Svrha rada: Rad daje pregled morfologije krune i korijena u populaciji Eskima Aleuta s američkog Arktika. U tom kontekstu uspoređuju se dentalne varijacije Eskima Aleuta s blisko povezanim američkim ...Indijancima i daljnje povezanim Europljanima. Materijali i metode: Karakterizacija varijacije učestalosti zubnih obilježja temelji se na opažanjima pokojnog Christyija G. Turnera II. i autora provedenima na približno 10 000 denticija. Šesnaest obilježja krune i pet obilježja korijena analizirano je prema smjernicama Dentoantropološkog sustava Državnoga sveučilišta u Arizoni. Rezultati: Od 21 razmatranog dentalnog obilježja samo su tri pokazala neznatne razlike između Eskima Aleuta, američkih Indijanaca i Europljana (peta kvržica na UM1, fisurni crtež na LM2, broj korijena na LM2). Za preostala je zabilježena drastična razlika između dviju populacija Novoga svijeta i Europljana. Iako općenito slični, Eskimi Aleuti i američki Indijanci razlikuju se u frekvencijama bilateralne meziopalatinalne rotacije (krilni Vpostav) na UI1, lopatastim i labijalno lopatastim sjekutićima, Carabellijevu svojstvu na UM1, tri kvržice na UM2, trokorijenskom UM2 i posebno trokorijenskom LM1. Zaključak: Razlike između triju skupina vjerojatno su rezultat genskoga odljeva i efekta osnivača, iako nedavno istraživanje alela EDAR V370A sugerira da neke dentalne varijable, poput lopatastog oblika i broja kvržica na donjim kutnjacima, mogu posredno odražavati prirodnu selekciju koja djeluje na druge varijable pod utjecajem toga alela.
The second edition of the book by archaeologist Ivan Šprajc, a considerably enlarged version of the first edition published in 2009, is a first-person narrative of his explorations in the Maya area. ...Written by a distinguished expert and published in German in 2015, with an English translation currently in press in the USA, it is an adventurous story presenting in a reader-friendly way the incidents, difficulties, dangers, and triumphs experienced by an archaeologist in the tropical forest of southeastern Mexico. The thematically rounded episodes following the chronological order of Sprajc's expeditions include interesting information about the life of the ancient Maya, about their settlements, economy, social order, religious life, politics, and the emergence, development, and collapse of their civilization, as well as about the lives of their modern descendants, the technological advances of archaeology, and Mexico's concern for cultural heritage. The book is equipped with an overview map and a wealth of photographic material.Publication of this book was made possible by generous gifts from Slovenian supporters of Šprajc’s expeditions: Abanka, Ars longa, Adria kombi, and National Geographic Slovenia (Rokus Klett Publishing House).
Based on eyewitness accounts of rituals conducted at the height of Inca rule, this is a key document that provides an unparalleled account of the prayers and religious celebrations of the Inca in a ...context of rapidly changing cultural practices.
Rad prikazuje najznačajniji sukob dviju europskih velesila izvan Europe. Zato se često u literaturi taj sukob navodi kao prvi svjetski rat jer se osim na europskom tlu odvijao i u Sjevernoj Americi i ...Aziji. U ovom radu naglasak je stavljen na zbivanja na američkom tlu jer su se dosadašnja istraživanja i radovi uglavnom bili usmjereni na bitke i procese u Europi jer su imali najizravniji utjecaj na politička zbivanja (ne samo politička) u navedenim državama.
Najznačajnija faza sukoba između Engleske i Francuske u Sjevernoj Americi bio Francuski – indijanski rat (poznat u Europi pod nazivom Sedmogodišnji rat). Taj je sukob počeo kad je jedna skupina Virdžinijaca poslala izviđače preko Apalačijskoga gorja u gornju dolinu rijeke Ohio radi trgovine s Indijancima i kupnje zemlje. Francuzi su odgovorili izgradnjom niza malih utvrda na gornjem Ohiju. Mladi je George Washington, odaslan na čelu jedne skupine virdžinijske civilne garde godine 1754., stigao prekasno da spriječi izgradnju utvrde Duquesne na rukavcima rijeke Ohio, na mjestu budućega grada Pittsburgha. Francuzi su ga odbili i rat je počeo, iako nije bio službeno objavljen u tijeku dvije sljedeće godine.
Sve su veće europske sile ubrzo bile uvučene u rat. U početku su se stvari odvijale loše za Engleze u Americi i drugdje. Vojska generala Edwarda Braddocka bila je potučena nekoliko milja od utvrde Duquesne, što je cijelu granicu otvorilo francuskim i indijanskim udarima koji su trajali nekoliko godina. Činilo se da Englezi nemaju nikakve opće strategije, a kolonije nije bilo moguće prisiliti da odano i zanosno pridonose ratnim naporima. Predstavnici osam kolonija, koji su se sastali na takozvanom Kongresu u Albanyju godine 1754., odobrili su dalekovidni plan Benjamina Franklina za međukolonijalnu obranu i jedinstvo, ali taj prvi plan za dobrovoljno ujedinjenje nije uspio zadobiti potporu ni kralja ni kolonijalnih skupština. No, njegove postavke nisu bile izgubljene za buduće naraštaje pobunjenika, koji će se iznova, u tijeku imperijalne krize koja je uslijedila nakon rata s Francuskom, baviti planovima stvaranja čvršće unije.
Situacija se dramatično promijenila godine 1757., kad je odlučni William Pitt preuzeo vodstvo nad engleskim ratnim naporima. Postavljajući osvajanje Kanade za svoj krajnji cilj, Pitt je organizirao niz ofenziva koje su dosegle vrhunac zauzimanjem Quebeca godine 1759. Do završetka rata u Europi Englezi su bili pobjednici posvuda. Pariškim je mirom (1763.) Engleska dobila francusku Kanadu i španjolsku Floridu, kao i Indiju i druga područja. Louisiana je od Francuza prešla u posjed Španjolaca.
Fotografija prikazuje fante, našemljene v kavboja in indijance, leta 1962. Videti je, da so indijanci zajeli kavboja. Na fotografiji so od leve: Rade Jaklič, Mile Vranešič, Drago Prevalšek, Janko ...Bračika (r. 1951). Fotografiral je Daro Kopinič.Fotografijo je prispeval Janko Bračika (r. 1951), iz Metlike.
Friderik Baraga (1779-1868) Rojen je bil v Mali vasi pri Dobrniču. Med letoma 1828 in 1830 je bil kaplan v Metliki, od koder je odšel kot misijonar med severnoameriške Indijance. Poleg nabožnih knjig ...je napisal tudi knjigo Zgodovina, značaj, šege in običaji severnoameriških Indijancev. Zanimivost: v knjigi je prvič opisana tudi zgodba o indijanski princesi Pokahontas, ki je pozneje postala znana po celem svetu.Spominsko tablo je leta 1980 (ob 150-letnici Baragovega odhoda v Ameriko) postavil Baragov odbor.
Indijanske religije nisu tehnološke, one nisu filozofija civilizacije, već je filozofija društva konačnog otkrivenja. Sve je nastalo u vremenu koje se ne može izmjeriti, sve što je stvoreno je ...konačno i savršeno, red stvari i odnosa savršeno postoji: sile svemira, duhovi biljaka, životinja, prirode i ljudi. Savršenstvo je u čovjekovom poštovanju zakona prirode, odnosno svijeta duhova i svemira čija je konačnost u ravnoteži i harmoniji. Ovo je filozofija moći svemira i prirode koje pomažu nemoćnom čovjeku kroz darove koje mu pružaju: kiša, sunce, plodovi, biljke, životinje i dr., s tim da pokazuje zahvalnost i poštovanje. Ovdje čovjek nije iznad prirode, i svijet po ovoj filozofiji nije stvoren u slavu čovjeka niti je čovjek iznad prirode i svega onoga što u njoj postoji. U najboljem slučaju ravnopravan je sa svim pojavnim oblicima u prirodi i mora ih poštovati, pokazuje zahvalnost i tako održava sklad, ravnotežu i harmoniju. Za Indijance svijet nije samo fizičko mjesto već je i duhovni prostor u tom dvojstvu i prostoru čovjek svakodnevno hoda, oblikuje i usmjerava vlastiti život. Nesumnjiva je važnost ove religijske filozofije, posebno danas kada se svijet suočava sa nizom posljedica koje su nerješive jer su nastale kao rezultat grubog i bezobzirnog kršenja prirodnih zakona. Bespoštedna trka za profitom vidno razara milijunima godina podešavani i podešeni prirodni raspored i prirodne zakone i za posljedicu imamo ugrožen biljni i životinjski svijet, ugrožene eko sustave, a time je ozbiljno doveden u pitanje opstanak čovjeka i organiziranih društvenih zajednica na planeti.
Na temelju povijesne pozadine španjolske kolonizacije Amerike u 16. stoljeću autorica analizira problem Drugoga, to jest indijanskih starosjedilaca. Uzimajući u obzir povijesne okolnosti i raznorodne ...kulturne čimbenike koji su oblikovali predodžbu ondašnjih Europejaca o Novom kontinentu, njegovu političkom ustroju i načinu evangelizacije, bit će riječi o aktivnostima nekih njihovih suvremenika iz redova španjolskih osvajača ili pak misionara, s posebnim osvrtom na Bartoloméa de Las Casasa. Pritom se osobita pozornost posvećuje pitanju odnosa prema pripadnicima drugačijega geografskog i svjetonazorskog miljea, odnosno vlastitog identiteta u odnosu na identitet Drugoga. S djelomičnim osvrtom na Todorovljevu interpretaciju ove problematike, u radu će se ukazati na njezin širi prostorni i vremenski okvir, kao i moguće pravce daljnjih istraživanja.