Zelena informacijska tehnologija (zeleni IT, engl. Green IT) u školama može se
promatrati kao ekološki prihvatljiv i odgovoran način uporabe informacijske tehnologije u
nastavnim i poslovnim ...procesima (Petrić, 2017.). Tijekom ožujka 2020. godine provedeno je
online istraživanje koje se odnosi na poznavanje i primjenu koncepata zelene informacijske
tehnologije u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske. Istraživanjem su obuhvaćene
sve županije i Grad Zagreb. Cilj istraživanja bio je saznati stupanj informiranosti o zelenom
IT-u i primjeni osnovnih koncepata zelenoga IT-a u svakodnevnom radu u školi (stupanj
informiranosti učitelja u osnovnim školama, nastavnika u srednjim školama, stručnih
suradnika, ravnatelja, računovođa i tajnika). Istraživanje je bilo anonimno, a provedeno je
putem online upitnika kreiranoga pomoću Google obrasca i poslanoga osnovnim i srednjim
školama na službene e-mail adrese ustanova. Istraživanje je osmišljeno i provedeno
neposredno prije početka zatvaranja škola uslijed pandemije koronavirusa i prelaska na
nastavu na daljinu, te rezultati odražavaju stanje prije nastave na daljinu. Istraživanje su
zajedno osmislile i provele učiteljice Informatike iz Međimurske županije, Iva Naranđa i Nataša
Boj. U ovom radu opisuje se provedeno istraživanje, predstavlja analiza rezultata istraživanja
i prikazuju se zaključci do kojih je dovelo istraživanje. Većina ispitanika smatra da je tema
aktualna, ali nedovoljno zastupljena, a dio ispitanika ovo istraživanje potaknulo je na daljnje
razmišljanje i akciju. Rezultati pokazuju da su ispitanici dobro informirani o osnovnim
konceptima zelenog IT-a. Iako je samo 28,2 % ispitanika do trenutka ispunjavanja upitnika čulo za pojam zeleni IT, preko 40 % njih većinu tih koncepata primjenjuje u svakodnevnom
radu.
Već se nekoliko posljednjih godina vode rasprave o odnosima između informacijske tehnologije i organizacijske strukture i kulture u hotelskim poduzećima. Za razumijevanje adekvatne primjene ...informacijske tehnologije u hotelskom poduzeću, nužno je, osim razumijevanja kulturalnih promjena koje se događaju u organizaciji, razumijevanje i tehničkih promjena koje su njima uvjetovane. Informacijska tehnologija bitan je činitelj u izgradnji organizacijske kulture, a bez uporabe informacijske tehnologije teško je očekivati značajnija poboljšanja u poslovanju. Međutim, nova organizacijska kultura nije samo uvođenje novih informacijskih sustava i informacijske tehnologije, već je u promjeni odlučujući menadžerski koncept organizacijske kulture koji ima utjecaj na poslovnu uspješnost. Najveći izazov, s kojim se susreće nadolazeća generacija menadžera u hotelijerstvu, je upravo razumijevanje organizacijske kulture, koja je usmjerena prema poslovnoj filozofiji i prioritetima u poslovanju.
S obzirom na to da je prometno tržište vrlo složeno i turbulentno, potrebno je njegovo stalno istraživanje i ovladavanje
informacijama poradi uspješnog funkcioniranja menadžmenta,
logistike i ...organizacije prijevoza robe u međunarodnim okvirima. Zbog toga autor u ovoj znanstvenoj raspravi polazi
od važnosti strateškog upravljanja i funkcioniranja informacijskih sustava, kao sustava nižeg reda u pomorskom
gospodarstvu i cjelokupnom prometu kao sustavu višeg reda. Izgradnja informacijskih podsustava i mrežnih
servisa na području suvremenoga prometa je prijeko potrebna – kao obvezna potpora, dakle logistika u transportu i
pomorstvu
Svrha – Informacijska tehnologija (IT) danas zauzima važnu ulogu u organizacijskom razvoju, ali u mnogim prethodnim istraživanjima nije pokazala značajniji izravan utjecaj na učinkovitost. Time je ...stvoren istraživački jaz. Novost ovog istraživanja jest izgradnja konceptualnog modela koji može objasniti prazninu u istraživanju. Informacijska tehnologija u svojstvu infrastrukture ima ulogu potpore poticanju znanja u organizacijama kroz dinamični koncept, od kojih je jedan učenje. U mnogim prijašnjim studijama istraživači su popunili prazninu koristeći pristup izveden iz teorije organizacijskog učenja (OL), no još uvijek postoje nedorečenosti jer se ovaj jaz ne može riješiti samo uobičajenim organizacijskim učenjem, već se odnosi na koncept kohezivnog nesvjesnog učenja. Kohezivni koncept namijenjen je dinamiziranju procesa organizacijskog učenja.
Metodološki pristup – Uzorak čine zaposlenici malog-srednjeg poduzeća iz dizajnerske-modne industrije koje posluje najmanje tri godine. Izabrano je zbog toga što je relevantno za prikazane varijable te zbog velike potrebe za izgradnjom znanja za dobivanje izvrsnih ideja radi opstanka u kreativnoj industriji. Korišteni analitički alat jest modeliranje strukturnih jednadžbi (SEM).
Rezultati i implikacije – Analiza rezultata predlaže jednadžbu CP=0.599IT+1.524TBAP-0.288RTC. Rezultati istraživanja pružaju empirijske dokaze da je TBAP uspio postati potpuni medijator sa značajnim utjecajem uloge informacijske tehnologije IT β = 0,96, p <0,001 na kreativnu izvedbu (CP) β = 1,70, p <0,001. Rad dopunjuje znanja iz područja organizacijskog učenja novim konceptom aktivnog sudjelovanja temeljenog na povjerenju.
Ograničenja – Iako je vrijednost AGFI 0,869 manja od granične vrijednosti (0,90), još uvijek se smatra prikladnom.
Doprinos – Rad nudi novi koncept, sudjelovanje temeljeno na povjerenju (TBAP) kao odgovor na jaz u prijašnjim istraživanjima. Vrijednosno povjerenje svojstveno je timskom radu unutar organizacija u kojima je prisutno uzajamno učenje, gdje se povjerenjem naglašava kohezija i razumijevanje timskog rada tako da članovi tima nisu međusobni konkurenti u budućnosti. To će stvoriti sigurnu zonu dijeljenja pri učenju; stanje će potaknuti nesvjesno znanje članova koji se mogu dijeliti u timove kao spremišta organizacijskog znanja.
Današnja slika informacijskog društva usvaja terminologiju suvremenog rječnika
globalizacije i uključuje termine kao što su konvergencija, digitalizacija (medija,
tehnologija i/ili telekomunikacija) ...i mobilnost bilo ljudi bilo tehnologija. Iz
svake riječi odiše napredak, razvoj, pozitivan predznak uspona informacijskog
društva. S druge strane u virtualnom okruženju tradicionalni dokazi u sudskom
postupku s dokumenta na papirnatoj podlozi postaju elektronički dokazi, a
njihovi upravljački procesi i kriteriji dopuštenosti mijenjaju se u odnosu na
tradicionalne dokaze. Brzi rast računalnih podataka stvorio je nove mogućnosti
i rast novog oblika računalnog, ali i kibernetičkog kriminaliteta, a tako i nove
načine dokazivanja u sudskim postupcima, nedostupne prije samo nekoliko
desetljeća.
Autori u ovom radu opisuju nove trendove razvoja informacijskog društva
i nastanak elektroničkih dokaza s naglaskom na utjecaj razvitka računalnog
kriminaliteta na elektroničke dokaze; na pojam, pravno uređenje i dokaznu
snagu elektroničkih dokaza i posebno elektroničkih isprava te na problematiku
vještačenja elektroničkih dokaza i elektroničkih isprava u sudskom postupku.
Today’s perspective of the information society is characterized by the terminology
of modern dictionaries of globalization including the terms such as convergence,
digitization (media, technology and/or telecommunications) and mobility of people
or technology. Each word with progress, development, a positive sign of the rise
of the information society. On the other hand in a virtual environment traditional
evidence in judicial proceedings with the document on paper substrate, are becoming
electronic evidence, and their management processes and criteria for admissibility are
changing over traditional evidence. The rapid growth of computer data created new
opportunities and the growth of new forms of computing, and cyber crime, but also the new ways of proof in court cases, which were unavailable just a few decades.
The authors of this paper describe new trends in the development of the
information society and the emergence of electronic evidence, with emphasis on the
impact of the development of computer crime on electronic evidence; the concept,
legal regulation and probative value of electronic evidence, and in particular of
electronic documents; and the issue of electronic evidence expertise and electronic
documents in court proceedings.
U radu se razmatraju zadaci otkrivanja ergonomskih rezervi za povećanje pouzdanosti i učinkovitosti automatiziranih sustava. Autori pokazuju nužnost korištenja pristupa aktivnosti i teorije ...funkcionalnih mreža, koje je razvila znanstvena škola profesora Anatolyja Ilyich Gubinsky. Autori opisuju povijest pristupa funkcionalnih mreža i trenutno stanje razvoja modela funkcionalnih mreža te prikazuju mogućnosti automatizacije procjene pouzdanosti interakcija čovjek-stroj. Istraživanje opisuje uobičajena pitanja ergonomije i njezino učinkovito rješenje uvođenjem automatiziranih postupaka za analizu i evaluaciju funkcionalnih mreža. Autori nadalje predstavljaju načine korištenja razvijenih modela u sustavima za podršku odlučivanju u projektiranju i radu automatiziranih sustava.
Autori utvrđuju glavna obilježja prilagodbe čovjeka uvjetima informacijskog društva. Primijenjen je čitav kompleks filozofskih, opće-znanstvenih i specifičnih metoda inherentnih filozofskim ...istraživanjima u njihovoj povezanosti i komplementarnosti. Metodologija istraživanja temelji se na načelima sistemske i strukturno-funkcionalne analize. Kao rezultat istraživanja ustanovljeno je da čovjek kao najviša društvena vrijednost akumulira i fiksira u glavnim oblicima svoga života međupovezanost materijalnog i duhovnog, što se u integralnom obliku odražava u životu kao objektivnoj stvarnosti, gdje se otkrivaju interesi, moralne vrijednosti, ideali, njegova kultura, vjerske sklonosti i subjektivno razumijevanje smisla života. Širenje informacijske tehnologije popraćeno je virtualizacijom svih sfera ljudskog života. Glavni društveni problemi prilagodbe ljudi promjenjivim uvjetima informacijskog društva koje se predlažu su: problem lingvističke komunikacije, koja čini jezgru informatizacije, te problem informacijske sigurnosti pojedinca. Utvrđeno je da nove paradigme oblikuju novu percepciju osobe o svom mjestu u odnosu na informacijsko okruženje i, shodno tome, novu svijest o sebi i vlastitim pravima i slobodama. Specifičnost suvremenog informacijskog okruženja dovodi do korekcije postojećih prirodnih i društvenih mehanizama prilagodbe osobe i razvoja novih. Informacijske tehnologije, postajući jezgra moderne civilizacije, mijenjaju ne samo kvalitetu i sadržaj života modernog čovjeka, nego prijete transformirati sam način njegovog / njezinog postojanja u svijetu. Prijelaz na informacijsko društvo može imati nepredvidive posljedice. Stoga su problemi formiranja informacijskog društva, razvoja adekvatnih metoda objektivne stvarnosti i sredstava njegova života kolektivna briga cijelog čovječanstva.
Pozadina i cilj. Ovaj će se rad usredotočiti na inovacijske procese uzrokovane informacijsko-komunikacijskom tehnologijom. Studija u ovom radu otkriva odnos informacijske tehnologije u softverskim i ...ne softverskih proizvoda uslužne industrije u inovacijskim procesima preko njihovog učinka na MBE-e na Kosovu. Glavni cilj istraživanja je prepoznati razinu korištenja nove tehnologije, odnosno nove informacijske tehnologije u proizvodnoj i uslužnoj industriji na Kosovu. Materijali i metode. Znanstvena metodologija korištena u ovom radu je kvantitativna metodologija s deduktivnim pristupom budući da je namijenjena potpori postojećoj teoriji o informacijskoj tehnologiji i inovativnim procesima. Kvantitativni podaci korišteni su iz empirijskih podataka Agencije za statistiku Kosova i autora istraživanja. Rezultati ovog istraživanja pokazuju, utjecaje informacijske tehnologije u inovacijskom procesu s p = 0. 23. Zaključak. Javne i privatne organizacije trebale bi poduzeti odgovarajuće korake za razvoj i poboljšanje novih tehnologija stvaranjem dugoročnih politika i strategija koje proizlaze iz potreba tržišta.
V članku je predstavljen vpliv tehnologije, znanosti in kapitalskih strategij na spremembe tradicionalnih oblik in definicij prostora, arhitekture in telesa. Spoznava nas z novimi procesi mišljenja ...in bivanja, ki se stalno preoblikujejo v novih dinamičnih časovnih in prostorskih kontekstih. Prostor postaja informacijski filter, komunikacijska mreža. S prerezom treh pokrajin: pokrajine megastruktur, nomadske pokrajine in psihedelične pokrajine teorija prispeva k razumevanju razvoja medijev in vesoljske tehnologije, informacijske tehnologije in elektronskega jezika. Ponuja oblikovanje različnih megastruktur, medijskih površin in ovojev sodobne informacijske družbe: antropološki modul, hipertelesa in infratelesa, bioelekronska telesa in telesa populacijske genetike. Predstavlja arhitekturo komunikacije.
PDF
