V prispevku analiziramo letne spremembe najnižjih (Hnp), srednjih (Hs) in najvišjih (Hvp) letnih vodostajev Cerkniškega jezera v obdobju 1961–2020 ter jih skušamo povezati s spremembami lokalnega ...podnebja. Manjša količina padavin, višja temperatura in posledično večje izhlapevanje ter manjši vpliv snežnega zadržka se odražajo v spremenjenem odtoku s pojezerja, kar se zrcali v upadu letnih, pomladnih in poletnih Hs in Hvp, medtem ko so zimski in jesenski Hs in Hvp ostali na podobni ravni. Po drugi strani so Hnp razen pomladi v porastu, kar na letni ravni, poleti in jeseni (kolikor to dopušča nezanesljivost podatkov ob najnižjih vodostajih) verjetno lahko pripišemo umetnemu zadrževanja vode v jezeru, pozimi in pomladi pa podnebnim spremembam.
Upotreba fotozamki posljednjih petnaestak godina uobičajena je praksa brojnih studija vezanih uz istraživanje divljih životinja. Kamere se razlikuju veličinom, načinom napajanja i pohrane/slanja ...podataka, konstrukcijom, performansama i na koncu namjenom. U ovom su istraživanju uspoređena dva načina rada fotozamki u monitoringu divljih životinja (krupnih sisavaca) u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Prvi je način rada ciklično snimanje svakih 30 min. Drugi je način rada snimanje po aktivaciji senzora pokreta. U šest mjeseci ukupno je snimljena 36 621 fotografija, od čega je 28 618 fotografija snimljeno cikličnim snimanjem, a 8003 snimljene su na temelju aktivacije senzora pokreta. Od cikličnih snimaka samo je 1 % fotografija iskoristivo (životinja koja je predmet istraživanja), dok je kod drugoga oblika snimanja 30 % fotografija bilo iskoristivo. Rezultati pokazuju značajne razlike između dvaju načina programiranja rada kamera u korist programiranja kamere da radi samo po aktivaciji senzora pokreta.
U radu je analizirana uloga ekoturizma na području Plitvičkih dolina, točnije važnost ekoturizma u Općini Rakovica koja je dio širega turističkoga konteksta Nacionalnoga parka. Plitvičke doline šire ...su područje koje gravitira obližnjemu Nacionalnomu parku Plitvička jezera. Opisan je povijesni razvoj turizma ove regije, definirani su oblici turizma, a naglasak je stavljen na izuzetno važan oblik turizma, na ekoturizam. Ta vrsta turizma na prvo mjesto stavlja očuvanje prirode i okoliša te je glavni pokretač turizma te regije. Sustavnim razvojem ponude usluga, atrakcija i aktivnosti cijelo se područje oko Nacionalnoga parka pretvorilo u jednu od privlačnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj pod imenom Plitvičke doline. Kako bi se analizirala ponuda i potražnja toga turističkoga tržišta te zadovoljstvo turista, kreiran je i proveden anketni upitnik među posjetiteljima (vrijeme skupljanja: ljeto 2023, broj ispitanika: 60). Rezultati uključuju analizu frekvencije posjeta te njihovu sezonalnost, ocjenu kvalitete prirodnih resursa, analizu utjecaja ljepote okoliša na zadovoljstvo posjetitelja, stavove posjetitelja o cijeni ulaznica i opću ocjenu nakon posjeta. Zaključak je da treba poraditi na ponudi i kvaliteti sadržaja izvan sezone kako bi se turizam tijekom ljeta rasporedio i na ostala godišnja doba barem donekle.
Veliko zanimanje engleskih putopisaca već od kraja XVIII., a posebno početkom i
sredinom XIX. stoljeća za istočnojadransku obalu kulminiralo je krajem toga i početkom
sljedećega stoljeća. Motivi ...putovanja su različiti: od upoznavanja "egzotičnih" krajeva,
otkrivanja nepoznate europske kulturne baštine, pa sve do ciljanoga snimanja stanja i
odnosa političkih snaga u Austrijskome carstvu, njegovom odnosu prema susjednome
Otomanskom carstvu te jačanja samosvijesti slavenskih naroda u odnosu na mađarski i
austrijski hegemonizam i slavenske narode u Otomanskom carstvu. Britanski diplomat,
tajni obavještajac britanskoga veleposlanstva u Beču, sa znatnim vojno-diplomatskim
iskustvom na Bliskom istoku (Sirija, Egipat) i u Srbiji Andrew Archibald Paton (1811.
– 1874.) proputovao je 1846. i 1847. godine istočnojadranskom obalom, Dalmatinskom
Zagorom i Likom prvenstveno sa zadatkom prikupljanja podatka o materijalnom stanju
toga dijela Austrijskoga carstva, posebno istočnojadranskih luka. Putovanje je započeo
kočijom iz Beča u Zadar, nastavio do Kotora, posjetio Crnu Goru te se vratio u Zadar
odakle je preko Like otputovao za Rijeku, Trst i završio u Grazu. Istražujući te krajeve
Paton je dokumentarnom preciznošću opisao ljude i krajeve riječju i slikom, bilježio
neke detalje iz kulturne baštine i lokalne povijesti, koje je uglavnom pabirčio iz putopisa
prethodnih britanskih posjetitelja, kao i prirodne fenomene i ljepote krajolika za što je
pokazao i dosta literarnoga smisla. To je objavio u kapitalnom djelu: Highlands and
islands of the Adriatic: including Dalmatia, Croatia, and the southern Provinces of
the Austrian Empire, Volumen I. i II., koje je 1849. godine objavio u Londonu. Ovo je
djelo poslovna i politička javnost dobro primila i Paton već 1862. godine objavljuje u
Londonu prošireno izdanje Researches on the Danube and the Adriatic; or, Contributions
to the Modern History of Hungary and Transylvania, Dalmatia and Croatia, Servia and Bulgaria. 2 vols., u kojem Paton daje zemljopisno - povijesni pregled jugoistočne
Europe, svoja zapažanja, posebno ekonomska i politička gledanja na zatečene prilike i
budućnost tih zemalja. Patonov opis Like i Senja nije opsežan, već je jezgrovit, kritičan i
pun osobnih promišljanja o trenutnom stanju, kao i o potencijalima tih krajeva. Njegovi
opisi su dragocjeni podaci i svjedočanstva o krajevima i ljudima i nisu samo povijesna
dokumentacija, već je to i uvid u poglede i mišljenje drugih, stranaca o tim krajevima i
ljudima. To je dokumentacija koja je bitno utjecala i postupno oblikovala javno mnijenje
engleskoga govornoga područja i šire. Danas su nam ti stavovi i mišljenja pomalo
čudni, često nerazumljivi i neprihvatljivi, a tako su znatno utjecali na političke odluke
anglosaksonskih zemalja (Velika Britanija, SAD) i njihovih sljedbenika u prošlosti,
a mogu se i danas prepoznati u političkim, gospodarskim i kulturnim htjenjima i
postupcima tih država, posebno Velike Britanije. U ovome radu autor donosi u prijevodu
dijelove toga djela s opisima Like i grada Senja s komentarima i potrebnim pojašnjenjima
te dosta opširnu bibliografiju britanskih i američkih autora koji su posjetili ili pisali o
hrvatskim krajevima od kraja XVIII. do početka XX. stoljeća.
Blidinjsko jezero, ili učestalije zvano samo Blidinje, najveće je planinsko jezero u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u Hercegovini, između planina Vrana i Čvrsnice, na nadmorskoj visini od oko 1180 ...metara. U nekim publikacijama navodi se kao jezero ledenjačkog postanka. Iako oko jezera nesumnjivo postoje dokazi postojanja ledenjaka i ledenjačkog reljefa, morfologija jezerskog dna i obala, promjenjivost površine, ali i brojni zabilježeni izvori o postanku jezera dovode u pitanje teoriju o glacijalnom postanku jezera. Cilj ovog rada je, na temelju kartografskih izvora prostornih podataka, povijesnih zapisa, geomorfološke analize, postojeće literature te intervjua s lokalnim stanovništvom, utvrditi kada i na koji način je nastalo Blidinje jezero. U radu će biti korištene metode analize dostupnih pisanih i usmenih izvora, geomorfološke analize, zatim analize starih karata, kao i analiza toponimije. Na postojećim povijesnim i suvremenim kartama izvedeno je i mjerenje površine jezera u GIS okruženju. Na temelju svih dostupnih podataka osporit će se teorija o glacijalnom nastanku jezera te će se istovremeno iznijeti dokazi da je jezero nastalo radom ljudi krajem 19. stoljeća.
Communal construction formed the basis of tourism and economic development in the Plitvice region during the era of Socialist Yugoslavia; it was torn between realistic financial capabilities and ...political-economic ambitions. The Plitvice Lakes area and its vicinity needed to be rebuilt after the human and material losses sustained during World War II. The foundations were shaky; the inherited difficulties in the development of rural modernisation inherent to Lika were especially pronounced and were a major stumbling block to the development of the Korenica and Plitvice region. Local political and economic entities were aware of the development potentials, but were tied to the socialist paradigm of progress through five-year plans during the 1950s and 1960s. Communal infrastructure played an important role in this context; it needed to be rebuilt from scratch so that it could keep up with the real needs of the population and business entities under social ownership. The construction of communal infrastructure itself was mostly concentrated in the National Park area, though certain difficulties appeared in its implementation even there, and remain present to some extent today. Despite the difficulties faced by the officials of Titova Korenica Municipality, the development of tourism in Plitvice Lakes was never in question. The reason behind the specific approach to Plitvice Lakes National Park is that this protected area was one of the key development resources of national interest, and has remained such to this day. On the other hand, the surrounding municipal area, like the National Park area itself, never developed an even approximately similar historical dynamic.The 1970s and 1980s brought the most visible improvements in the strategic planning of the economic development of tourism in Plitvice Lakes, which was then turned over to public communal projects and new forms of protection of certain areas of the National Park. The company as a large self-governing work organisation, bolstered through numerous investments, also became the main development engine for other parts of the municipality, even though the development of Plitvice Lakes was planned and based on the republican and federal level and was in some ways self-sufficient. Certain difficulties and challenges of the overtourism process that affects the Plitvice Lakes area today are partially the consequence of certain failed tourism projects and the lack of communal infrastructure in this part of Mountainous Croatia.
Paralelno s razvojem suvremenog društva rastu i broj i vrste rizika s kojima se suvremeno društvo suočava. Jedan je vid takvih rizika prekogranično zagađenje okoliša. Napor država da se nose sa ...zagađenjem na svom teritoriju nedostatan je zbog činjenice da zagađenje nastaje i širi se svuda, ne ograničavajući se na državne granice. Iz tog razloga potrebna je suradnja među državama kako bi se utvrdili standardi i mehanizmi za njegovo sprečavanje i smanjenje. U članku su predstavljene tri studije slučaja prekograničnog zagađenja okoliša između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine: zagađenje zraka u Slavonskom Brodu uzrokovano ispuštanjem štetnih tvari u zrak iz Rafinerije nafte Brod u BiH; poplave koje su pogodile regiju u svibnju 2014.; te takozvano „sedamnaesto jezero" Plitvičkih jezera nastalo zbog neriješenog sustava odvodnje koje je uzrokovalo zagađenje izvora pitke vode u Bihaću u BiH. U sva tri slučaja opisani su specifični konteksti prekograničnog zagađenja, glavni akteri uključeni u problem i njegovo rješavanje, kao i načini na koje se države nose s prekograničnim zagađenjem. Pažnja je posvećena i zakonodavnim aktima Europske unije o zaštiti okoliša i svjetskim konvencijama na koje se oslanjaju zakonodavstva ovih dviju država. Analizom tri slučaja došli smo do zaključka da obje države trebaju unaprijediti svoju okolišnu politiku uz naglasak na važnost međudržavne suradnje kako bi se postiglo učinkovitije upravljanje rizikom prekograničnog zagađenja.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- - All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
