O govoru Pavlovaca, koji je u dosadanjoj dijalektološkoj literaturi određen govorom slavonskoga dijalekta, njegova posavskoga poddijalekta, ne postoje temeljitiji podatci, kao ni zaseban opis. U radu ...se na temelju recentnoga terenskoga istraživanja podastiru fonološke i morfološke značajke pavlovačkoga govora.
U župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Zelini danas je smještena kamena skulptura Bogorodice Sućutne nastala vjerojatno krajem 17. stoljeća, a svojim srodnim likovnim rješenjem približena je skupini ...kamenih figura izrađenih prema uzoru na bakrorez Johana Sadelera I. Izvorno je zasigurno stajala u funkciji pila, no rastući ugled i čudesa potaknuli su 1718. godine izgradnju kapele Majke Božje Žalosne njoj u čast, kako opisuju vizitatori, »na način postaje«. Njezin izgubljen izgled i inventar ovdje su prvi put rekonstruirani i protumačeni detaljnim iščitavanjima arhivskih vrela koja otkrivaju da su oltari sadržavali jedne od najranijih primjera ikonografskih motiva i kompozicijskih
rješenja, a arhitektonsko oblikovanje pročelja s dvoetažnim ulaznim trijemom i scenografski razrađenim prizorom Kalvarije na katu ističu se kao usamljeni predstavnici u sakralnoj arhitekturi i umjetničkom stvaralaštvu 18. stoljeća na prostoru sjeverozapadne Hrvatske.
Tekst donosi osvrt na ansambl drvenih baroknih skulptura iz kapele sv. Jakoba na Očuri, u blizini Radoboja. Skulpture se povezuju s obnovom kapele koju je sredinom 18. stoljeća inicirao mihovljanski ...župnik (kasniji zagrebački kanonik) Ivan Kukuljević, te su tom prilikom u njezinoj unutrašnjosti podignuta tri bočna oltara. Jedan od njih bio je uklonjen već tijekom 19. stoljeća, a preostala su dva – kao i cjelokupna oprema – gotovo posve stradala u razdoblju nakon Drugoga svjetskoga rata, kada je kapela bila prepuštena propadanju. Dio sačuvanih skulptura iz kapele (predstavljenih na nedavnoj izložbi) ovom se prilikom – temeljem oblikovnih karakteristika i naručiteljskog konteksta – dovodi u vezu sa štajerskim kiparstvom sredine 18. stoljeća, tj. krugom oko mariborskog kipara Josepha Strauba.
Autor raspravlja o arhitekturi izvornog oblika crkve i samostana Sv. Frane u Zadru te njihovom preoblikovanju u vremenu gotike i renesanse. Analizom objavljenih povijesnih podataka i sačuvanih ...graditeljskih elemenata zaključuje da je do danas očuvana matrica kompleksa nastala u vremenu od sredine 13. do početka 14. stoljeća kada su izgrađene crkva i sakristija te s njima samostanska krila i prvotni klaustar.
Bitnu tipološku odliku crkve čini njezin troapsidalni začelni sklop koji autor dovodi u vezu s gotičkom arhitekturom franjevaca i dominikanaca iz Umbrije i Veneta 13. stoljeća. Sakristija, u kojoj je 1358. godine potpisan Zadarski mir, bila je ujedno kapela Sv. Ludovika i kapitularna dvorana. Njeno znatno preuređenje te opremanje kora i svetišta crkve uslijedilo je potkraj 14. stoljeća kada je samostan odlukom generalnog kapitula u Kölnu 1393. godine postao sjedište franjevačke Provincije sv. Jeronima u Dalmaciji. Preuređenje kora okončano je sredinom 15. stoljeća izgradnjom Dalmatinčeva podiuma na mjestu pretpostavljene ranije pregrade.
U radu se analiziraju četiri slike iz hrvatske barokne baštine koje prikazuju Mariju u tipu Bezgrješnoga začeća, prepoznatu kao Gnadenbild iz benediktinskoga liceja u Freisingu u Njemačkoj (1704.) – ...slika u franjevačkom samostanu u Zagrebu (18. stoljeće), dvije slike u uršulinskom samostanu u Varaždinu (18. stoljeće) te slika na oltaru u kapeli sv. Vida u Varaždinu (1733.). Skulptura Bezgrješne iz liceja smatra se izgubljenom od sredine 19. stoljeća, a njezin izgled poznat je prema slikama i grafikama nastalima po uzoru na izvornik ili daljnje kopije, većinom na području Bavarske. U tom kontekstu, hrvatski primjeri najvjerojatnije su nastali osloncem na grafičke predloške, a zbog svoje rijetkosti na ovim područjima svojevrsna su posebnost unutar domaće likovne baštine 18. stoljeća.