Poduzetništvo, posebice mikro, malo i srednje prema EU nasljeđu u Republici Hrvatskoj ima ključnu ulogu u stvaranju novih radnih mjesta, ponajprije kroz modele samozapošljavanja, potom kao pokretanje ...inovativnih poslovnih modela koji su generatori proizvodnje. Šumarski sektor bilježi sve veći udio inovativnih inženjerskih usluga namijenjenih za državne i privatne šume. Glavno obilježje još uvijek najzastupljenijih vrsta poduzetničkih aktivnosti u šumarskom sektoru je primarna primjenjivost u državnim šumama na djelatnostima sječe, privlačenja i daljinskog transporta te potom na uzgojnim radovima. Institucije i potpore na državnoj i EU razini imaju ulogu poticanja novih poduzetnika kroz „start-up“ modele na pokretanje inovativnih poslovnih rješenja primjenjivih u cijelom šumarkom sektoru.
The introduction provides an overview of a wide range of definitions of entrepreneurship and a brief overview of the situation and issues through institutional and legislative review. The second chapter presents the key features of forestry entrepreneurship in the Republic of Croatia. The main indicators of improving services in the forestry sector through the use of entrepreneurial services are discussed. Emphasis was also placed on comparison with EU standards through small business. Subsection 2.1 provides an overview of entrepreneurial opportunities in the forestry sector with special emphasis on innovative activities in which young forestry professionals could find themselves in the business of improving existing products and services, new services and new products. The third chapter lists the elements of entrepreneurial infrastructure through their facilities and all assessed in Table 1 through a SWOT analysis which shows the characteristics of strengths and weaknesses as internal characteristics and opportunities and threats as external characteristics. Section 3.1 lists the entrepreneurial support institutions established under the Law of the Improvement of Entrepreneurial Infrastructure. Subsection 3.2 provides an institutional framework for entrepreneurship management through strategic documents and laws with their characteristics. Subsection 3.3 shows aid to entrepreneurs from the EAFRD Fund for Rural Development. Table 2 shows the types of operations intended for the forestry sector together with the business entities for which they are intended and the amount and intensity of support. Subchapter 3.4 shows the support provided by the Republic of Croatia for the development of entrepreneurial activities, primarily through the credit lines of the Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) and HAMAG-BICRO. Table 3 shows the currently available HBOR credit lines which are used as a starting point for selecting the most applicable for the forestry sector. From the shown credit lines, three are compatible and potentially applicable in the forestry sector. At the same time, these lines are shown with their characteristics in Table 4. Furthermore, the Croatian Government Agency HAMAG-BICRO also encourages the establishment of the forestry sector through three models shown in Table 5 with its characteristics for a successful promotion of entrepreneurship. forestry. In the last chapter, instead of conclusions, the problem of the lack of mass of potential entrepreneurs, primarily from a population of young forestry professionals, is mentioned. This is due to the lack of consideration by forestry experts about entrepreneurship as an interesting option. The impetus for thinking about entrepreneurship is certainly the simplified establishment of a business entity and the growing number, although still an insufficient number of credit lines for newly established business entities.
How can small cities make an impact in a globalizing world dominated by ‘world cities’ and urban development strategies aimed at increasing agglomeration? This book addresses the challenges of ...smaller cities trying to put themselves on the map, attract resources and initiate development. Placemaking has become an important tool for driving urban development that is sensitive to the needs of communities. This volume examines the development of creative placemaking practices that can help to link small cities to external networks, stimulate collaboration and help them make the most of the opportunities presented by the knowledge economy. The authors argue that the adoption of more strategic, holistic placemaking strategies that engage all stakeholders can be a successful alternative to copying bigger places. Drawing on a range of examples from around the world, they analyse small city development strategies and identify key success factors. This book focuses on the case of ‘s-Hertogenbosch, a small Dutch city that used cultural programming to link itself to global networks and stimulate economic, cultural, social and creative development. It advocates the use of cultural programming strategies as a more flexible alternative to traditional top-down planning approaches and as a means of avoiding copying the big city. The Open Access version of this book, available at http://www.taylorfrancis.com, has been made available under a Creative Commons Attribution-Non Commercial-No Derivatives (CC-BY-NC-ND) 4.0 license.
Eden od glavnih razlogov za negativen odnos do migrantov je dejstvo, da obremenijo objekte in infrastrukturo gostiteljske skupnosti, sami pa veliko ne prispevajo h gospodarstvu in družbi države ...gostiteljice. Ta negativni odnos je močen zlasti v mestih, kjer je pritisk na javne dobrine zgoščen in opaznejši. Zato so migrantske soseske še posebej zaničevane. S tem stereotipnim pogledom se ne ujemajo izkušnje z migranti v okolici pokopališča Rookwood Cemetery v Sydneyju, ki velja za »največjo nekropolo na južni polobli«. V tej migrantski soseski potekajo živahne in raznovrstne dejavnosti (zlasti korejskih) migrantov, ki so za to območje, znano pod imenom Lidcombe, nekaj popolnoma novega. Na podlagi različnih virov, analiziranih z zgodovinsko-strukturnega vidika migracijskih študij, vključno z arhivskimi raziskavami v lokalnih knjižnicah, pogovori z dolgoletnimi prebivalci tega območja in vidno etnografijo, so v članku predstavljeni zgodovina Lidcomba in njegove izkušnje z migranti v 21. stoletju. Pri tem avtorja na podlagi demografskih, družbenih in geografskih sprememb poudarjata prispevek migrantov k prenovi »mrtvega mesta« in izpodbijata podedovane stereotipe, ki pogosto vodijo k rasistični obravnavi migrantov kot »grešnih kozlov« ter na podlagi katerih se migranti prikazujejo kot »paraziti« in »kriminalci«, ki »izčrpavajo« gospodarstvo države gostiteljice. Predstavljena študija primera kaže, da lahko migranti prostore, v katerih živijo, pogosto preoblikujejo tako, da pozitivno in dolgotrajno prispevajo h gospodarstvu in družbi države gostiteljice. Ta primer bi morale kot pomembno lekcijo upoštevati tako evropske države, ki se soočajo z »migrantsko krizo«, kot tudi politiki po svetu, ki želijo gostiteljska gospodarstva in družbe pred migranti zaščititi z zidovi.
This paper examines the effect of religion on the economic development of a group of selected nations. In that way, it compares confessional affiliation of population and religious influence on the ...economic development of observed countries. As a base for this research Mijo Mirković’s doctoral thesis was taken, which among other things deals with the religious influence on the lack of economic development of Slavic countries, and other relevant scientific papers. Also, the paper explores the issue of determining the direction between confessions and economic development. Furthermore, the constant struggle between religious and nonreligious is also analysed and observed, as well as the methods used by undeveloped or developed countries to solve this problem. Authors do not focus on the assumptions and claims about religion, but critically analyse the methodology of researching relations between religion and the economy from the perspective of economics. Although Mirković’s thesis served as the initial idea in later empirical works, it was analysed from different aspects and outcomes. Also, several empirical studies were taken into consideration which supports the mentioned thesis and those that analyse the problem of the effect of religious aspects on economic development with different conclusions.
Gospodarska i demografska slika Velebitskog primorja i podgorja nije dobra zbog
sljedećih uzroka: neatraktivnost reljefnog prostora s gospodarskog stanovišta, visok
stupanj zaštite okoliša što je ...poduzetniku dodatan trošak, nepovoljni uvjeti financiranja
poduzetništva ali i visok stupanj centralizacije države. Temeljni uzrok ovakvog ukupnog
gospodarskog stanja je mali broj i struktura stanovništva, odnosno nedovoljan radno aktivni
kontingent stanovništva. Postojeća starosna, dobna i obrazovna struktura stanovništva je
nepovoljna i nedovoljna za razvoj gospodarstva zbog demografskih promjena u prošlosti,
spore industrijalizacije, urbanizacije i deagrarizacije što je rezultiralo emigracijom i
depopulacijom. Nekada dominantne djelatnosti poljoprivreda, ribarstvo i stočarstvo,
zamijenili su turizam, trgovina i ugostiteljstvo, manje proizvodnja. Za gospodarski razvoj
ovoga prostora važni su Park prirode Velebit i nacionalni parkovi Sjeverni Velebit i
Paklenica koji kao prirodni resursi mogu utjecati na razvoj ekoproizvodnje, ekoturizma
i održivi razvoj.
Prilog je posvećen opisu aktivnosti na ublažavanju gospodarske krize, s posebnim naglaskom na tržište rada. Analiziraju se najvažnija kretanja te odrednice zaposlenosti i nezaposlenosti u posljednjih ...pet godina u cilju spoznavanja njihovog učinka i mogućeg poboljšanja stanja. U radu se spominje kako je Vlada Republike Hrvatske usvojila Odluku o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak, ali se ne ulazi u njihovu konačnu ocjenu jer bi to trebao biti predmet nekog novog istraživanja. Prilog se sastoji iz četiri dijela. U prvom se obrazlažu gospodarska kretanja u Republici Hrvatskoj koja je u razdoblju od 2005. do 2007. godine karakterizirao značajan rast, dok su se u 2008. godini gospodarske aktivnosti počele usporavati. Drugo poglavlje posvećeno je značajnom utjecaju krize na tržište rada te je uslijedilo smanjivanje broja zaposlenih i povećanje broja nezaposlenih. Republika Hrvatska ionako ima razmjerno niske stope aktivnosti i zaposlenosti, pogotovo za žene, mlade i starije osobe. Politika i mjere za rješavanje problema predmet su trećeg poglavlja gdje se pozornost posvećuje aktivnostima u ekonomskoj i socijalnoj politici te mjerama tržišta rada. Završno, četvrto poglavlje obrađuje pitanja daljnjeg gospodarskog razvoja Hrvatske s posebnom pozornošću prema prioritetima politike zapošljavanja.
V članku se preučujeta prostorsko-gospodarska podoba in neenakost na Tajskem na državni in regionalni ravni, pri čemer je posebna pozornost namenjena severovzhodni regiji med letoma 1987 in 2007. ...Avtor se v članku osredotoča na: 1. preučevanje gospodarskih razmer in neenakosti na državni ravni in v severovzhodni regiji na podlagi Theilovega indeksa neenakosti; 2. določanje regionalnih središč rasti in satelitskih mest na podlagi teorije polov rasti kot idejnega okvira in analize prostorske interakcije ter 3. analizo razmerja med regionalnimi središči rasti in satelitskimi mesti z vidika vpliva na rast in neenakost. Ugotavlja, da severovzhodna regija z vidika bruto domačega proizvoda in tudi bruto regionalnega proizvoda na prebivalca zaostaja za drugimi regijami, zato je bila izbrana za raziskavo. Na podlagi prostorske analize so bila mesta Nakhon Ratčasima, Khon Kaen, Udon Thani in Ubon Ratčathani določena za regionalna središča rasti. Vsako ima svoje območje vpliva (ali satelitska mesta), skupno območje regionalnih središč rasti in satelitskih mest pa je opredeljeno kot podregija. Razvoj regionalnih središč rasti ima na podlagi gospodarskih in družbenih odnosov neposreden vpliv na gospodarsko rast podregije: urbanizacijo, industrijski razvoj, rast na prebivalca, število visokošolskih ustanov in podobno. Kljub temu pa je ta rast negativno povezana z gospodarsko enakostjo provinc v podregiji. Očitno je, da se neenakost poglablja. Avtor v članku predlaga, da bi za doseganje trajnega pozitivnega vpliva regionalnih središč rasti na gospodarsko rast in enakost morali izboljšati industrijske povezave med temi središči in njihovimi satelitskimi mesti. Če bo ta proces dovolj močan, se bo rast z regionalnih središč razširila tudi na sosednja območja in pospešila njihov razvoj.
Koncept potrošackog etnocentrizma u novije vrijeme sve više zaokuplja pažnju marketinških strucnjaka i istraživaca iz podrucja ponašanja potrošaca. Potrošacki etnocentrizam, najjednostavnije receno, ...predstavlja neku vrstu odbojnosti koju potrošaci osjecaju prema svim proizvodima i uslugama koje dolaze iz uvoza. Postoji jaka veza izmedu razvoja i rasta malih i srednjih poduzeca, s jedne, te potražnje za domacim proizvodima, odnosno povecanju stupnja potrošackog etnocentrizma, s druge strane, a posljedica toga je smanjenje vanjskotrgovinskog defi cita, porast BDP-a, smanjenje stope nezaposlenosti, kao i napredak Federacije Bosne i Hercegovine na putu prema Europskoj uniji. Jedan od osnovnih ciljeva istraživanja bio je utvrditi postoji li potrošacki etnocentrizam kao obilježje stavova potrošaca? Ako postoji, u kojoj ce mjeri utjecat na odluku o kupnji, te kakve ce biti njegove implikacije na razvoj gospodarstva. Jedinstvenost i specifi cnost provedenog empirijskog istraživanja ogleda se u cinjenici da potrošacki etnocentrizam nije izucavan niti istraživan kao jedan od cimbenika razvoja gospodarstva zemlje, niti postoje ranija istraživanja koja dovode u vezu ova dva koncepta, tj. potrošacki etnocentrizam i razvoj gospodarstva.
Uredi za transfer tehnologije imaju važnu ulogu u upravljanju procesom transfera tehnologije između akademske zajednice i privatnog sektora, te u poticanju inovacija i gospodarskog razvoja. Cilj ovog ...rada je dati teorijski pregled postojećih organizacijskih oblika ureda za transfer tehnologije i relevantnih čimbenika za transfer tehnologije, analizirati i razmotriti relevantne čimbenike za uspješan transfer tehnologije u Crnoj gori te identificirati i predložiti odgovarajući organizacijski oblik za osnivanje ureda za transfer tehnologije u Crnoj Gori. Rezultati provedene analize ukazuju na osnivanje Nacionalnog ureda za transfer tehnologije kao najprikladnijeg organizacijskog oblika u Crnoj Gori. Osnivanje Nacionalnog ureda za transfer tehnologije kao trenutno nedostajućeg, ali važnog subjekta unutar nacionalnog inovacijskog sustava imat će pozitivan utjecaj na unapređenje procesa transfera tehnologije i poticanje inovacija i gospodarskog razvoja Crne Gore.
PDF
