Poznato je da su grčki jezik i kultura imali velik utjecaj na rimsku
kulturu i književnost na latinskom jeziku. Nešto rjeđe pozornost privlači
utjecaj latinskoga jezika na grčki, osobito kada se radi ...o posuđenicama. Cilj
je ovoga rada prikazati poteškoće te neke neutemeljene navode pri analizi
latinizama zapažene tijekom istraživanja provedenoga na
Etimološkom rječniku
novogrčkog jezika
jezikoslovca i leksikografa Nikolaosa Andriotisa.
It is well known that Greek language and culture had a great impact on
Roman culture and literature in the Latin language. However, the influence of
the Latin language on Greek has drawn less attention, particularly when it
comes to loanwords. The goal of this paper is to show the difficulties and
certain unfounded claims in the course of analysis of Latinisms observed during
the research on the
Etymological Dictionary of Modern Greek
by linguist
and lexicographer Nikolaos Andriotis.
V procesu jezikovne standardizacije imajo med različnimi funkcijami ključno vlogo funkcija združevanja, funkcija razdruževanja in funkcija prestiža. V prispevku je v središču pozornosti funkcija ...razdruževanja, ki zahteva redefiniranje statusa standardnih jezikov, pri čemer ima pomembno vlogo tudi politika. V takih primerih lahko pogosto govorimo o procesu restandardizacije ali, z drugimi besedami, o preoblikovanju jezika, ki je že standardiziran, vendar na nekoliko drugačnih temeljih. Rezultate takega procesa prikažemo v štirih jezikih naslednikih nekdanje srbohrvaščine, tj. hrvaščini, srbščini, bosanščini in črnogorščini, ki so bili po razdružitvi deležni različnih (potrebnih in nepotrebnih) jezikovnih sprememb (posebej na leksikalni in glasoslovni ravni) z izjemno simbolno vrednostjo. Vzroki za spremembe so tako zunanji (nova družbeno-politična ureditev), kot notranji (spremenjen odnos do sosednih standardnih jezikov, večje zanimanje za jezikovna vprašanja, strankarsko delovanje posameznih jezikoslovcev v okviru različnih inštitucij ipd.), v obeh primerih pa tesno povezani s političnimi strukturami.
Učno gradivo za nemščino kot tuji jezik Weitblick B1+ poleg pregledanega učbenika in delovnega zvezka obsega še aplikacije za učenje, avdioposnetke za prenos in kot zgoščenko ter digitalni in tiskani ...učiteljski priročnik. Dodatno gradivo ponujata tudi spletna stran http://www.cornelsen.de/codes in platforma Scook https://www.scook.de/, kjer je prav tako na voljo učbenik v e-obliki.
Učno gradivo za nemščino kot tuji jezik Weitblick B2.1 poleg pregledanega učbenika in delovnega zvezka obsega še aplikacije za učenje, avdioposnetke za prenos in kot zgoščenko ter digitalni in ...tiskani učiteljski priročnik. Dodatno gradivo ponujata tudi spletna stran http://www.cornelsen.de/codes in platforma Scook https://www.scook.de/, kjer je prav tako na voljo učbenik v e-obliki.
U ovom prinosu raspravlja se o jezičnoj uporabi i stilu u dosad neobjavljenom fragmentu drame Vladimir Ignaca Kristijanovića. Radu se prilaže transkripcija čitava fragmenta drame.
Učno gradivo za nemščino kot tuji jezik Das Leben za raven B1 poleg pregledanega učbenika in delovnega zvezka obsega še e-učbenik, na voljo prek spletne strani cornelsen.de in platforme ...blinklearning, aplikacijo z vsemi dodatnimi gradivi za uporabnike in uporabnice ter aplikacijo za utrjevanje besedišča, tiskani in digitalni priročnik za učitelja oz. učiteljico z vsemi dodatnimi gradivi, vadnico s testi in uvrstitvene teste, dvojezične slovarčke ter avdio- in videogradivo na zgoščenkah. Dodatno gradivo k učbeniški seriji ponuja tudi spletna stran cornelsen.de/webcodes.
Govorenje i pisanje dva su modaliteta jezične proizvodnje različitih obilježja koji pružaju različite izražajne mogućnosti te se zasnivaju se na različitim jezičnim zakonitostima. Razlike između ...modaliteta očituju se u uporabi jezičnih sredstava kojima se uspostavljaju odnosi na nadrečeničnoj razini, to jest konektora i ostalih diskursnih oznaka. Dosadašnja su istraživanja pokazala da se uporaba konektora i ostalih diskursnih oznaka razlikuje s obzirom na jezični modalitet. Mnogi oblici upotrebljavaju se i u pisanome i govorenome modalitetu, ali s različitim funkcijama, dok su neki drugi ograničeni na jedan jezični modalitet. S obzirom na nedostatak sličnih istraživanja u hrvatskome, u ovome su se istraživanju željele ispitati razlike u uporabi konektora i ostalih diskursnih oznaka s obzirom na jezični modalitet. Sukladno prijašnjim istraživanjima, očekivale su se razlike u čestoti konektora i diskursnih oznaka s obzirom na jezični modalitet. Istraživanje je provedeno na Hrvatskome nacionalnom korpusu (pisani jezik) te na Hrvatskome korpusu govornog jezika (govoreni jezik). Dobiveni su rezultati većim dijelom sukladni dosadašnjim istraživanjima, to jest pronađena je veća čestota diskursnih oznaka koje nisu konektori u govorenome korpusu te su se pojedini konektori i diskursne oznake pojavili u samo jednome od korpusa. Utvrđeno je i da se konektori pojavljuju češće u govorenome korpusu, a taj je rezultat u suprotnosti s prvotnom pretpostavkom o većoj čestoti tih oblika u pisanome korpusu. Rezultate provedenoga istraživanja potrebno je tumačiti u svjetlu žanrovskih osobitosti, stupnja formalnosti i interakcije.
Speaking and writing are two language production modalities that have different characteristics, expressive possibilities, and language principles. They differ in language devices that establish the relations on the level higher than the level of sentence, e.g., connectives and other discourse markers. Previous studies showed that the usage of connectives and other discourse markers differs regarding the language modality. Many forms are used in both spoken and written modality, though with different functions, while others are limited to only one language modality. Given the lack of similar research in Croatian, the aim of this study was to examine the differences in the usage of connectives and other discourse markers with respect to the language modality. Following previous research, differences in the frequency of connectives and other discourse markers in written and spoken modality were expected. It was also expected that some connectives and discourse markers would be limited to only one language modality. Corpus based research was conducted using a written (Croatian National Corpus) and a spoken corpus (Croatian Adult Spoken Language Corpus). The obtained results are largely in line with previous studies. A higher frequency of discourse markers was found in the spoken corpus, and some connectives and discourse markers were limited to only one or the other of the corpora. Contradictory to the initial assumption that connectives would be more frequent in the written corpus, the frequency of connectives was higher in the spoken corpus. The results of this research should be interpreted in the light of genre characteristics, the degree of formality and interaction.
U radu se, prvi put u kroatističkom, ali i općelingvističkom kontekstu, usporedno prikazuju tematski i razradbeni okviri dvaju po mnogočemu oprečnih jezikoslovnih časopisa (
Naš jezik
, Beograd, i
...Hrvatski jezik
, Zagreb) potkraj 30-ih godina prošloga stoljeća u kojima se zrcali težnja jezičnomu unitarizmu beogradskoga časopisa s jedne strane i jezikoslovno utemeljen otpor takvim nastojanjima s hrvatske strane. Jezikoslovni članci objavljeni u
Hrvatskom jeziku
(1938. – 1939.) i oni u
Našem jeziku
pokazuju sasvim suprotna opredjeljenja dvaju jezikoslovnih centara. Časopisni su suradnici
Hrvatskoga jezika
(1938. – 1939.) u svojim radovima nastojali isticati hrvatske posebnosti i tako očuvati prirodan razvoj hrvatskoga književnog jezika (usuprot nasilnomu ujedinjavanju na svim jezičnim razinama), a suradnici
Našega jezika
u svojim su temama uglavnom težili postizanju čistoće našega jezika (pritom misleći na srpski jezik), a ta je čistoća podrazumijevala odbacivanje brojnih hrvatskih jezičnih posebnosti u cilju postizanja jedinstva.
The paper for the first time in linguistic context compares thematic and detailed frameworks of two of mainly opposite linguistic journals (
Naš jezik
, Belgrade, and
Hrvatski jezik
, Zagreb) at the end of the 30ies of the last century, mirroring the linguistic unitaryism of the Belgrade journal on one side and linguistic resistance to such efforts from the Croatian side. The linguistic articles published in
Hrvatski jezik
(1938–1939) and those in
Naš jezik
show quite the opposite orientation of the two linguistic centers. The authors of
Hrvatski jezik
(1938–1939) tried to emphasize particularities of Croatian language in their works trying to preserve the natural development of the Croatian literary language (fighting with Serbian language unification at all levels), while the authors of
Naš jezik
in their topics mainly sought to achieve purity of our language (actually Serbian), and this purity implied the rejection of numerous Croatian language features in order to achieve unity.
Jedno je od središnjih pitanja kognitivne znanosti kako su pojmovi reprezentirani u ljudskome umu. Klasični je odgovor na to pitanje pretpostavka o odvojenome semantičkome modulu u kojemu je znanje ...pohranjeno putem apstraktnih simboličkih reprezentacija. Tako opisan semantički modul odvojen je od drugih sustava kao što su moduli za percepciju i motoriku. U posljednjih dvadesetak godina intenzivno se istražuje i razvija alternativni pristup poznat pod nazivom utjelovljena ili utemeljena spoznaja koji polazi od pretpostavke da je pojmovno znanje u stalnoj interakciji s percepcijom i motorikom, odnosno da je ukorijenjeno u njima putem mehanizma perceptivne simulacije. Cilj je ovoga rada dati pregled različitih teorijskih perspektiva na utjelovljenu spoznaju i evaluirati ih. Detaljno su prikazane teorija sustava perceptivnih simbola, model prožetoga iskustvenika i indeksna hipoteza te empirijski nalazi koji im idu ili ne idu u prilog. Zatim su prikazane i kritike utjelovljene spoznaje koje se odnose na razumijevanje apstraktnih pojmova, kao i odgovori na te kritike. Razmotrena je i ideja o stupnjevima ili kontinuumu utjelovljenja. Nakraju su dane smjernice za daljnja istraživanja koja bi trebala rasvijetliti točnu ulogu utjelovljenja u reprezentaciji znanja.
PDF
