Nastavljeni su konzervatorski radovi na arheološki otkrivenoj arhitekturi castruma Vrbovca. Konzerviran je zapadni obodni zid jezgre burga koji zatvara dvorište burga, a veže se na branič-kulu na ...jugu te na palas na sjeveru objekta.
Arheološka istraživanja na južnom dijelu lokaliteta i to uz samu kulu na prostoru jugoistočnog i južnog dijela dvorišta burga, zatim na čitavom području kule te uokolo njezinih zidina, izvan gabarita ...jezgre burga, polučila su nove vrijedne pronalaske.
U ovom radu riječ je o župnoj crkvi Sv. Marka u Selnici u Međimurju, građevini koja je u suvremenoj literaturi pomalo zapostavljena, iako predstavlja nezaobilazni segment u formiranju jasnije slike ...kasnosrednjovjekovne sakralne arhitekture na području Međimurja. Slaba istraženost ove građevine otežava jasnije određivanje njezinih građevinskih faza. U ovom radu na temelju svih dostupnih podataka i rezultata pregleda same građevine, pokušat će se definirati njezin razvoj.
Crkva sv. Mihovila Arhanđela, prema svim dostupnim podacima, bila je gotička, barokizirana građevina, koja je do 1789. g. bila župna crkva grada Čakovca. Tijekom 19. st. u potpunosti je srušena, a ...njezini su temelji postali ugroženi 50-ih godina 20. st. zbog djelovanja ciglane, a samo brzom reakcijom službe zaštite u razdoblju od 1953. do 1955. g. na ovoj su lokacija provedena zaštitna arheološka istraživanja. U ovom se radu daje uvid u tijek tih istraživanja i njihovu metodologiju, te se analiziraju svi dostupni podaci o samoj građevini radi dobivanja što je moguće jasnije slike, jer danas na terenu njezini ostaci nisu očuvani, pa nam je postojeća, iako manjkava dokumentacija jedini izvor podataka.
U tekstu se analiziraju vijesti o obnovama jedne privatne i jedne općinske kuće u najužem središtu Dubrovnika u šestom desetljeću 16. stoljeća – kući braće Babalio, na uglu ulica Lučarice i Od puča, ...i četvrtom bloku općinskih kuća na istočnom dijelu sjevernog pročelja Place.
Dva zahvata povezuju činjenice da su im povod bili požari i da je u njima sudjelovao naturalizirani francuski klesar i kipar Jakov de Spinis iz Orléansa, a razlikuje odabir arhitektonskog vokabulara na pročeljima – u prvom slučaju iz gotičkog, u drugom iz renesansnog repertoara. U razmatranju obnove kuće braće Babalio (1552.), upozorava se na dosad neuočeni podatak o požaru te kuće u ljetopisu Nikše Ragnine, a zahvat na obnovi četvrtog bloka općinskih kuća (1559.–1561.) pokušava se, osim u svjetlu arhivskih dokumenata, interpretirati na osnovi tragova do danas sačuvanih na njegovu pročelju, ali i dragocjenoga vizualnog izvora – vedute grada prije potresa koju je nedavno nabavilo i dalo restaurirati Društvo prijatelja dubrovačke starine.
U radu se donosi novi pogled na tijek sakralnih i sakralno-profanih građevina ispod današnjeg grkokatoličkog biskupskog dvora s katedralom u Križevcima, s posebnim obzirom na elemente koji ukazuju na ...najstariju gotičku crkvu augustinaca, na neki način zapostavljenu u dosadašnjoj literaturi. Kompleks je prošao kroz mnoge mijene: ondje je, vjerojatno od kraja 13. st. stajao augustinski samostan, kojeg su Turci sredinom 16. st. zapalili. Kasnije je samostan djelomično srušen pa pregrađen u franjevački samostan. Krajem 18. st. franjevački samostan je napušten, a početkom 19. st. objekt preuzima grkokatolički biskup za svoje sjedište, čime bivšu augustinsko-franjevačku crkvu pretvara u grkokatoličku katedralu. U razdoblju od 1894. - 1897. godine arhitekt H. Bollé obnavlja katedralu. Bollé je zatekao pregrađenu i djelomično barokiziranu srednjovjekovnu crkvu, koja sudeći po detaljima potječe iz druge polovice 13. st. Crkva je bila posvećena Blaženoj Djevici Mariji, a pripadala bi, iako djelomično očuvana, najstarijim crkvama augustinaca.
Prema novijim znanstvenim istraživanjima, minijature Hrvojeva misala djelo su još nepoznatoga hrvatskoga kasnogotičkoga slikara, formirana u umjetničkome krugu ovisnu o slikarstvu Paola Veneziana. ...Stoga se, u pogledu stila, danas više ne bi moglo tvrditi da je njihovo podrijetlo u toskanskoj umjetnosti četrnaestog stoljeća, ili da su u većoj mjeri inspirirane Giottovim slikarstvom (Wickhoff). Ipak, na detaljima nekih prikaza postoje elementi slični Giottovima (Pantelić). Premda je njihova važnost možda sporedna za komparativno istraživanje sličnosti između ilustracija Hrvojeva misala i Giottovih fresaka, neke se analogije pronalaze na planu morfologije i kompozicije. U obama se slučajevima radi o gotičkome stilu, koji uključuje aspekt kasnogotičkoga humanizma; pritom je Giottova uloga iznimna u povijesti slikarstva. Također, odjeci gotičkog humanizma na minijaturama koje se analiziraju u ovom članku (osobito na alegorijama mjeseci), izraženi su gotičkom manirom. Omiljeni su slikarski postupci naracija, deskripcija i naturalizam, tipični za umjetnički izraz
kasnogotičke epohe.
Prodor internacionalne gotike srednjoeuropskog umjetničkog (parlerijanskog) idioma, te – gotovo istovremena, a ponekad i prožeta
– recepcija dijaspore bečke dvorske škole Rudolfa Habsburškog u ...zemljama južno od Drave snažno su obilježeni fi gurativnom arhitektonskom plastikom: lisnatim maskama, likovima isplaženih jezika i tzv. negroida, te s druge strane mitološkim likovima poput sirena, snokentaura, pelikana i sl., crpljenih iz prijepisa i prijevoda kasnoantičkog Fiziologa. Ovaj se šareni imaginarij širi prema
jugu zajedno s ostalim tekovinama Dvorske škole i parlerijanske gotike. Pri tome se posebno izdvaja motiv „lisnate maske“, lice obraslo lišćem ili lice kojem iz usta izviruju grane. Motiv je poznat od davnine, te je široko rasprostranjen Europom, ali njegovu pojavu u prekodravskim zemljama promatramo isključivo u kontekstu recepcije parlerijanske gotike, sporedno radi li se o prodorima prve generacije južnonjemačkih ili praških Parlera.
U radu se iznose rezultati vizualne analize gline i glazure provedene na restauriranim pećnjacima i ulomcima pohranjenima u Muzeju Moslavine Kutina, koji ukazuju na to kako su za izradu svih ...istovremeno izrađenih analiziranih pećnjaka rabljeni isti kalupi i dvije vrste gline. Garićgradski pećnjaci podijeljeni u dvadeset različitih tipova uspoređuju se s analognim nalazima pećnjaka s prostora podijeljenog u tzv. zapadnu i istočnu regiju pećarske proizvodnje. Pećnjaci s punom prednjom dekorativnom pločom reljefno su ukrašeni prikazima na koje nailazimo u bestijarijima, srednjovjekovnim literarnim opisima čudovišta i životinja. Usporedbom iluminacija iz spomenutih rukopisa s prikazima na pećnjacima točno su prepoznati svi korišteni motivi i njihova simbolika. S obzirom na motive na prednjim pločama te usporedbom s analognim materijalom prepoznati su utjecaji pećarskih proizvoda radionica iz vremena Žigmunda Luksemburškog iz perioda prve polovine 15. stoljeća.
Odjel za kopnenu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda proveo je arheološko istraživanje u prizemlju kule „c“ Dvora Veliki Tabor u ljeto 2009. godine. Istraženi su zapadni i istočni dio kule ...do razine sterilnog sloja laporaste zdravice, a središnji je dio zbog statičke sigurnosti kule istražen samo površinski. Istraženi arheološki slojevi pripadali su nekadašnjem otpadnom materijalu koji je uz slojeve sterilne gline bio iskorišten za nasipavanje unutrašnjosti kule pri njezinu niveliranju. Pri dnu istočnog dijela kule pronađen je sloj zapečene zemlje koji je potjecao od strukture defnirane kao ognjište. Taj je sloj radiokarbonskom analizom datiran u vrijeme od druge polovice 13. st. do kraja 14. st. Južno uz ognjište pronađeni su i ostaci nekadašnje drvene palisadne ograde. Glavninu pokretnog arheološkog materijala čine ulomci grube kuhinjske keramike i životinjskih kostiju. Izdvojeno je i nekoliko ulomaka finije stolne keramike koji svjedoče o luksuznijem životu tadašnjeg plemstva. Pokretne nalaze okvirno je moguće datirati od kraja 14. do početka 16. stoljeća.
