U radu se donosi preliminarna tipologija grube kuhinjske keramike iz rimskih/kasnoantičkih slojeva ruralnoga naselja u uvali Podšilo na otoku Rabu. Posude su interpretirane morfološki prema nekoliko ...osnovnih oblika i podijeljene u tipove, dok su keramičke strukture opisane na temelju makroskopskih opažanja. Analogije i kontekstualna analiza omogućile su prijedlog datacija te determinaciju provenijencije za keramičke klase šire distribucije odnosno definiciju distribucijskih zona za one regionalne cirkulacije. Analizom distribucije posuda unutar samoga lokaliteta donose se preliminarni zaključci o njihovom korištenju u zadnjoj fazi upotrebe prostora naselja, kao i kulinarskim praksama te kućanskoj upotrebi ovoga posuđa.
Ovaj rad proizlazi iz aktivnosti provedenih u okviru stipendije Poljskog nacionalnog znanstvenog centra (Narodowe Centrum Nauki – NCN): „Pad, kriza ili transfomacija? Korelacija promjena kasnoantičkog obrasca naseljavanja s okolišem i klimatskim fluktuacijama u regiji sjeveroistočnog Jadrana na temelju rezultata geoarheoloških i paleoklimatskih istraživanja“, ID: 478202, NO. 2020/37/B/HS3/02458.
U zaštitnim arheološkim istraživanjima nalazišta Lozan – Lendava kod Špišić Bukovice, koja su provedena u jesen 2019. godine, otkriveni su dijelovi infrastrukture kasnolatenskoga naselja. Nalazište ...je do sada bilo poznato kao kasnosrednjovjekovno gradište, no u istraživanjima ono nije potvrđeno. Infrastrukturu kasnolatenskoga naselja predstavljali su ostaci ukopanih objekata u kojima su pronađeni ulomci keramičkih posuda izrađenih na lončarskome kolu, no zabilježeni su i pojedini prepoznatljivi oblici koji su izrađeni rukom. Rezultati istraživanja u naselja u Lozanu odgovaraju dosadašnjim spoznajama o istovremenim naseljima oko Virovitice i Koprivnice te ukazuju na intenzivnu naseljenost Podravine tijekom kasnoga latena, odnosno krajem 2. i u 1. st. pr. Kr.
V prispevku so predstavljene arheološke najdbe z mlajše-oziroma zgodnjepoznobronastodobnega planega naselja IškaLoka, ki leži na trdini na obrobju Ljubljanskega barja.
Na sjevernom području grada Virovitice u jesen 2016. godine provedena su zaštitna arheološka iskopavanja na novopronađenom lokalitetu Petrovac, a u sklopu aglomeracije Virovitica na trasi Sabirnog ...kolektora Jug (FK-7). Radovi Muzeja grada Koprivnice pružili su saznanja o višeslojnom naseobinskom položaju koji je zaposjedan tijekom mlađega željeznoga doba (1. stoljeće pr. Kr.), potom na početku ranoga srednjega vijeka (6. stoljeće) i završno na prijelazu razvijenoga prema kasnom srednjem vijeku (13. – 14. stoljeće). U posljednjem zaposjedanju zanimljiv je upravo toponim lokaliteta kao ostatak nestalog naselja Petrovac (Petrowcz) u srednjovjekovnoj županiji Virovitica kakav je očuvan na tzv. francjozefinskoj izmjeri iz druge polovine 19. stoljeća i suvremenim hrvatskim topografskim kartama. Takva situacija omogućuje izjednačavanje položaja istraženog dijela naseobinskog lokaliteta s povijesno zapisanim srednjovjekovnim naseljem iz čega je razvidno da Osmanlije tijekom više od stoljeća boravka u Virovitici (1552. – 1684.) nisu bitnije utjecali u lokalnu memoriju na nekadašnja okolna naselja koja je prenesena sve do današnjih dana.
U radu se objavljuje slučajni nalaz iz „helenističkog/ih groba/ova” na otoku Čiovu kod Trogira, kao rijedak dokument pogrebnih praksi Tragurina i korištenja izvangradskog zemljišta u 2./1. st. pr. Kr.
Općina Lovas, smještena u Srijemu, arheološki je izuzetno bogato područje. Iako su prvi nalazi na području Općine zabilježeni još na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, Lovas je u centar arheološke ...javnosti dospio tek 1939. godine kada je na području sela izorana iznimno vrijedna srednjobrončanodobna ostava zlatnih i brončanih nalaza. Donedavno, na području Općine Lovas nisu provođena arheološka istraživanja većeg obujma, ali svakako treba izdvojiti terenske preglede u blizini sela Lovas koji su provođeni 1970. i 1972. godine. Spoznaje o arheološkoj građi s područja Općine Lovas značajno su proširene u zadnjih 15ak godina kroz sustavne terenske preglede te probna sondažna istraživanja koja su odvojeno provodili Institut za arheologiju u Zagrebu, Gradski muzej Vukovar i Arheološki muzej u Zagrebu. Potonja je institucija 2017. godine započela s provođenjem višegodišnjeg projekta na području Općine Lovas koji uključuje geofizička istraživanja, sustavni terenski pregled te probna sondažna istraživanja. Sama istraživanja nastavak su inicijalne istraživačke sezone iz 2011. godine. Ovaj rad predstavlja rezultate probnih sondažnih istraživanja iz 2011. i 2017. godine na položajima Kalvarija, Orlinac i Staro groblje, koji su zaštićeni kao kulturna dobra.
Na području zaselka Zakotorac u Donjoj Bandi, općina Orebić, u središnjem dijelu poluotoka Pelješac, obavljena su probna arheološka iskopavanja na položaju Gomile. Riječ je o prapovijesnoj nekropoli ...s najmanje 27 kamenih gomila i suhozidnim konstrukcijama, naknadno nadograđenima na gomile. Istražene su tek dvije takve dograđene konstrukcije (S-1 i S-2), s južne strane jedne od gomila. U zapuni zapadne konstrukcije (S-1), gdje nije bilo skeletnih ostataka ni ostataka groba, pronađena je cjelovita, samo manjim dijelom oštećena brončana kaciga tzv. „ilirskog tipa“, tipa III A2-a, datirana u 4. st. pr. Kr. U istočnome, naknadno dograđenome prostoru (S-2) definiran je grob 1. Prema obavljenoj bioarheološkoj analizi u grobu je pokopano najmanje 13 individua, od čega 10 odraslih osoba i troje djece. Radiokarbonska analiza dva uzorka kronološki su odredila najmanje dva razdoblja pokopavanja: kraj kasnoga brončanog doba (980. – 810. g. pr. Kr.) i početak mlađega željeznog doba (380. – 170. g. pr. Kr.). Od metalnih nalaza iz groba 1 možemo izdvojiti ostatke željeznoga naoružanja (najmanje tri koplja i bojni nož), zatim predmete brončane i srebrene nošnje (12 fibula, 19 igala) i nakita (pet narukvica i prstenja, staklene i jantarne perle) te toaletnoga pribora (pinceta). Što se tiče keramičkih nalaza, pronađeni su ulomci najmanje 31 različite posude grčke provenijencije iz 4. st. pr. Kr.
Vučedolska kultura jedna je od najznačajnijih i svakako najpoznatijih prapovijesnih kultura koje su postojale na tlu Hrvatske. Kao predmet mnogih dosadašnjih istraživanja ponudila je mnogo ostataka ...materijalne kulture koji su nam pomogli rekonstruirati i duhovne aspekte života Vučedolaca. U tekstu koji slijedi, dan je vremenski i prostorni pregled razdoblja vučedolske kulture. U poglavljima su obrađeni tipovi nastambi te pogrebni obredi, nakon čega slijedi vučedolska metalurgija koja je imala iznimno velik značaj u ovoj eneolitičkoj kulturi. Tekst se bavi i keramikom kao važnom predstavnicom materijalne kulture, čije su glavne karakteristike objašnjene i na specifičnim primjerima nalaza ˗ poznatoj vučedolskoj golubici i posudi vrste pod nazivom terina. Dragulj u kruni zasigurno predstavlja vučedolski kalendar, najstariji dosad pronađeni europski kalendar. Poglavlja o njemu zalaze u sferu astronomije i pokazuju koliko su Vučedolci zapravo bili upoznati sa svijetom oko sebe.
