Mezolitik u Hrvatskoj Komšo, Darko
Opvscvla archaeologica,
04/2008, Letnik:
30, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
U proteklih pedesetak godina istraživanja mezolitika na
području Hrvatske zabilježena su brojna nalazišta, neka
izuzetno zanimljiva i bogata raznovrsnim nalazima, a
neka krivo interpretirana. Kako je ...jedina prava sinteza
tog razdoblja objavljena još 1979. godine, u ovome se
radu žele sagledati promjene do kojih je u istraživanjima
u međuvremenu došlo te prikazati trenutačni stupanj poznavanja
razdoblja mezolitika u Hrvatskoj. Težište rada
stavljeno je na kritičko sagledavanje i kratak opis svih
zabilježenih mezolitičkih nalazišta te stvaranje njihova
popisa sa svom raspoloživom literaturom.
Ukupno je u literaturi navedeno 58 nalazišta, od čega 30
arheološki istraženih. Za šest nalazišta imamo i ispravne
apsolutne datume. Nekoliko ih je pak upitno ili netočno
datirano. Očigledna je neproporcionalnost broja naseobina
između pojedinih regija. Razlog tomu može biti različit,
no veliko povećanje broja nalazišta u Istri uslijed ciljanih
rekognosciranja i istraživanja pokazuje da je vjerojatan
razlog različit stupanj istraženosti regija, a ne različit stupanj
nastanjenosti u mezolitiku. Iako je stanje istraženosti
i poznavanja mezolitika neusporedivo bolje nego prije
dvadesetak godina, i dalje su prisutne brojne nepoznanice
i potrebno je još dosta istraživanja kako bi razina spoznaje
bila na zadovoljavajućoj razini.
O GOVORU BUTORA Pliško, Lina; Ivetić, Melani
FLUMINENSIA,
02/2011, Letnik:
22, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
Mjesni govor Butora u dijalektološkoj literaturi još uvijek nije opisan, tako je i s većinom štakavsko-čakavskih govora Tinjanštine.
U radu prikazujemo rezultate istraživanja mjesnoga govora Butora ...na alijetetnoj, alteritetnoj te arealnoj razini razlikovnosti. Jezične značajke Butora usporedili smo sa susjednim, dosad istraženim, tinjanskim ikavskim govorima. Zaključili smo da se rezultati na svim jezičnim razinama podudaraju te da čine kompaktnu skupinu tinjanskih ikavskih mjesnih govora.
Mjesni govor Butora prema Brozovićevoj klasifikaciji čakavskih dijalekata pripada jugozapadnomu istarskomu ili štakavsko-čakavskomu dijalektu.
Prilog nastoji kontekstualizirati i pružiti kritički pogled na austrijske pisane izvore nastale nakon godine 1867. pa do konca Prvoga svjetskog rata koji tematiziraju istarsku (tradicijsku) kulturu. ...Od sredine, pa sve do kraja devetnaestoga stoljeća najviši su državni autoriteti naglašavali relevantnost etnografije, tj. etnologije (shvaćene kao Volkskunde) za definiranje i promoviranje državne kulture Austro-Ugarske Monarhije. Aktivnost se odnosila na skupljanje građe diljem Monarhije i nastajanje muzejskih zbirki te na tekstove o običajima, folkloru, fizičkim značajkama etničkih skupina itd. Važnost etnografije i etnologije za bolje međusobno poznavanje naroda Monarhije osobito je naglašavao prijestolonasljednik Rudolf, što je evidentno u njegovu izdavačkom projektu "Austro-Ugarska monarhija u riječi i slici". U tom nizu knjiga tiskan je i prikaz Vjekoslava Spinčića o "narodnom životu Slavena" u Istri, možda jedini koji nije slijedio uobičajene stereotipe o Istri. Oni su nastali još sredinom devetnaestoga stoljeća zavaljujući i statističaru Karlu Freiherru von Czoernigu i njegovoj "Etnografjiji Austrijske Monarhije". Na razini muzejskih zbirki, ali i tekstova o narodnoj umjetnosti, državnu je misao "znanje je pomirenje" praktično primjenjivao Michael Haberlandt u austrijskom etnografskom muzeju koji je osnovao (kao i Društvo i časopis za austrijsku etnografiju). On je svojom interpretacijom istarske "narodne umjetnosti" pridonio stereotipnim konstrukcijama o tradicijskoj kulturi Istre koje su dominirale u analiziranim tekstovima toga doba.
Na temelju dosadašnjih historiografskih rezultata i vlastitih zapažanja autori raspravljaju o administrativnim, političkim i društvenim prilikama, te gospodarskom, demografskom i etničkom stanju u ...Istri uoči i tijekom objavljivanja Naše Sloge (1870.-1915.). To je bio prvi preporodni list u hrvatskim zemljama koji je izravno bio namijenjen seljačkom društvenom sloju s ciljem njegova osvješćivanja i uključivanja u političku borbu kao subjekta suverenoga hrvatskog naroda.
U ovom se radu analizira ekonomsko-socijalna struktura stanovništva u Vukovarsko-srijemskoj i Istarskoj županiji
sa svrhom da se prikaže razlika u gospodarskoj razvijenosti i ekonomsko-socijalnim ...strukturama stanovništva
između pojedinih županija u RH. Iako približnog broja stanovnika, a različite gospodarske razvijenosti, ove
dvije županije imaju stanovite sličnosti i razlike u ekonomsko-socijalnoj strukturi stanovništva. Uloga ljudskih
resursa u razvoju određenog područja od velike je važnosti. Struktura stanovništva predstavlja posljedicu
njegova prirodnog kretanja, ali je i bitan čimbenik koji utječe na ta kretanja. Ekonomsko-socijalna struktura
stanovništva formira se pod utjecajem brojnih čimbenika, bioloških, socijalnih, kulturnih, gospodarskih... Da bi
se analizirala razlika ekonomsko-socijalne strukture stanovništva ovih dviju županija, provedena je komparacija
prema obilježjima: aktivnost, aktivni u privrednim sektorima, djelatnost, zanimanje, glavni izvori sredstava za
život, nezaposlenost, pismenost i školska sprema. Uočavanjem posebnosti u ekonomsko-socijalnoj strukturi stanovništva
ovih dviju županija donose se zaključci o sadašnjem stanju te o mogućnostima gospodarskog razvoja
županija.
Demografsko-ekonomska analiza po pojedinim obilježjima provedena je na temelju popisa stanovništva 2001.
godine.
Dvama prsobranima ambona, pronalaženima u etapama između 1936. i 1958. godine u trobrodnoj bazilici u Guranu pokraj Vodnjana, pridružuju se tri novopronađena ulomka, od kojih dva nadopunjuju prednji, ...a jedan stražnji prsobran ambona. Nadopunjeni ambon se zajedno s liturgijskim namještajem crkava u Dvigradu, Šijani, Sv. Tomi pokraj Rovinja i Novigradu pripisuje opusu ranokarolinške radionice »Majstora kapitela iz Bala«. Ukazuje se na to da majstor sudjeluje i u izgradnji crkve u Balama, klešući i svu arhitektonsku plastiku, kao i na evidentno namjerno korištenje kasnoantičkih uzora, uklapajući se u karolinšku ideju renovatio.
Svrha: Svrha rada bila je istražiti gdje se i na koji način pojavljuju ikonografski prikazi svete Apolonije u sakralnim građevinama 135 župa i 9 dekanata Porečke i Pulske biskupije u Istri. Kao izvor ...informacija poslužila je knjiga Ivana Milotića “Crkva u Istri – povijesna i kulturna baština.« Na temelju navoda u knjizi o ikonografskim prikazima svete Apolonije posjećene su sve crkve gdje oni postoje i mjesta o kojima je usmene obavijesti dalo lokalno stanovništvo te je raščlanjena ostala hagiografska literatura. Materijal i metode: Posjećeno je 17 crkava u 16 župa i 8 dekanata. Ikonografski prikazi svete Apolonije spominju se u literaturi na 16 mjesta u 15 crkava, a njihovo postojanje utvrđeno je na 17 mjesta u 16 crkava. Rezultati: Svetica se prikazuje na slikama na platnu, zidnim freskama te drvenim ili gipsanim kipovima. Uglavnom se nalazi na glavnim ili bočnim oltarima, što govori koliko je bila štovana u puku. Vrlo je često s drugim svecima ili sveticama zaštitnicama od bolesti. Crkvene građevine u kojima su nađeni ikonografski prikazi svetice bile su iz različitih razdoblja – od XV. do XX. stoljeća. Najviše ih je bilo iz XVIII. stoljeća, ali ima i onih iz ranijih razdoblja – prikaz na freskama iz 1474. Vincenta od Kastva i crkva svete Apolonije iz 1649. Zaključak: Štovanje svete Apolonije i drugih svetaca zaštitnika od bolesti bilo je u Istri prisutno od davnina i govori nam o tome da je zdravstvena skrb često bila izvan okvira struke, a puk prepušten zazivanju blagoslova pojedinih svetaca, pa tako i svete Apolonije. Skupljeni podatci također su jasni pokazatelji vrijedne sakralne umjetničke baštine.
