Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U uvodnom dijelu govori se o genezi mozaika kakav je u španjolskoj Južnoj Americi uspostavljen u drugoj polovini XIX stoljeća. Daju se osnovne značajke etničkog, kulturnog, društvenog i gospodarskog ...supstrata na koji su došli Hrvati da bi se potom analiziralo i ocjenjivalo stanje i ponašanje te iseljene grupe. Do Prvoga svjetskog rata Hrvati su se u najvećem broju naselili u Argentinu, Čile, Boliviju i Peru. Uglavnom su to iseljenici iz Dalmacije južnije od Omiša uključiv pripadajuće otoke. Na temelju procjena možemo pretpostaviti da se radilo o grupi ljudi između 25 i 50.000. U njoj prevladavaju muške osobe mlađe dobi. Približno je polovica punoljetnih u braku. Fertilitet je nizak – nešto više od dva djeteta po braku. Socioekonomski položaj je različit. Općenito uzevši, bolje su prolazili doseljenici na tihooceanskoj nego na atlantskoj obali. Osim u argentinskoj unutrašnjosti, gdje su atomizirani po pampasu, Hrvati su uglavnom živjeli u petnaestak kolonija, razvijajući razne oblike društvenog okupljanja – utemeljili su četrdesetak društava i pokrenuli 14 novina. Održavali su raznolike i intenzivne veze s domovinom. Slanjem novca sudjelovali su u gospodarstvu svoje obitelji te materijalno preporodili »iseljenički rayon« u Dalmaciji. Osim toga, došavši često u sredinu s višom civilizacijskom razinom, nove su tekovine brzo usvajali, povratno su utjecali na kraj iz kojeg su potekli. Prema zemljama doseljenja Hrvati su se odnosili sa zahvalnošću a na domaći svijet i na iseljenike drugih nacionalnosti ostavljali su dojam poštenih, štedljivih i radišnih ljudi. Ista rasna pripadnost, mediteranska kulturna podloga, ista vjera te činjenica da su državljani ugledne evropske monarhije, uvjetovali su da nisu bili potisnuti na marginu društva. Mnogi su iskoristili tu priliku i zauzeli značajno mjesto na društvenoj ljestvici.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Neposredno nakon fašističkog napada na Kraljevinu Jugoslaviju i njenog komadanja, u Južnoj Americi obnavlja se Jugoslavenska narodna obrana – politička organizacija našeg iseljeništva utemeljena za ...vrijeme prvoga svjetskog rata. Nejedinstvo, odvojenost rukovodstva od članstva te vezanost uz kraljevske vlade u izbjeglištvu uvjetuje odvajanje progresivno orijentiranih iseljenika od JNO. Oni osnivaju posebne organizacije s ciljem moralne i materijalne pomoći NOB-u. U Boliviji to su odbori Južnih Slavena Južne Amerike koji se utemeljuju u ljeto 1944. godine. Osnovne organizacije bile su Mjesni odbori koje je na razini pojedine države objedinjavao Zemaljski odbor koje je pak na kontinentu trebao objedinjavati Ujedinjeni odbor Južnih Slavena Južne Amerike. Organizacija je dakle imala pretenziju da se proširi na cijelu Južnu Ameriku no u tome nije uspjela jer je osim u Boliviji osnovan samo jedan njen ogranak i to u Punta Arenasu (Čile). Ozbiljnija akcija na prikupljanju materijalne pomoći domovini započela je u ljeto 1945. godine i imala je znatnog uspjeha.
