Buzetski je dijalekt jedan je od šest čakavskih dijalekata, kako uzimamo od Brozovićeve klasifikacije čakavskoga narječja 1970. Danas se upotrebljavaju i nazivi
gornjomiranski
(Pliško) te
...buzetsko-gornjomiranski dijalekt.
Dobro je istražen i poznat. Uvodno se osvrćem na povijest istraživanja, kada se i zašto govorilo o buzetskoj
kajkavštini
(Aleksandar Belić, Mieczysław Małecki,. Fran Ramovš i Tine Logar, Josip Ribarić, Mate Hraste, Pavle Ivić, Dalibor Brozović, Božidar Finka, Petar Šimunović, Silvana Vranić i dr.). Prvi je termin 'buzetski dijalekt' u značenju u kojem se i u suvremenoj literaturi percipira upotrijebio Dalibor Brozović (1970.). Ranije su buzetski govori tretirani kao spoj čakavskoga narječja i slovenskoga jezika, kajkavskoga i čakavskoga narječja ili kao dio ekavskoga čakavskoga dijalekta. Razlikuju se dva poddijalekta, sjevernoistočni većinski i jugozapadni manjinski. Na sjeveru je veći utjecaj slovenskoga jezika, više je slovenskih značajki, a na jugu je više čakavskih karakteristika. U glavnom dijelu priloga analiziraju se osobine posebno u odnosu na kajkavsko narječje.
The dialect from Buzet is one of the six Čakavian dialects, based on the 1970 Čakavian dialect classification by Brozović. The names
gornjomiranski
(Pliško) and
buzetsko-gornjomiranski dijalekt
are also used today. This dialect has been thoroughly researched and is well known. There is an introduction on the research history; when and why the Kajkavian dialect from Buzet had been researched (by Aleksandar Belić, Mieczysław Małecki, Fran Ramovš and Tin Logar, Josip Ribarić, Mate Hraste, Pavle Ivić, Dalibor Brozović, Božidar Finka, Petar Šimunović, Silvana Vranić and others). The term „buzetski dijalekt“ with the same meaning as precepted in contemporary literature was first used by Dalibor Brozović (1970). Previously, the Buzet dialects had been treated as a combination of the Čakavian dialect with the Slovenian language, the Kajkavian dialect with the Čakavian dialect, or as a part of the Ekavian Čakavian dialect. There are two subdialects: the Northeast major dialect, and the Southwest minor dialect. There is greater influence of the Slovenian language in the North with major Slovenian characteristics, and there are more Čakavian characteristics in the South. The basic part of the paper gives an analysis of the dialect’s characteristics, mainly in respect to the Kajkavian dialect.
U članku se obrađuju poslovice i neki frazemi s leksemom kiselj koji označava tradicionalnu rusku namirnicu sve popularniju u novije vrijeme. Kiselj se ponekad doživljava kao napitak, a ponekad kao ...jelo. Cilj ovog rada je predstaviti percepciju kiselja u ruskoj kulturi kroz prizmu paremiološke slike svijeta te ponuditi značenja poslovica i kontekst njihove upotrebe; zadatak je otežan zbog izraženog civilizacijskog sadržaja koje nose navedene paremije. U zaključku se pokazuje da je većina poslovica s leksemom kiselj nacionalnog i regionalnog porijekla te da je njegova konzumacija vezana uz obrede prijelaza i religijske blagdane. Priprema tradicionalnog kiselja i suvremene inačice se razlikuje u vrsti namirnica i načinu spravljanja što utječe na boju i strukturu finalnog proizvoda te ga određuje kao jelo ili piće.
The article deals with proverbs and some idioms with the lexeme kissel, which denotes a traditional Russian product that has become increasingly popular in recent years. Kissel is sometimes experienced as a beverage and sometimes as a dish. The aim of this paper is to present the perception of kissel in Russian culture through the prism of the paremiological picture of the world. We tried to give an interpretation of the use and context of proverbs – a difficult task due to the pronounced civilizational content of these proverbs. It is shown, in the conclusion, that most proverbs with lexeme kisselhave national and regional origin and that its consumption is related to the rites of passage and religious holidays. The preparation of traditional and modern variants of kissel differs in the type and the method of preparation, which affects the colour and structure of the final product which determines it either as a dish or as a beverage.
Ustno izražanje v tujem jeziku velja za najtežje obvladljivo sporazumevalno zmožnost, zato smo raziskali tipologijo in številčnost nalog v učbenikih, ki se v slovenskem srednješolskem prostoru ...uporabljajo za poučevanje španščine. Primerjali smo učbenike osnovane na dveh različicah komunikacijskega pristopa in različnih ravneh, izhajajoč iz tipološko raznolikih nalog. V analizi smo poleg količine in tipologije nalog opazovali tudi stopnjo vodenosti posameznih nalog. Rezultati analize so pokazali, da ne prihaja do pomembnejših razlik glede na izbrani pristop, temveč glede na raven, in sicer pri nalogah, ki niso vodene, in pri delno vodenih nalogah.
Aktivno vključevanje učencev v učni proces in razvijanje ustnega izražanja sta značilnosti, ki prepletata vse analizirane učbenike, razlike (ki učiteljem nudijo možnost, da za svojo ciljno skupino in svoj slog poučevanja izberejo ustrezen učbenik) pa se nahajajo v deležu nalog ustnega izražanja, prevladujočih tipih nalog in dinamikah, ki so za uspešno izvedbo nalog potrebne. Prav raznolikost v tipologiji pri učencih spodbuja (ustno) jezikovno produkcijo.
Spodbujanje samostojne govorne produkcije učencev je prisotno že od začetne ravni in v obeh pristopih, saj je delež nalog, ki omogočajo le reprodukcijo, relativno majhen. V učbenikih so precej bolj poudarjeni dialog, komentarji, pogovori, skratka razvijanje samostojnih govorcev, opremljenih s strategijami in orodji za učinkovito, tekoče in natančno ustno izražanje.
Vsi analizirani učbeniki omogočajo ustrezno razvijanje govorne produkcije v španščini, saj (v primerjavi s številom nalog za druge jezikovne spretnosti) nudijo uravnotežen in tipološko raznovrsten nabor nalog.
Cilj rada je pokušati, u kontekstu testiranja modela ChatGPT na studentskim zadacima iz područja statistike, prepoznati slučajeve u kojima veliki jezični modeli pokazuju slično ponašanje ljudskom ...razmišljanju, a u kojima „razmišljaju“ na drugačiji način te identificirati prilike, rizike i ograničenja kod primjene umjetne inteligencije u nastavi. Analizirat će se mogućnosti i ograničenja velikih jezičnih modela te načini na koje se u ovom brzo rastućem području nastoji nadići postojeće pristranosti i nedostatke. U radu će se testirati chatbot na temelju velikoga jezičnoga modela GPT-4 ChatGPT u znanju uvodnog statističkog kolegija koji se predaje na drugoj godini studija studentima informatičkog studija. Testiranje je provedeno ručnim unošenjem 170 kviz pitanja iz područja statistike u preglednik ChatGPT-a. Pitanja su podijeljena u tri kategorije: teorijska pitanja u kojim se reproducira znanje, teorijska pitanja u kojim se testira razumijevanje područja i zadaci. Kviz pitanja su postavljena na hrvatskom jeziku i analizirani su odgovori dobiveni na hrvatskom jeziku. Uspoređena je točnost rješavanja kviz pitanja za studente i ChatGPT po kategorijama pitanja korištenjem Wilcoxonovog testa sume rangova. Rezultati pokazuju da ChatGPT daje statistički bolje rezultate od studenata u kategorijama teorijskih pitanja u kojima se traži reprodukcija znanja i razumijevanje, dok su kod rješavanja zadataka studenti uspješniji, ali razlika u točnosti nije statistički značajna (p<0,01).
Brojni su eponimni nazivi u uporabi u prirodnim i tehničkim znanostima. U radu donosimo kontrastivnu analizu primjera engleskih i hrvatskih eponima koji se upotrebljavaju u tim dvama područjima. Cilj ...je analize utvrditi razlike između dvaju jezika na ortografskoj, gramatičkoj, sintaktičkoj i semantičkoj razini. Eponime smo prema semantičkome kriteriju podijelili u pet skupina; odabrani su primjeri te klasifikacije također dio kontrastivne analize.
Imena slikarstva Ćipranić, Miloš
Filozofska istraživanja,
09/2022, Letnik:
42, Številka:
2
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Slikarstvo je predmet kojim se José Ortega y Gasset iscrpno bavio u svojem djelu s gledišta koje je označio kao raciovitalizam ili filozofiju životnoga uma. U ovom se radu ispituje je li pojam ...živopis vjerniji principima raciovitalističke filozofije od pojma pintura koji koristi Ortega y Gasset. Drugim riječima, postavlja se pitanje o tome ne nadmašuje li prijevod, u tom slučaju, sâm original. U skladu s Orteginom tezom o povijesnosti ljudskih tvorevina, potražit će se i podrijetlo riječi »živopis«, što će doprinijeti zaključku o tome je li ona odgovarajuće ime za umjetnost slikarstva iz perspektive jedne filozofije života.
José Ortega y Gasset studied painting in depth from the standpoint he called ratio-vitalism or the philosophy of vital reason. This paper explores whether the term živopis corresponds more to ratio-vitalist philosophy than the term pintura used by the Spanish philosopher. In other words, the question is whether the translation, in this case, is better than the original. Following Ortega’s thesis on the historicity of human creations, we will look for the origin of the word živopis, which contributes to the consideration of whether it is an appropriate word for the art of painting from the perspective of the philosophy of life.
U ovome se članku kontrastivno analiziraju odabrani hrvatski i engleski
frazemi leksičkog polja onima. Riječ je o frazemima kojima je sastavnicom
vlastito ime, odnosno toponim, etnonim ili ...antroponim. Cilj je rada bio
provesti kontrastivnu analizu navedenih frazema da bi se utvrdile podudarnosti,
sličnosti i razlike hrvatske i engleske onimijske frazeologije. Također se u
odnos stavljaju dvije kulture različite prošlosti i sociolingvističke pozadine,
jedne anglosaksonske, druge slavenske. Polazište analize su hrvatski frazemi za
koje se tražilo izrazne i/ili sadržajne ekvivalente. Kontrastivnom su analizom
frazemi podijeljeni u tri skupine kroz koje se uočavaju njihove podudarnosti i
različitosti, odnosno daje se pregled posebnosti dvaju frazeoloških fondova
uvjetovanih kulturološkom, socijalnom, političkom, povijesnom ili nekom drugom
značajkom.
In this paper
we analyse Croatian and English phrasemes with an onymic component, which can
either have a status of a toponym, an ethnonym, or an anthroponym. The aim of
the paper is to determine the similarities and the differences between Croatian
and English onymic phrasemes using contrastive analysis. Additionally, Croatian
and English are observed as two spatially and genealogically distant languages.
This is done in order to identify the differences and peculiarities conditioned
by cultural, social, political, historical or some other features. This paper
compares two cultures with different histories and sociolinguistic backgrounds,
one Anglo-Saxon, the other Slavic. The analysis has shown that phrasemes with
onymic components can be divided into three groups.
The first group consists of corresponding Croatian and
English onymic phrasemes, which means both phrasemes contain an identical
proper name, lexically as well as structurally equal phrase, and the same
motivation for the figurative meaning, i.e. background. The second group
consists of phrasemes that contain an identical proper name but are partially
different in phrase structure. The last group consists of Croatian and English
phrasemes that share the same meaning, but differ in phrase structure, the onymic
component, and background.
The
analysis has revealed that the third group was the largest (57,4%).
It can be concluded that phrasemes with an onymic
component represent not only human traits and life adventures, which are mostly
metaphorically mirrored through the prism of historical, biblical, and
mythological personalities or events, but that such phrasemes also complement
and enrich phraseology of many languages, thus bringing together and
strengthening the (shared) history of their nations and cultures. In addition
to phrasemes common to numerous languages, national phrasemes are extremely
valuable because they are a reliable indicator of the peculiarities of a nation
from which they originate, and their constituent elements reflect the customs,
beliefs, experiences, but also the perception of other nations and their
specificities.
Rad donosi pregled temeljnih spoznaja o kajkavskom narječju hrvatskoga jezika u sažetu, enciklopedijskom formatu. Nastao je na temelju podataka iz literature i analize dostupne rukopisne građe. Opisi ...su potkrijepljeni primjerima iz građe.
U psiholingvistici i kognitivnoj lingvistici mehanizmi obrade dvosmislenih jezičnih konstrukcija privlače pažnju jer njihovo razumijevanje može mnogo toga reći o fundamentalnim procesima ...razumijevanja jezika – povezivanju pojmova u jednu koherentnu reprezentaciju. U širokome spektru istraživanja o temi kognitivne obrade ovaj se rad fokusira na jednu vrstu dvosmislenosti za koju su različita istraživanja u različitim jezicima utvrdila kontradiktorne principe obrade: na sintaktičku dvosmislenost odnosne rečenice, do danas uvjerljivo najčešću i najkontroverzniju rečeničnu konstrukciju za istraživanje jezične obrade. Tekst nudi pregled empirijskih nalaza, hipoteza i implikacija za šire modele kognitivne obrade, uključujući njihove kontradiktornosti i metodološka pitanja koja zavređuju daljnje ispitivanje. Zaključna razmatranja sumiraju nalaze, nedostatke i nužne pravce za buduća istraživanja.
In psycholinguistics and cognitive linguistics, mechanisms of processing ambiguous linguistic constructions have attracted great attention, since their understanding can tell us a lot about the fundamental processes of language comprehension — attaching concepts into single coherent representations. From the wide area of research on the topic of cognitive processing, this paper focuses on one type of ambiguity for which contradictory principles of processing have been established in different languages: the syntactic ambiguity of the relative clause, the most common and the most controversial sentence construction in research on language processing to date. The text offers an overview of empirical findings, hypotheses, and implications for wider models of cognitive processing, including their contradictions and methodological questions deserving further consideration. The concluding remarks sum up the findings, drawbacks and needed directions of future research.
PDF
