U radu je predstavljena nedestruktivna procjena koncentracije fotosintetskih pigmenata (ukupnih klorofila i karotenoida) u lišću hrasta lužnjaka pomoću prijenosnog optičkog klorofilmetra CCM-200. ...Istraživanje je provedeno 2015. godine na biljnom materijalu izloženom različitim tretmanima vlažnosti tla. U kontrolnom tertmanu sadržaj vlage u tlu održavan je iznad poljskog vodnog kapaciteta, dok je u sušnom tretmanu biljkama voda bila uskraćena 112 dana (1. 4. – 21. 7.). U drugom dijelu vegetacijskog razdoblja (22. 7. – 22. 10.) u oba tretmana vlaga tla održavana je iznad poljskog vodnog kapaciteta. Na temelju lišća uzorkovanoga istovremeno u oba tretmana i to sredinom jeseni (27. 10.) izrađene su kalibracijske jednadžbe koje opisuju odnos indeksa relativnog sadržaja klorofila izmjerenoga pomoću klorofilmetra i stvarne koncentracije fotosintetskih pigmenata (utvrđene laboratorijski) pred sam kraj vegetacijskog razdoblja. Jednadžbe su konstruirane posebno za kontrolni, a posebno za sušni tretman. S obzirom na takav dizajn pokusa i vrijeme uzorkovanja, primarni cilj rada bio je ispitati utjecaj dugotrajnog sušnog razdoblja na homogenost parametara kalibracijskih jednadžbi (Y-odsječaka i nagiba pravaca). Na temelju dobivenih rezultata zaključeno je da parametri kalibracijskih jednadžbi nisu bili utjecani sušnim tretmanom. Prema tome, rezultati istraživanja ukazuju na to da klorofilmetar CCM-200, uz primjenu odgovarjućih kalibracijskih jednadžbi, predstavlja pouzdan alat za nedestruktivnu procjenu koncentracije ukupnih klorofila i karotenoida u lišću hrasta lužnjaka, bez obzira na različite režime vlažnosti tla kojima je biljni materijal bio izložen tijekom vegetacijskog razdoblja. Uz to, u radu je utvrđeno da bi preciznost procjene stvarne koncentracije fotosintetskih pigmenata bilo moguće i dodatno poboljšati korekcijom klorofilnog indeksa sa specifičnom lisnom masom.
The concentration of photosynthetic pigments (chlorophylls and carotenoids) in leaves of forest trees is a good indicator of the photosynthetic efficiency, level of nutrition with nitrogen and autumn leaf senescence. Thus the photosynthetic pigment concentrations is one of the most significant parameters related to the physiological status of plant. Change in pigment concentrations of leaves indicate presence of environmental stress. Well-timed detection of environmental stress play a crucial role in preventing damage on seedlings and saplings in forest nurseries and wood mass production in forest cultures and plantations. Traditional methods for determining the concentrations of photosynthetic pigments represent an obstacle to continuous monitoring concentrations of photosynthetic pigment in leaves of forest trees, primarily because they are relatively expensive, long lasting and require destruction of plant material. However, portable optical chlorophyll meters such as CCM-200 (Opti-Sciences, Tyngsboro, Massachusetts, USA) and SPAD-502 (Minolta Camera Co., Osaka, Japan) is a reliable alternative to traditional laboratory methods. To use chlorophyll meters as a tool for estimating photosynthetic pigment concentrations in leaves, it is necessary to construct regression equations (calibration equations) that reliably describe the relationships between the relative index of the total chlorophyll content in leaves (CCI) and the total pigment concentrations in leaves, determined by standard laboratory methods.
In the present study, we set up experiment to establish the ability of the hand-held CCM-200 chlorophyll meter to accurately estimate the content of the photosynthetic pigments in leaves of Quercus robur L. with contrast level of soil moisture. The objectives of the present work were: (i) determine whether the long-lasting drought period significantly influences the relationship between the CCI obtined by CCM-200 and the concentration of photosynthetic pigments (total chlorophyll and carotenoid); (ii) construct calibration equations for non-destructive estimation of photosynthetic pigments in Q. robur leaves; (iii) to analyse the improvement estimation of photosynthetic pigments concentration when CCI was corrected with specific leaf mass.
The research was carried out during the year 2015 on 60 two-years old plants grown in the greenhouse located in the Croatian Forestry Institute Jastrebarsko. Plant material was grown in 50 liter containers previously filled with soil originating from a natural oak stand. In the spring of the 2015, at the beginning of the study the mean height of investigated plants was 23.9 ± 4.8 cm.
During the study, plant material was exposure to different level of soil moisture. In control treatment soil water content was kept above field capacity, while in drought treatment plants were exposed to water reduction during 112 days (1st of April – 21st of July). In second part of growing season (22nd of July – 22nd of October) in both treatments soil water content was kept above field capacity (Figure 1). Calibration equations, that describe relationship between relative chlorophyll content index measured with chlorophyll meter and actual photosynthetic pigment concentrations in sampled leaves (laboratory determined) at the end of growing season (27th of October), were constructed for both treatments (Table 2 and 3; Figure 4 and 5). Obtined results show that parameters of calibration equations were not affected by drought treatment (Table 4). Therefore, when using appropriate calibration equations, clorophyll meter CCM-200 can be considered as reliable tool for non-destructive estimation of total chlorophylls and carotenoids in Q. robur leaves, regardless of different soil water regimes during the growing season. Additionaly, this research confirmed that it is possible to improve the estimation of actual photosynthetic pigment concentration by using chlorophyll content index corrected with specific leaf mass (Table 2 and 3; Figure 4 and 5).
Microgreens from common and tartary buckwheat genotypes were evaluated for total flavonoid content (rutin, quercetine and kaempferol separately), bound phenolic acids content, carotenoids and ...α-tocopherol content and antioxidant activity. The results have shown that in common and tartary buckwheat microgreens antioxidant activity was found. High level of flavonoids, carotenoids, and α-tocopherol was detected as well. Higher amount of flavonoids was found out in tartary buckwheat microgreens. No significant differences were detected between common and tartary buckwheat microgreens in content of phenolic acids. Microgreens of both common and tartary buckwheat represent potential nutritional sources for alternative vegetable in the Czech Republic.
Vsebnost celokupnih flavonoidov (posebej rutina, kvercetina in kempferola), vezanih fenolnih kislin, karotenoidov, α-tokoferola in antioksidantna aktivnost so bili raziskani pri mladih rastlinah navadne in tatarske ajde. Ugotovljena je antioksidativna aktivnost izvlečkov mladih rastlin navadne in tatarske ajde ter visoka vsebnost flavonoidov, karotenoidov in α-tokoferola. Posebej visoka vsebnost flavonoidov je bila ugotovljena pri tatarski ajdi, medtem ko glede na vsebnost fenolnih snovi ni bilo razlike med mladimi rastlinami navadne in tatarske ajde. Mlade rastline tako navadne kot tatarske ajde so možen alternativni vir zelenjave v Češki republiki
Voda u zrnu (KW) i ukupni topivi šećeri (TSS) su glavne komponente okusa kukuruza šećerca, dok ukupni karotenoidi (TC), ukupni fenoli (TP) i antioksidacijska aktivnost (AA) doprinose njegovim ...zdravstvenim benefitima. Glavni cilj bio je utvrditi utjecaj genotipa, rokova berbe i godine na kemijske komponenete kvalitete zrna shrunken (sh2) kukuruza šećerca. Devet sh2 genotipova brano je u trodnevnim intervalima od 20. do 32. dana nakon oplodnje (DAP) kroz dvije
godine. Vegetacijska sezona značajno je utjecala samo na TC i TP. Utvrđene su značajne razlike između genotipova za KW (75.3 - 77.4%), TTS (282.4 - 343.2 mg/g), TC (9.3 - 15.7 µg/g), TP (243.6 - 289.4 mg GEA/100 g) i AA (74.6 - 83.6% inhibicije). Utjecaj roka berbe i interakcije genotipa s rokom berbe, bio je značajan za sva svojstva. U odnosu na 20. DAP, KW i TSS su se smanjili, dok su TC, TP i AA imali tendenciju porasta u kasnijim rokovima berbe. Na osnovu KW, genotipovi OS 5Esh i Overland su produžili rokove berbe do 29. DAP. Nasuprot tome, optimalni rok berbe za genotip OS 244sh završio je na 20. DAP. Produženi period berbe za genotip Overland rezultirao je značajnim povećanjem TC (62.8%), TP (12.1%) i AA (12.4%).
Pozadina istraživanja. Sušenje predstavlja održivi postupak konzerviranja hrane, a za sušenje biljnog materijala najčešće se koristi konvekcijska sušara. Međutim, ovaj postupak troši veliku količinu ...energije i može dovesti do negativnih promjena sastava hranjivih sastojaka i drugih parametara kakvoće hrane. Postupci prethodne obrade mogu umanjiti negativne učinke sušenja. Svrha je ovoga rada bila procijeniti postupak obrade ananasa etanolom i ultrazvukom prije konvekcijskog sušenja, te utvrditi učinak tih postupaka na boju, aktivitet vode, te udjele ukupnih karotenoida i askorbinske kiseline u dobivenom proizvodu.
Eksperimentalni pristup. U postupku prethodne obrade uzorci voća uronjeni su u otopinu etanola različitih volumnih udjela tijekom 10 min, s primjenom ultrazvuka (25 kHz) ili bez njega, te su zatim sušeni pri temperaturi od 60 ºC. Kontrolna je skupina (bez prethodne obrade) sušena pri istim uvjetima. Dobiveni su rezultati prilagođeni korištenjem teorijskih kinetičkih modela, a pomoću difuzijskog modela opisan je prijenos vlage te izračunata efektivna difuzivnost vode. Ispitani su sljedeći parametri: aktivitet vode, udjeli askorbinske kiseline i ukupnih karotenoida, te boja dobivenog proizvoda.
Rezultati i zaključci. Kombinacijom obrade etanolom i ultrazvuka smanjilo se trajanje sušenja ananasa. Veća je efektivna difuzivnost vlage postignuta primjenom etanola i ultrazvuka prije sušenja. Dvočlani eksponencijalni model najbolje je opisao eksperimentalno dobivene podatke. Sušeni su uzorci imali tamniju boju od svježih uzoraka. Prethodnom obradom etanolom zadržala se veća količina bioaktivnih spojeva. Zadovoljavajući rezultati ovog istraživanja predstavljaju poboljšanje postupka sušenja.
Novina i znanstveni doprinos. Obrada etanolom i ultrazvukom prije konvekcijskog sušenja daje obečavajuće rezultate. Međutim, svaki prehrambeni artikl ima svojstvenu strukturu i sastav. Stoga je neophodno produbiti razumijevanje učinaka prethodne obrade na sušenje i kakvoću sušenog proizvoda.
Pozadina istraživanja. Industrijska obrada tropskog voća, osobito guave, proizvodi veliku količinu nusproizvoda, koji se uglavnom otklanjaju kao organski otpad. Ti nusproizvodi sadržavaju velike ...količine bioaktivnih tvari, kao što su karotenoidi, koji bi se mogli upotrijebiti kao djelomična zamjena za nitrite u kobasicama, a da pritom ne narušavaju njihova fizikalno-kemijska svojstva, boju i trajnost. Iako postoje neka istraživanja na tu temu, obrada otpada guave nije dovoljno istražena da bi potvrdila ovu pretpostavku. Stoga je svrha ovoga rada bila ispitati utjecaj sastojaka ekstrakta epikarpa guave na fizikalno-kemijska, teksturalna i senzorska svojstva te boju hrenovki tipa Frankfurter.
Eksperimentalni pristup. Ispitana su tri uzorka (u kojima je 25, 50 ili 75 % nitrita zamijenjeno ekstraktom brašna dobivenim iz epikarpa guave), te kontrolni uzorak bez dodatka ekstrakta. Ispitana su fizikalno-kemijska svojstva, koordinate boje i parametri teksture, te je provedena senzorska analiza kobasica. Njihova stabilnost tijekom 30 dana ispitana je na uzorku koji je imao najbolje značajke.
Rezultati i zaključci. Najbolji su rezultati dobiveni zamjenom 25 % nitrita ekstraktom brašna epikarpa guave, pri čemu nije došlo do promjene boje niti fizikalno-kemijskih i teksturalnih svojstava hrenovki. Također nije došlo do promjene parametara oksidacije masti tijekom skladištenja, a krajnji je proizvod sadržavao (23,6±0,2) mg/kg nitrita, što je niže od maksimalno dozvoljene vrijednosti (150 mg/kg).
Novina i znanstveni doprinos. Djelomična zamjena nitrita u hrenovkama karotenoidima iz brašna od epikarpa guave dodanog umjesto 25 % masene frakcije nitrita može poslužiti kao alternativa u proizvodnji hrenovki sa smanjenim udjelom nitrita, bez da se pritom utječe na boju i trajnost kobasica. Ovaj rezultat je važan za mesnu industriju, koja teži razvoju novih proizvoda s dodatkom prirodnih sastojaka.
Cilj ovog rad bio je utvrditi utjecaj sezone na koncentraciju retinola, β-karotena, luteina i zeaksantina u mlijeku Jersey krava, te njihovu povezanost s pokazateljima boje mlijeka. Krave (n=77) su ...tijekom šestomjesečnog razdoblja držane u staji i hranjene kompletno miješanim obrokom (TMR; farmska sezona), tijekom tri mjeseca boravile se četiri sata na pašnjaku i ostatak dana u staji te hranjene TMR-om (prijelazna sezona), dok su tri mjeseca cijeli dan držane na paši uz dohranu koncentratom (pašna sezona). U razdoblju od svibnja 2018. do travnja 2019. godine tijekom zadnjeg tjedna svakog mjeseca prikupljani su skupni uzorci mlijeka (200 mL). Koncentracije retinola i karotenoida u mlijeku su kvantificirane primjenom tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti, dok je kemijski sastav mlijeka određen primjenom uređaja MilkoScan FT 120. Sezona je imala značajan (P<0,05) utjecaj na kemijski sastav mlijeka te je najveći (P<0,05) prosječni sadržaj mliječne masti, bjelančevina i bezmasne suhe tvari u mlijeku utvrđen tijekom farmske sezone Prosječne koncentracije (μg/100 mL) retinola, β-karotena, luteina i zeaksantina u mlijeku su iznosile: 2,56±0,29; 4,15±0,27; 4,43±0,40; i 0,97±0,04. Utvrđen je značajan (P<0,05) utjecaj sezone na koncentracije luteina i retinola pri čemu je najveća koncentracija luteina utvrđena je tijekom pašne sezone, dok je najveća koncentracija retinola utvrđena u mlijeku tijekom farmske sezone. Umjerene i pozitivne korelacije (P<0.05) utvrđene su između kon-centracije β-karotena, odnosno koncentracije luteina i b* parametra boje mlijeka što se očituje u žućoj boji mlijeka, odnosno većoj vrijednosti parametra boje b*. Stoga, boja mlijeka može poslužiti u procjeni koncentracije karotena u mlijeku.
Jaja su nutritivna hrana visoke biološke vrijednosti. Dobar su izvor proteina, esencijalnih masnih kiselina i aminokiselina, vitamina i minerala. Boja žumanjka je jedan od najvažnijih čimbenika koji ...se koristi za ocjenu kvalitete jaja, a na njega utječe sastav hrane za perad, uglavnom sadržaj pigmenta, sustav uzgoja kokoši nesilica i genetski učinci. U ovom istraživanju ocijenjena je boja žumanjka iz jaja proizvedenih različitim metodama uzgoja kokoši nesilica. Korišteni su DSM lepeza s paletom boja, Minolta kromametar i AOAC metoda za određivanje sadržaja ukupnih karotenoida. Rezultati su pokazali da postoje razlike u boji žumanjka jaja prema metodi uzgoja kokoši. Najočitije razlike utvrđene su između jaja iz ekološkog uzgoja i jaja iz kaveznog uzgoja. Žumanjci jaja ekološkog uzgoja bili su najsvjetliji i sadržavali su najmanje karotenoida, dok su žumanjci jaja iz kaveznog uzgoja bili najtamniji, s najvećim sadržajem karotenoida. Boja žumanjka jaja također je ocijenjena senzorskom analizom. Senzorni panel činili su mladi potrošači - studenti koji su uzorke svrstali prema intenzitetu i sviđanju boje žumanjka. Studenti su dali prednost narančasto-žutoj boji žumanjaka. Rezultati kratkog upitnika o potrošnji i kupnji jaja pokazali su da uključeni studenti jaja ne konzumiraju često. Najvažniji kriterij za kupnju su sustav proizvodnje jaja, preferiraju se jaja iz slobodnog ili podnog uzgoja s intenzivnijom bojom.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Cilj ovog rada je praćenje sukcesije na požarištima krečnjačkog terena planine Vidlič u jugoistočnoj Srbiji nakon požara 2007. ...godine koji je zahvatio ogromnu površinu planine. Na osnovu višegodišnjeg terenskog istraživanja oformljena je obimna herbarska zbirka kao i velika količina florističkih, fitocenoloških i ekoloških informacija uobličenih u vidu baze podataka, koji govore o flori i vegetaciji na pomenutom području. Sistematskim terenskim istraživanjem utvrđeno je da floru planine Vidlič izgrađuje 1265 taksona u rangu vrste i podvrste. Sakupljeno je 10985 herbarskih uzoraka sa terena planinskog venca Via, što predstavlja zbir prikupljenih herbarskih i literaturnih podataka. Radi lakše analize zabeleženih podataka, koji se odnose na opožarene i neopožarene površine, uvedene su tri skraćenice: Po, NP i CP. Skraćenicom Po (“požarište”) označene su sve opožarene površine, uključujući požarišta u zoni bukovih šuma, požarišta u zoni hrastovih šuma i požarište otvorenih staništa odnosno suvih pašnjaka i kamenjara. Skraćenicom NP (“neopožarene površine”), označene su sve neopožarene površine, koje se nalaze u neposrednoj okolini požarišta odnosno svih opožarenih površina. Skraćenicom CP (“cela planina”) označeno je celo područje planine Vidlič, koje uključuje sve ostale površine, koje su udaljene od požarišta i neopožarenih površina. Na osnovu analize baze podataka na celom području planine Vidlič (CP) ima 6678 zapisa odnosno podataka. Od toga je 1223 različitih vrsta. Na neopožarenim površinanama (NP) u bazi podataka ima 1264 zabeleženih podataka. Od tog broja je 592 taksona u rangu vrste i podvrste. Ukupno 3214 zapisa, sa ponavljanjima se odnosi na opožarene površine (Po). Od toga je 742 različitih taksona u rangu vrste. Obavljeno je fitocenološko istraživanje na opožarenom terenu otvorenih i poluotvorenih staništa, hrastovih i bukovih šuma, a rezultati su predstavljeni u vidu fitocenoloških tabela. Praćena je sukcesija u toku vremenskog perioda od tri godine nakon požara. Predloženi su mogući sukcesivni putevi od ogoljenih staništa prema stabilnim biljnim zajednicama. Dato je poređenje florističkog sastava i diverziteta u odnosu na neopožarene površine i izdvojeni početni, središnji i završni stadijumi sukcesije. Početni stadijum sukcesije na požarištu otvorenih staništa suvih pašnjaka i kamenjara kao i u zoni hrastovih šuma karakterističan je po prisustvu vrsta Centaurea calcitrapa i Calamintha nepeta na malim nadmorskim visinama na mestima gde je zemljište bogato hranljivim materijama, kao i dominacijom jednogodišnje vrste Sideritis montana na manje izmenjenim staništima srednjih nadmorskih visina. Sledeća faza sukcesije obeležena je dominacijom različitih vrsta trava, naročito preko velikih otvorenih površina srednjih i većih nadmorskih visina. Početni stadijumi sukcesije na požarištu bukovih šuma su karakteristični po izraženijem prisustvu jednogodišnjih biljaka (terofita) kao i vrbičice (Epilobium angustifolium) koja na pojedinim mestima severne ekspozicije planine Vidlič izrazito dominira prvih nekoliko godina posle požara. Središnji stadijumi sukcesije se karakterišu prisustvom žbunastih predstavnika, a pogotovo prisustvom vrsta roda Rubus. Na Vidliču smo mogli da uočimo i pratimo i jedan od završnih stadijuma sukcesije zahvaljujući požaru koji se desio 2000. godine. Vrba iva (Salix caprea), crna topola (Populus nigra), trepetljika (Populus tremula), zova (Sambucus nigra) i ostale drvenaste vrste, koje čine pionirsku predšumu stvaraju povoljne uslove za postepen prelazak mladih izdanaka bukve iz sprata žbunova u sprat drveća i time omogućavaju obnovu bukove šume. Ovo je stadijum u razvoju vegetacije na požarištu, koji prethodi formiranju bukove šume. Zabeležen je već osme godine posle požara na Vidliču i zadržava se devete i desete godine nakon požara. Navedeni stadijumi sukcesije na požarištu bukove šume govore o progresivnom razvoju vegetacije kao i o složenom procesu obnavljanja bukove šume. Istovremeno sa florističkim i fitocenološkim istraživanjem prikupljena je i velika količina biljnog materijala, kao i uzoraka zemljišta za fitohemijsko ispitivanje. Izvršeno je merenje pH zemljišta u 1M rastvoru KCl i u dejonizovanoj vodi. Određena je razlika ovako dobijenih pH vrednosti (ΔpH) i koja se može koristiti za determinaciju zemljišta. ΔpH ima pozitivne vrednosti i za zemljište sa lokaliteta zahvaćenih požarom, kao i za lokalitete koji nisu bili izloženi dejstvu požara, tj. površina koloidnih čestica zemljišta je negativno naelektrisana. Prosečna vrednost ΔpH je oko 0,55. Uzorci zemljišta sa staništa analiziranih biljaka su podvrgnuti trostepenoj sekvencijalnoj ekstrakciji (biodostupni, ekstraktibilni, totalni) i dobijeni rastvori analizirani primenom metode AAS na sadržaj Cu i Zn. Sadržaj teških metala u podzemnim i nadzemnim delovima biljaka sakupljenih sa požarišta i neopožarene površine određen je primenom metode AAS nakon mineralizacije, a zatim je izračunat prosečan sadržaj svakog od metala u celoj biljci. Rezultati dobijeni na takav način su upoređeni sa literaturnim podacima o sadržaju svakog metala u biljnom materijalu. Pokazalo se da je sadržaj teških metala uvećan u opožarenom zemljištu, zbog sadržaja pepela u čiji sastav ulaze sagoreli ostaci biljaka. U različitim biljkama sadržaj teških metala je različit. Obično je veći u podzemnim u odnosu na nadzemne delove biljke, a zavisi od afiniteta biljke da akumulira teške metale u nekom od podzemnih ili nadzemnih organa, odnosno od koeficijenta transfera zemljište-biljka i od koeficijenta transfera iz podzemnih u nadzemne delove biljke. Određen je kvantitativni sadržaj pigmenata hloroplasta (hlorofila a, hlorofila b, hlorofila a+b, hlorofila a/b i karotenoida) u listovima biljnih vrsta sa požarišta bukove šume. Kao kontrola su uzimane iste vrste biljaka sa neopožarene površine bukove šume. Pigmenti hloroplasta su određeni iz acetonskog ekstrakta, spektrofotometrijski. Razlike u sadržaju pigmenata kod različitih biljaka se mogu pripisati različitoj fiziologiji biljaka, a samim tim i različitim adaptacijama biljaka na izmenjene uslove na požarištu u poređenju sa neopožarenom površinom. Tumačenje sadržaja fotosintetskih pigmenata kod biljaka koje su na požarištu nikle iz semena je specifično i drugačije nego kod kriptofita koje su požar preživele u vidu rizoma. Hlorofil a i b, ukupan sadržaj hlorofila lista (hlorofil a+b), ali i odnos hlorofila a/b kod biljaka izniklih iz semena je veći kod biljaka na požarištu, nego na neopožarenoj površini. Sadržaj karotenoida je uglavnom veći kod biljaka sa požarišta bukove šume. Biljke na požarištu rastu pri visokom intenzitetu zračenja, pa je ovo povećanje sadržaja karotenoida važno da zaštiti hlorofil od fotooksidacije odnosno od ultravioletnog zračenja. Određen je sadržaj ukupnih organskih kiselina i aktivnost enzima katalaze u biljkama na požarištu i pokazalo se da je uglavnom uvećan u odnosu na kontrolne biljke sa najbližih neopožarenih površina. Na osnovu toga povećanje sadržaja organskih kiselina i aktivnosti enzima katalaze možemo uvrstiti u odbrambene mehanizme, koji predstavljaju odgovor na poslepožarne uslove stresa. Biološke reakcije biljaka na izmenjene uslove koji postoje na požarištu u odnosu na neopožarenu površinu su različite kod različitih biljaka i zavise od: samih biljnih vrsta, mikroklimatskih uslova zemljišta, temperature i svetlosti, gustine populacija biljaka na požarištu; borbe za opstanak između biljaka; ograničenja u pogledu hranljivih resursa u zemljištu; intenziteta požara odnosno do koje je dubine i u kojoj meri zahvatio zemljište.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
