The intention of the amendments and supplements to the spatial components of planning documents in the municipality of Slovenj Gradec are, amongst other, novelties to the master plans of particular ...settlements. The article presents motives and reasons for changing the master plan and the desired contents of a spatial document adapted to contemporary social and economic circumstances.
Tko su bili maiores civitatis Apostolova Maršavelski, Magdalena
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu,
04/2006, Letnik:
56, Številka:
2-3
Paper
Odprti dostop
U radu je razmatrana nedovoljno eksplicitna odredba osnivačkog privilegija kojom se komentiraju mogućnosti priziva na odluke gradskoga suda. Analizirajući novouvedeni poredak potpune sudske ...autonomije, autorica komentira skromna izvješća o organizaciji suda iz druge polovice 13. stoljeća te sudske sporove iz kasnije prakse, dajući prijedlog odgovora na pitanje tko je činio kolegij maiores civitatis, koji je, po njezinu mišljenju, imao mnogo veće ovlasti nego što se to dade zaključiti iz doslovnog tumačenja teksta odredbe. Također, autorica upozorava na činjenicu da je termin actor u toj odredbi oznaka za stranku koja je uložila priziv - i tužitelja i tuženog.
Gradec je od 1242. imao status slobodnog kraljevskog grada što znači da je uživao visok stupanj autonomije u unutarnjem pravnom i političkom uređenju. Na čelu gradske općine nalazio se sudac, a uz ...njega izvršnu i sudsku vlast obnašali su prisežnici i vijećnici. U središtu zanimanja ove disertacije nalazit će se upravo građani koji su obnašali spomenute više upravne funkcije budući da su one bile povjeravane najbogatijim i najuglednijim građanima. Na temelju arhivske građe analizirat će se brojni aspekti iz njihovog političkog, gospodarskog i društvenog života. Problematika gradečke urbane elite istraživat će se od sredine 14. st., budući da su od tada sačuvani sudski spisi (1355.), a kasnije se javljaju i zemljišne knjige. Gradečka urbana elita u ovoj disertaciji istraživat će se do početka 16. st. kada dolazi do novih političkih i društvenih okolnosti koje su u znatnoj mjeri utjecale na sudbinu gradova srednjovjekovne Slavonije i njihovu društvenu strukturu.
From its foundation in 1242, Gradec had the status of a free royal city with the right to enjoy autonomy in matters of its domestic legal and political system. The head of the municipal was the judge, while the executive and judicial powers were performed by the assessors and town councilors. This research will focus only on citizens who had a judicial function or were frequently elected to assessor’s seats. Many aspects of their political, economic and social life will be analyzed based on archival materials. The period covered by this research is determined by the preserved archival records. First significant piece of information about the structure of the society of Gradec is found in its Archive of court files (1355), while records of property deeds began to appear in 1384. The research will end with the beginning of the 16th century which was marked by new political and social circumstances significantly influencing the fate of the medieval towns of Slavonia and its social structure.
Gradec je od 1242. imao status slobodnog kraljevskog grada što znači da je uživao visok stupanj autonomije u unutarnjem pravnom i političkom uređenju. Na čelu gradske općine nalazio se sudac, a uz njega izvršnu i sudsku vlast obnašali su prisežnici i vijećnici. U središtu zanimanja ove disertacije nalazit će se upravo građani koji su obnašali spomenute više upravne funkcije budući da su one bile povjeravane najbogatijim i najuglednijim građanima. Na temelju arhivske građe analizirat će se brojni aspekti iz njihovog političkog, gospodarskog i društvenog života. Problematika gradečke urbane elite istraživat će se od sredine 14. st., budući da su od tada sačuvani sudski spisi (1355.), a kasnije se javljaju i zemljišne knjige. Gradečka urbana elita u ovoj disertaciji istraživat će se do početka 16. st. kada dolazi do novih političkih i društvenih okolnosti koje su u znatnoj mjeri utjecale na sudbinu gradova srednjovjekovne Slavonije i njihovu društvenu strukturu.
Gimnazijo je Krempl nadaljeval v Gradcu, kjer se je leta 1811 vpisal na bogoslovje (1811-1815).Razglednico Gradca je založil L. Strohsneider ok. l. 1901.
Autor se u radu bavi važnošću za hrvatsku i europsku pravnu povijest 11 Tkalčićevih svezaka (1889.-1905.) dokumenata starije povijesti zagrebačkog Gradeca i izražava čuđenje što su ti dokumenti vrlo ...slabo korišteni u historiografiji i nastavi na pravnim fakultetima.
Alojzija Hederih se je leta 1910 še ne osemnajstletna, noseča, odpravila od doma v Dekmanci na Kozjanskem v takratno prestolnico monarhije, na Dunaj, kjer se je zaposlila kot gospodinjska pomočnica. ...Deklice, ki se je rodila kmalu po Alojzijinem odhodu od doma, ni mogla obdržati pri sebi, zato je ta odraščala pri sorodnikih na Kozjanskem. Alojzija se ni nikoli poročila, vso odraslo dobo je preživela na Dunaju. Stara 42 let je ponovno rodila, tokrat dečka. Tudi on je odraščal pri sorodnikih na Kozjanskem, pri eni od maminih sestra. Kot otrok sploh ni vedel, da ne živi s svojimi biološkimi starši, saj mu tega dolgo niso povedali. Šele pozneje, ko je bila njegova prava mama že pokojna, so mu tete v spomin nanjo izročile njeno sliko, ki je nastala v fotografskem ateljeju A. Seidla v Gradcu nekje na začetku stoletja.Vse življenje jo je hranil kot edini spomin nanjo. S sestro sta se spoznala šele kot odrasli osebi.
Univerza Karla Franca v Gradcu (Karl-Franzens-Universität Graz) je druga največja in druga najstarejša univerza v Avstriji. Ustanovljena je bila l. 1585.
Prema sačuvanim pisanim izvorima moguće je pratiti zbivanja oko vlasništva nad palačom koja se nalazila na zagrebačkom Gradecu, kao i sudski spor koji je iz tih događaja nastao. Rasprava se vodila od ...kraja osamdesetih godina 13. do početka tridesetih godina 14. stoljeća. Postavljena su pitanja je li palača bila bansko vlasništvo u rukama bana Stjepana Gut-Keleda, ili njegovo privatno vlasništvo, ili je pak bila vlasništvo čitave obitelji. Rad prati zbivanja i pravne odnose od početka parnice do njenog razrješenja 1332. godine. Osim toga, u radu su opisane društvene okolnosti, kao i međusobni odnosi glavnih aktera događaja, te je na ovom primjeru jasnije prikazan odnos grada i građana naspram slavonskih banova. Također se nastojalo na osnovu pismenih izvora jasnije opisati položaj i izgled palače u to doba, ali i ustanoviti vrijeme njene izgradnje. Ovaj rad je osmišljen kao prilog istraživanju srednjovjekovnog urbaniteta, imovinsko-pravnih odnosa, te položaja grada i gradske vlasti na prostoru Slavonije krajem 13. i početkom 14. stoljeća.
PDF
