Provider: - Institution: Državni arhiv u Zagrebu - Data provided by Europeana Collections- Kapela svete Uršule prema nacrtu arhitekta Brune Bauera- All metadata published by Europeana are available ...free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Rakovička krška uvala je specifično okršteno područje na granici općina Rakovica i Saborsko, sjevernije od Nacionalnog Parka Plitvička Jezera. Reljef ovog područja sastoji se od brda i krških ...depresija izduženih u smjeru Dinarida u čijoj se sredini nalazi krška uvala Rakovica dimenzija 4,5 x 1,5 kilometara i s najnižom točkom na otprilike 640 n.m.v.. Ovo je područje sačinjeno od okrštenog vapnenca kretske starosti. Speleološka istraživanja započeta su 2011. te je većina njih završila 2014. Trideset i pet soba iz tri različita speleološka društva (SD Karlovac, SD Veles i SO PD Dubovac) sudjelovalo je u istraživanju i provelo sve skupa 96 dana špiljareći na terenu. Tijekom tih terena otkriveno je 15 jama s prosječnom dubinom od 30 m. Najdublje izmjerene jame su Gršina jama (-72 m), Miškolovka (-55,6 m), Šantanjika (-50,5 m), Trojama (-48 m) i Neradnićka jama (-42 m). Provedeno je višestruko rekognosciranje terena te je otkriveno deset ulaza u nove jame.
Provider: - Institution: Državni arhiv u Zagrebu - Data provided by Europeana Collections- Kapelica svete Terezije na Mošinskijevoj ulici, vlasništvo Terezije Lovert- All metadata published by ...Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: Državni arhiv u Zagrebu - Data provided by Europeana Collections- Kapela svetog Petra na groblju svetog Petra na Lašćini- All metadata published by Europeana are available ...free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: Državni arhiv u Zagrebu - Data provided by Europeana Collections- Kapelica sv. Dizmuša- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the ...Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: Državni arhiv u Zagrebu - Data provided by Europeana Collections- Kapela svetog Marina u Vlaškoj ulici, nadbiskupsko sirotište- All metadata published by Europeana are ...available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Profiles with multiple paleosols developed in loess at Kapela-Batajnica and Stalać were studied by chemical, physical and mineralogical methods to determine paleoclimatic changes through the ...Pleistocene. The cyclic nature of sedimentary and pedogenetic processes is indicated by the CaCO
3 content and silt and clay mineralogy. Stalać is 200 km south of Kapela-Batajnica, and differences between individual paleosols at the two sites are attributed to local differences in soil parent material composition, weathering intensity or erosion of the paleosols. The profile at Stalać provides an important link between typical Middle European and SE European loess–paleosol sequences, and indicates the relative influences of the Mediterranean and continental climates. Statistical analysis of values for the hydrolytic alteration index of Thorez and other mineral ratios calculated at 0.5-m vertical intervals suggests a steady decrease in interglacial weathering rates since the Günz/Mindel (pedocomplexes F8 and F9) and a gradual change from warm humid to temperate dry conditions. The climatic curve for the Kapela-Batajnica sequence suggests continental conditions and correlates well with the NW European climatic curve up to the Günz/Mindel Interglacial (pedocomplex F8). The curve for the lower part of the Stalać sequence shows a stronger Mediterranean influence and correlates well with the curve for Greece, but the upper part of the Stalać sequence above the Riss 1/Riss 2 pedocomplex (F6) shows an increased continental climatic influence.
Arheološka istraživanja na lokalitetu kod stancije Blek (općina Tar – Vabriga/Torre – Abrega, Istra), kojega je moguće poistovjetiti sa „Starim Tarom” iz povijesnih izvora, utvrdila su niz faza koje ...obilježavaju preobražaj ranorimskoga ruralnog naselja (vile) u srednjovjekovno utvrđeno naselje. Uz ranosrednjovjekovnu fazu lokaliteta veže se sakralni sklop nastao istočno od središnjega arhitektonskog sklopa naselja, moguće kule. U radu se donose nove spoznaje o crkvi i sepulkralnome aneksu čiji se karakter i dataciju nastoji definirati pomoću strukturnih karakteristika i analogija te ih se potom smješta u kontekst organizacije naselja.
Kapela sv. Lovre nalazi se u središtu naselja Cirkovljan, a oko nje je tijekom vremena formiran mjesni trg. Prema dosadašnjim spoznajama i uvidom u stanje građevine, može se zaključiti da izvorno ...nastaje kao kasnogotička građevina koja se temeljito pregrađuje i dograđuje u baroku i tijekom prve polovice 19. stoljeća. Kapela je pravilne orijentacije. Sastoji se od svetišta koje završava poligonalno, jednog broda, sakristije na sjevernoj strani i zvonika na zapadnom pročelju. Najzanimljivije je svetište kapele, koje s vanjske strane ima ostatke kontrafora, na čijim su završecima postavljene skulpture s prikazima ljudskih glava, i danas zazidane gotičke prozore. Do sada su na kapeli izvedeni samo radovi nužni za njezino očuvanje i osiguranje statičke stabilnosti građevnih struktura, dok su opsežniji zahvati bili usmjereni na oblikovanje i redefiniranje njezine neposredne okoline i Trga sv. Lovre. Najprije je sanirana postojeća ograda oko kapele koja je zbog nedostatnog i neodgovarajućeg održavanja bila u vrlo lošem stanju; uslijedila je obnova i uređenje šireg prostora oko crkve, mjesnog Trga sv. Lovre. Osnovna namjera i svrha zahvata definirana je potrebom uređenja zatečenog stanja na središnjem prostoru naselja, novom regulacijom prometa i izvedbom novog parternog uređenja kojim će se trg temeljito preurediti, funkcionalno preoblikovati i osuvremeniti. Iako je koncept novog uređenja bio dobro zamišljen, realizacija i konačni rezultat svakako su podložni kritičkoj revalorizaciji.
Tijekom lipnja i srpnja 2018. godine provedeno je arheološko istraživanje na lokalitetu Pakrac – Stari grad u samome centru grada Pakraca. Istraživanja su bila usredotočena na lani pronađeni objekt u ...sondi 1 – ostatke gotičke ivanovačke kapele. Potvrđeno je da raspolažemo s ostacima najmanje dviju njenih faza gradnje. U prvoj fazi, koja se prema značajkama arhitekture datira u 13. stoljeće, kapela je građena od fino obrađenih klesanaca, zidovi su bili ojačani potpornjacima s vanjske i lezenama s unutarnje strane. U jugozapadnome kutu iz kapele se ulazilo u vretenasto stubište. Istočni, zaključni zid kapele nalazi se još uvijek izvan sonde, tako da njen potpuni tlocrt još nije poznat. Sačuvani su i drugi interesantni detalji, primjerice utori za zasune kojima su se osiguravala vrata glavnoga ulaza u kapelu te ona prema stubištu, kao i baze polustupova prislonjenih uz lezene. Druga sigurna graditeljska faza kapele najbolje se reprezentira otkrivenim bazama portala koji su prislonjeni na pročelni zid gotičke kapele oko 1500. godine. Istovremeno su svi zidovi podebljani te im je debljina gotovo udvostručena. Nameće se pretpostavka da je ova građevina pretvorena u „crkvu-utvrdu“ zidova debljine 2,80–2,90 m, što i ne bi bilo neobično s obzirom na približavanje osmanlijske opasnosti. Nekako u isto vrijeme je, čini se, građena i pakračka utvrda s kružnim kulama na uglovima nepravilnoga peterokuta. U otprilike isto vrijeme, u 15. stoljeću, položena je i podnica od opeke sačuvana u zapadnome dijelu broda, gdje se nazire i prvi do sada uočeni grob. Da je ova građevina imala i svoju post-sakralnu namjenu, potvrđuju brojne životinjske kosti pronađene u njoj.
PDF