Hrvatska seljačka stranka (HSS) predvođena Vladkom Mačekom u 1930-im nametnula se na hrvatskim područjima u Kraljevini Jugoslaviji kao njezin politički lider. Jedno od njenih političkih uporišta ...("tvrđava") zasigurno je bilo područje samoborskog kotara,
gdje su njezini politički protivnici bili sasvim potisnuti. HSS-ovo političko
djelovanje bilo je kroz posebne organizacije (poput Gospodarske sloge i
Seljačke sloge), usmjereno na promicanje gospodarskog i društvenog (obrazovnog) razvoja hrvatskog naroda. No, kako bi vodstvo HSS-a moglo šire politički djelovati, sredinom 1930-ih osnovana je Hrvatska seljačka zaštita (HSZ) kao paravojna organizacija sa zadaćom njihove zaštite, ali i zašite stanovništva od nasilja državnih represivnih organa, posebice Žandarmerije. Sve do osnivanja Banovine Hrvatske, Zaštita je ilegalno djelovala uz značajnu potporu i političku zaštitu vodstva HSS-a, no
nakon njenog osnivanja krajem kolovoza 1939. Zaštita je ubrzo postala legalna
organizacija i obavljala je sve više redarstvene zadaće. Istraživanje u ovom
radu bilo je usmjereno na djelovanje Zaštite na samoborskom području, a
pokazalo je kako je ona osnutkom Banovine Hrvatske proširila svoje djelovanje
organizirajući Hrvatsku građansku zaštitu u Samoboru i Pomladak Zaštite. Prema dostupnim podacima, broj samoborskih Zaštitara u tom se razdoblju kretao
između 1000 i 2000. Nadalje, istraživanje je pokazalo kako je samoborsko
stanovništvo većinom podupiralo djelovanje Zaštite, bilo da se dio njih aktivno
uključio u njen rad, ili je financijski i na druge načine pomagao njeno
djelovanje. Tako se Zaštita financirala i putem organiziranja javnih (zabavnih)
priredbi. I na samoborskom području, kao i na drugim područjima Banovine
Hrvatske, bili su zabilježeni slučajevi nasilja Zaštite nad političkim
neistomišljenicima, čime se ona postupno pretvarala u nasilno-represivnu
organizaciju. Upravo u prijelomnim danima u travnju 1941. Zaštita je na
samoborskom području pomogla zbacivanju jugoslavenske vlasti i dolasku nove
ustaške vlasti, posebice razoružavanjem jugoslavenske vojske i održavanjem mira
i reda u tim prijelomnim trenucima. Samoborska Zaštita dijelila je sudbinu
Zaštite u NDH, što je značilo da je bila zabranjena, a jedan njezin dio javno
je prešao u ustašku vlast. Tako je došao kraj jednoj organizaciji koja je u
vrlo kratkom razdoblju zadobila značajnu potporu samoborskog stanovništva.
In the 1930s, Hrvatska seljačka
stranka, HSS (Croatian
Peasant Party) lead by Vladko Maček, enforced itself as the political leader in
the Croatian territories of Kraljevina
Jugoslavija. One of
its political anchorages („strongholds“) was certainly the Samobor district
area where its political opponents were fully suppressed. HSS's political activity was through
special organizations (such as Gospodarska
sloga and Seljačka
sloga), aimed at promoting
economical and social (educational) development of the Croatian
people. However, in order for the HSS leadership to be able to act more
extensively in the political sense, Hrvatska
seljačka zaštita (Croatian Peasant Defence) was established in the mid-1930s as
a semi-military organization with the task to protect them, but also to protect
the population from the violence of the state repressive authorities,
especially Žandarmerija (military police). Hrvatska seljačka zaštita operated illegally before Banovina Hrvatska was constituted, and it was significantly supported and politically
protected by the HSS
leadership. However, after the state's establishment at the end of August,
1939, Hrvatska seljačka zaštita soon became a legal organization, and
conducted an increasing number of police actions. This paper's research work
was aimed at demonstrating the practice of Hrvatska seljačka zaštita (HSZ)
in the Samobor area, but it has also shown how its activities were
extended after Banovina Hrvatska
was established through organizing Hrvatska građanska zaštita (Croatian Civil Defence) in Samobor, as
well as Pomladak Zaštite (Hrvatska
seljačka zaštita's Youth Organization). According
to available data, the number of Samobor's Zaštitars (members of Hrvatska
seljačka zaštita) varied between 1,000 and 2,000. Furthermore, the research
has shown that the majority of Samobor's population was supporting Hrvatska seljačka zaštita's
activities, either by actively taking part in its work, or by supporting
it financially and helping it in other ways. Hrvatska seljačka zaštita
was thus also financed by organizing public (entertainment) shows. Cases of Hrvatska seljačka zaštita's violence
over political opponents were evidenced in the Samobor area, as well as in
other Banovina Hrvatska areas, by which it was gradually turning into a violent and repressive organization. It was namely during
the turning point days in April, 1941 that the Samobor area's Hrvatska seljačka zaštita helped overthrow the Yugoslavian
authorities and helped in the arrival of the new Ustasha authorities, especially
by disarming the Yugoslavian army and by maintaining peace and order in those
crucial moments. Samobor's Hrvatska
seljačka zaštita shared the fate of Hrvatska seljačka zaštita
in NDH (Nezavisna Država Hrvatska), meaning that it was banned, and a part of its
members publicly joined the Ustasha regime. Thus ended an organization
that had acquired significant support from the Samobor population in a very
short period of time.
Iseljavanje iz Republike Hrvatske u razdoblju nakon pristupanja Europskoj uniji u središtu je interesa istraživača i javnosti, no točan broj iseljenika teško je utvrditi pomoću statističkih podataka ...o odjavama prebivališta u Republici Hrvatskoj. U ovom radu analiziraju se metode prikupljanja podataka o migracijskim tokovima u Hrvatskoj i šest europskih zemalja (Austrija, Irska, Italija, Njemačka, Norveška i Švedska), s posebnom pažnjom prema rokovima propisanima za prijavu uobičajenog prebivališta u pojedinoj zemlji. Isto tako uspoređuju se i brojevi iseljenih iz Hrvatske prema podacima Državnog zavoda za statistiku s podacima o useljenicima iz Hrvatske u spomenute zemlje. Postoje razlike u popisivanju migrantskih događaja među zemljama, a napose u Hrvatskoj, gdje nije jasan rok odjave kod dugotrajnijih boravaka u inozemstvu. Isto tako, utvrđeno je da je u velikom broju slučajeva broj prijavljenih hrvatskih državljana veći od broja iseljenih prema hrvatskim podacima. Iseljenici često nemaju poticaja odjaviti se iz Hrvatske zbog straha od gubitka stečenih socijalnih prava i nesigurnosti u vezi s duljinom boravka u inozemstvu. Broj prijavljenih hrvatskih građana u europskim zemljama veći je i zbog kraćeg roka obvezne prijave i jačih poticaja da se to učini. Nužno je usklađivanje hrvatskog sustava vođenja statistika s europskim praksama i uvođenje obuhvatnog registra stanovništva Republike Hrvatske.
Odsviraj mi to doma Radovinović, Željka
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
12/2023, Letnik:
66, Številka:
3
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj. Tekst koji slijedi prikaz je rezultata istraživanja u okviru znanstvenog projekta „Diskografska industrija u Hrvatskoj od 1927. do kraja 1950-ih“ (u daljnjem tekstu „DISKOGRAF“), koji je ...financirala Hrvatska zaklada za znanost. Na temelju opsežne mrežne diskografije koja je nastala za potrebe projekta, predstavit će se rezultati analize aspekata ulančanosti industrije zvučnih snimki s drugim polugama glazbenog života, kao i njihova zastupljenost u domaćem notnom izdavaštvu.
Pristup/metodologija. Kako dokumentacija izdavačkih tvrtki nota i gramofonskih ploča, kao i potpuna bibliografija notnih izdanja, odnosno diskografija iz zadanog razdoblja ne postoje, uspoređuju se informacije nastale na temelju trenutno dostupnih podataka istraživanja u tijeku. Primjerima se ukazuje na informacije o diskografskoj produkciji i glazbenom životu razdoblja koje nose tiskane note, od podataka o kooperativnoj trgovini, nositeljima autorskih prava, prijevodima pjesama i notnome tekstu. Dodatna informacijska kvaliteta tiskanih nota prisutna je u likovnom oblikovanju i reklamnim porukama otisnutima na publikacijama.
Originalnost/vrijednost. Izdanja zvučnih snimki iz projektnoga razdoblja sačuvana su u malom broju primjeraka, na fizički ugroženom mediju, u posjedu državnih institucija (arhiva, knjižnica i muzeja), kao i privatnih kolekcionara. Note koje su ih pratile i iz kojih se pjevalo i sviralo u građanskim salonima, kavanama, kinima i plesnjacima u prilikama nakon 2. svjetskoga rata izgubile su na cijeni i u današnje vrijeme također postale pravom rijetkošću. Vrijednost istraživanja obaju medija kao svjedoka povijesnog razdoblja, s historijskog, sociološkog, glazbenog i likovnog stajališta nesumnjiva je te bi ih trebalo uvrstiti u prioritete za digitalizaciju. Njihova bi kompatibilnost omogućila ulančavanje u paralelnu prezentaciju zvuka i notne slike, što bi svakako doprinijelo atraktivnosti digitalnih proizvoda za širu publiku.
Duga tradicija udžbeničkih izdanja zagrebačkog Pravnog fakulteta svakako je jedno od važnih obilježja navedene institucije. Ona je postojala i u prijašnjim vremenima, a danas, kada je to najveći ...nacionalni pravni fakultet, i unatoč sve znatnijoj aktivnosti ostalih hrvatskih fakulteta, zagrebački se udžbenik očekuje s posebnim interesom. On utječe na izgradnju kurikula hrvatskih pravnih studija, a nerijetko svojim značenjem i autoritetom prelazi i hrvatske državne granice. Taj je trend dakako uvijek bio primjetan i na Katedri za povijest hrvatskog prava i države navedenog Fakulteta, koja će u ovoj godini obilježiti sto i deset godina postojanja. Tako je početkom ove male obljetničke godine predstavljeno treće, znatno izmijenjeno i dopunjeno izdanje udžbenika “Hrvatska pravna povijest u europskom kontekstu – od srednjeg vijeka do suvremenog doba”, predstojnika Katedre prof. dr. sc. Dalibora Čepula. Time je dorađena, aktualizirana i proširena njegova prva suvremena sinteza hrvatske pravne povijesti iz 2012., a kako navodi i ugledna recenzentica akademkinja Nella Lonza, “navedeni udžbenik obuhvaća i bitan pregled institucija vlasti i prava s kojima su hrvatska područja u povijesti bila uže povezana, jer se tek iz tog očišta može ispravno sagledavati hrvatski povijesni realitet.”
Cilj. U radu se predstavljaju rezultati istraživanja čiji je osnovni cilj bio ispitati koliko skrbnici osoba s demencijom u Hrvatskoj znaju o toj bolesti te utvrditi njihove informacijske potrebe i ...načine na koje dolaze do informacija. Metodologija. U istraživanju, koje je provedeno u razdoblju od rujna do studenog 2023. godine, sudjelovala su 53 ispitanika. Ispitanici su bile osobe koje skrbe o osobama s demencijom. Podaci su prikupljeni online upitnikom (metoda snježne grude) koji se s ispitanicima podijelio na Facebook stranici Demencija.net. Rezultati. Ispitanici smatraju da skrbnici osoba s demencijom nemaju odgovarajuću podršku u društvu te su svjesni svojeg manjkavog znanja o demenciji. Najveći broj ispitanika treba informacije vezane uz prava osoba s demencijom i njihovih obitelji i načinima kako ih ostvariti. Najčešće potrebne informacije pronalaze na internetu i u razgovoru s drugim skrbnicima. Gotovo polovica ispitanika potrebne je informacije o demenciji barem jedanput potražila u svojoj lokalnoj narodnoj knjižnici, a više od polovice smatra ih da osobe koje se brinu o svojim članovima obitelji s demencijom u Hrvatskoj ne mogu lako doći do potrebnih informacija. Praktična primjena. Budući da skrbnici osoba s demencijom u Hrvatskoj ne znaju kome se obratiti sa svojim brojnim upitima te su zbog nedostatka odgovarajućeg sustava informiranja usmjereni na neformalne izvore informacijske podrške, ovo bi istraživanje moglo poslužiti kao poticaj narodnim knjižnicama za nabavu građe o demenciji koja bi odgovarala na njihove prepoznate informacijske potrebe. Društveni značaj. Kroz nabavu građe posvećene demenciji (beletristika, slikovnice) za opću populaciju knjižnice mogu pridonijeti senzibilizaciji javnosti o ovoj bolesti i uklanjanju diskriminacije ove skupine u zajednici. Originalnost. Rad donosi rezultate jednog od rijetkih istraživanja posvećenih informacijskim potrebama skrbnika osoba s demencijom te predstavlja značajan doprinos boljem razumijevanju navedene tematike.
This book covers the full story of the Ustasha, a fascist movement in Croatia, from its historic roots to its downfall. The authors address key questions: In what international context did Ustasha ...terrorism grow and develop? How did this movement rise to power, and then exterminate hundreds of thousands of innocents? Who was Ante Pavelić, its leader? Was he a shrewd politician, able to exploit for his independent project Mussolini’s imperial ambitions, Hitler’s pan-German aims, and the anti-Bolshevism of the Holy See and the Western bloc? Or was he, consciously or not, a pawn in other hands, in a complex international scenario where Croatia was only arena among many? And after the movement’s collapse, how were several of the most prominent Ustasha leaders able to evade capture by Tito’s victorious army? The facts and documents confront us with the ambivalence of terrorism.The book places the appearance of the Ustasha movement not only in the context of the interwar Kingdom of Yugoslavia but also in the wider perspective of the emergence of European fascism.
This volume assesses the formation of Croatian national identity in the 1990s. It develops a novel framework calling into question both primordial and modernist approaches to nationalism and national ...identity before applying that framework to Croatia. In doing so it provides a new way of thinking about how national identity is formed and why it is so important. An explanation is given of how Croatian national identity was formed in the abstract, via a historical narrative that traces centuries of yearning for a national state. The book shows how the government, opposition parties, dissident intellectuals and diaspora groups offered alternative accounts of this narrative in order to legitimise contemporary political programmes based on different visions of national identity. It then looks at how these debates were manifested in social activities as diverse as football and religion, economics and language. This volume marks an important contribution to both the way we study nationalism and national identity, and our understanding of post-Yugoslav politics and society.
Based on extensive research on the ethnolinguistic and racial ideas of leading Croatian nationalist intellectuals, this book provides a detailed analysis of race theory in one of the Third Reich's ...lesser known allied states, the Independent State of Croatia.
Kojim obrazovnim putem želim ići? Koliko dugo i u kojem se području želim obrazovati? Što želim od obrazovanja? Gdje se želim školovati? Hoće li mi obrazovni put koji odaberem omogućiti pozitivne ...životne ishode? Što želim biti? Samo su neka od pitanja koje si djeca i mladi postavljaju od ulaska u formalni sustav odgoja i obrazovanja i tijekom svojeg školovanja. Odgovori na ta pitanja ključni su za svakog pojedinca i njihove obitelji, ali nisu ništa manje važni za društvo u cjelini. Znanstveno se ta pitanja istražuju interdisciplinarno unutar koncepta obrazovnih aspiracija. Istraživanja u međunarodnom kontekstu potvrđuju da su obrazovne aspiracije jedna od važnijih odrednica obrazovnih, ali i životnih, izbora i ishoda mladih osoba. Tako se više obrazovne aspiracije mladih povezuju s motivacijom za ispunjavanjem školskih obveza te višim obrazovnim postignućima (Gutman i Akerman, 2008; Gorard, See i Davies, 2012).
PDF
