoga jezika u osnovnoj školi razvoj jezično-komunikacijske kompetencije, odnosno razvoj funkcionalne pismenosti (NPiP, 2006). Upravo bi zato nastava Hrvatskoga jezika ...trebala na zanimljiv i kreativan način poticati razvoj pismenosti. Kreativnost je temeljni ljudski potencijal koji se sustavnim poticanjem kreativnoga mišljenja u svim dijelovima obrazovnoga procesa i u svakoj razvojnoj dobi može unaprijediti. Da bi se kreativnost u nastavi jezika ostvarila, potrebno ju je poticati koristeći se zanimljivim načinima i izvorima poučavanja, ali i činiti to na nekonvencionalan i originalan način koji će od učenika zahtijevati otvorenost, radoznalost i kritičko promišljanje. Upravo je zato cilj ovoga rada bio ispitati utjecaj provedbe jezičnih igara u nastavi Hrvatskoga jezika, kao kreativnoga oblika poučavanja, na razvoj pismenosti. U istraživanju su sudjelovali učenici trećega i četvrtoga razreda (N = 140) koji su bii podijeljeni na kontrolnu i eksperimentalnu skupinu. Eksperimentalnoj skupini prezentiran je jedan nastavni sat u kojemu su se provele tri jezične igre s ciljem kreativnoga poticanja pismenosti. Rezultati obiju skupina ispitanika uspoređeni su, kao i stavovi prema Hrvatskome jeziku i školi općenito. Pokazalo se da ispitanici vole Hrvatski jezik, ali ne vole školu, da u nastavi Hrvatskoga jezika igre provode tek ponekad, ali se zato svi u nastavi vole igrati jer im je tako nastava zanimljivija. Pokazalo se da djevojčice i učenici trećeg razreda imaju pozitivnije stavove prema sadržajima Hrvatskoga jezika od dječaka i učenika četvrtog razreda. Pokazalo se jednako tako da učenici iz eksperimentalne skupine imaju pozitivniji stav prema Hrvatskome jeziku kao nastavnome predmetu i da pokazuju bolje rezultate u znanju. Bolji rezultati eksperimentalne skupine pokazuju da se u nastavi Hrvatskoga jezika važno što više i što češće koristiti jezičnim igrama kao jednim od kreativnih načina poučavanja pismenosti.
Prema statističkim podacima iz popisa stanovništva 2001. godine
2,88% stanovnika starijih od 15 godina nije uopće polazilo dok njih
16,76% nema završenu osnovnu školu, a najveći broj njih 47,06% ima ...završenu tek srednju školu. Ti podaci o stanju obrazovanja stanovništva upućuju da je razina pismenosti, odnosno funkcionalne pismenosti vrlo niska.
U ovom istraživanju provedeno je ispitivanje funkcionalne pismenosti polaznika osnovnog obrazovanja odraslih od trećeg do šestog obrazovnog razdoblja. Ispitivanje je provedeno prema metodologiji UNESCO-a, a za potrebe istraživanja prilagođen je IALS (International Adult Literacy Survey) – Međunarodni upitnik pismenosti odraslih koji se koristi u međunarodnim
istraživanjima. Ispitivana je prozna, dokumentacijska i računska funkcionalna pismenost u razinama 1 do 5, pri čemu razina 1 predstavlja elementarnu pismenost, a 5 ekspertnu pismenost. Ispitivanje se temeljilo na mjerenju vještina na zadacima i problemima iz realnoga života. U ispitivanju su korišteni
grafikoni, upute na proizvodima, novinski članci, reklame, različiti simboli kao i jednostavni izračuni kojima se susrećemo svakodnevno. Analiza rezultata pokazuje da je razina funkcionalne pismenosti kod polaznika osnovnog obrazovanja odraslih niska, uglavnom na razini jedan i dva, općenito nešto je malo bolja kod računske pismenosti. Rezultati se ne razlikuju od rezultata
svjetskih istraživanja koja se rade za cijelu populaciju. Svjetska su istraživanja pokazala da je oko 70% cijele populacije unutar pojedine države funkcionalno nepismeno (Slovenija koja je radila istraživanje 1998. godine ima od 65 do 77 posto funkcionalno nepismenih), odnosno na ispitivanjima se postižu rezultati maksimalno prve i druge razine. Isti su rezultati dobiveni i ovim istraživanjem, mada se ono mora smatrati preliminarnim jer je prvi put kod nas upotrijebljen upitnik koncipiran na način kako to predviđa UNESCO, a osim toga radi se i o jednoj izdvojenoj populaciji u društvu (nemaju završenu osnovnu školu).
