Cilj. Cilj je rada skrenuti pozornost na važnost jačanja kompetencija knjižničara u radu s osobama starije životne dobi na primjeru projekta „65 plus“ Knjižnica grada Zagreba. Metodologija. ...Istraživanje je provedeno među knjižničarima koji sudjeluju u projektu „65 plus“ od 25. listopada do 5. studenoga 2022. metodom ankete i korištenjem online upitnika. Upitnik se sastojao od 28 pitanja otvorenog i zatvorenog tipa, a ispunilo ga je 38 ispitanika koji čine 69 % ciljane skupine. Ispitivani su stavovi knjižničara o potrebnim kompetencijama za rad s osobama starije dobi, procjeni vlastitih kompetencija i senzibiliziranosti za potrebe starijih osoba općenito, važnosti cjeloživotnog učenja i načinima stjecanja znanja i vještina potrebnih za rad s tom korisničkom skupinom. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju kako se ispitanici smatraju kompetentnima za rad sa starijima i da im je za kvalitetno pružanje usluga i osmišljavanje novih programa potrebna kontinuirana edukacija, što sve upućuje na to da su osobno i profesionalno motivirani sudjelovati u provedbi projekta. Od najvažnijih općih kompetencija potrebnih za rad sa starijim korisnicima ističu etičnost, komunikacijske vještine i sposobnost prilagodbe novim situacijama. Kao najvažnije stručne kompetencije navode učinkovito pružanje informacija u skladu s potrebama korisnika, sposobnost poučavanja korisnika i sposobnost pružanja i razvijanja (novih) usluga za korisnike. Praktična primjena. Rezultati istraživanja mogu poslužiti drugim narodnim knjižnicama u osmišljavanju programa, razvijanju kompetencija svojih zaposlenika u informacijskoj službi i unaprjeđenju usluga namijenjenih starijim korisnicima. Originalnost/vrijednost. U radu su izloženi rezultati prvog istraživanja stavova knjižničara uključenih u provedbu projekta „65 plus“ o važnosti različitih kompetencija i cjeloživotnog učenja u svrhu provedbe i osmišljavanja kvalitetnih programa za osobe treće životne dobi.
Cilj/svrha. Cilj je ovog istraživanja utvrditi koliko i kako narodne knjižnice s područja Bjelovarsko-bilogorske županije sudjeluju svojim uslugama i programima u kreiranju kulturno-turističke ...ponude, jesu li lokalne zajednice prepoznale njihov rad kao značajan za razvoj kulturnog turizma, jesu li vidljive kao zanimljivost turističkim posjetiteljima te u kojoj mjeri ostvaruju suradničke i partnerske odnose u promociji kulturnog turizma svoga kraja. Svrha je rada ukazati na važnost knjižnica kao ravnopravnog partnera u lokalnoj zajednici koji može pridonijeti u promicanju kulturnih dobara. Pristup/metodologija/dizajn. U prvom su dijelu rada prikazani osnovni teorijski pojmovi te dosadašnja istraživanja potencijala knjižnica u razvoju hrvatskog kulturnog turizma. Ukratko su opisane i značajke hrvatskog kulturnog turizma s posebnim naglaskom na Bjelovarsko-bilogorsku županiju. U drugom dijelu rada prikazani su rezultati istraživanja koje je provedeno među narodnim knjižnicama Bjelovarsko-bilogorske županije. Za potrebe istraživanja korišten je mrežni anketni upitnik koji je ispunilo 5 ravnateljica narodnih knjižnica s područja Bjelovarsko-bilogorske županije. Sudjelovanje knjižnica u razvoju kulturnog turizma na području Bjelovarsko-bilogorske županije provjereno je s osvrtom na usluge i programe zanimljive turistima, na vidljivost knjižnica turističkim posjetiteljima, na samoprocjenu turističkog potencijala knjižnica te na suradničke odnose u promociji kulturnog turizma. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da narodne knjižnice Bjelovarsko-bilogorske županije nude brojne usluge i programe korisne i zanimljive za turističke posjetitelje, ali nisu vidljive na odgovarajuć način kao pružatelji kulturno-turističkih sadržaja. Postoji velik prostor za napredak u stvaranju i održavanju suradničkih odnosa u razvoju narodnih knjižnica u turističkom smjeru. Ograničenja. Ovo je istraživanje provedeno samo na razini narodnih knjižnica Bjelovarsko-bilogorske županije. Za dobivanje opširnijih rezultata bilo bi dobro provesti istraživanje i u drugim vrstama knjižnica, među korisnicima knjižnica, među turističkim posjetiteljima, ali i među ostalim sudionicima kreiranja turističkih sadržaja. Originalnost. Rad prikazuje rezultate prvog istraživanja o sudjelovanju narodnih knjižnica Bjelovarsko-bilogorske županije u razvoju turističke ponude.
Cilj. Cilj ovog istraživanja bio je da se na uzorku studenata na studentskoj praksi i knjižničara/mentora utvrdi postoje li razlike među njihovim stavovima o važnosti stu- dentske prakse, ...kompetencijama koje studenti usvajaju na praksi te osobinama i kom- petencijama mentora. Metodologija. U istraživanju su sudjelovale dvije skupine ispitanika: studenti 2. godine diplomskog studija bibliotekarstva na Odsjeku za informacijske i komunika- cijske znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i knjižničari Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Korištena je kvalitativna metodologija po- lustrukturiranih dubinskih intervjua za studente i fokus-grupe za knjižničare. Rezultati. Rezultati su pokazali da obje skupine ispitanika smatraju kako je student- ska praksa važna iz ovih razloga: praksa je mjesto upoznavanja studenata s knjižnicom i knjižničarskim poslom, ona je nadopuna studijskom programu te daje uvid u organi- zacijsku kulturu ustanove. Studenti prednost daju usvajanju generičkih kompetencija (osobito komunikacijske vještine) na praksi, dok knjižničari naglašavaju važnost usva- janja stručnih vještina. Obje skupine navode da su stručne kompetencije mentora važne, ali daju prednost njegovim vrlo razvijenim generičkim vještinama, osobito komunika- cijskim vještinama (interpersonalnim i intrapersonalnim vještinama). Ograničenja. U istraživanju su sudjelovali samo knjižničari iz Knjižnice Filozof- skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pa se preporučuje provjera mogućnosti generaliza- cije istraživanja na uzorcima knjižničara/mentora iz drugih vrsta knjižnica. Praktična primjena. Rezultati ovog istraživanja mogu biti temelj za osmišljavanje poučavanja knjižničara/mentora. Originalnost. Ovo istraživanje prvo u Hrvatskoj na ovakav način istražuje važnost studentske prakse, kao i to koje kompetencije studenti na praksi usvajaju te koje kompe- tencije mentor mora imati da bi bio kvalitetan mentor.
Knjižnice kot institucije, arhitekture, zbirke, simbole in metafore med drugim bistveno določa tudi pojem neskončnosti. Oblike neskončnosti se lahko pojavljajo v dejanskih knjižnicah (v arhitekturi, ...klasifikaciji in razvrščanju zbirk, vsebini gradiva, simboliki), v imaginarnih knjižnicah (ki nastopajo v imaginarnih krajih in zanje ne veljajo zakoni znanega časa, prostora in perspektiv) in nevidnih knjižnicah (ki se razlikujejo od bralca do bralca, niso omenjane v tekstih, bralci pa jih lahko vnašajo sami in z njimi poselijo določene kraje in svetove v zgodbah). Članek prikaže, kako v dejanske knjižnice lahko prek ustvarjalne naravnanosti in ostrenja čuta za neskončnost vdirajo podobe imaginarnih knjižnic, lahko pa tudi podobe nevidnih knjižnic, in jih na različne načine bogatijo.
Cilj. Opisati županijsku mrežu narodnih knjižnica Koprivničko-križevačke županije i njezin povijesni razvoj kroz posljednjih dvadesetak godina. Pristup/metodologija. Kronološki prikazati razvoj ...županijske mreže narodnih knjižnica od uspostave nacionalnog sustava županijske matičnosti za narodne i školske knjižnice i stupanja na snagu Zakona o knjižnicama iz 1997. do danas (2018.). Rezultati. Prikazana je županijska mreža narodnih knjižnica Koprivničko-križevačke županije koja danas s pet samostalnih narodnih knjižnica (tri gradske i dvije općinske knjižnice) i dvije službe pokretnih knjižnica knjižničnim uslugama pokriva 20 općina. Planskim osmišljavanjem i dugogodišnjom sustavnom izgradnjom županijske knjižnične mreže ostvareno je 100 % obuhvata svih jedinica lokalne samouprave temeljnim uslugama narodne knjižnice. Originalnost/vrijednost. Ostvareni model organizacije županijske mreže narodnih knjižnica u Koprivničko-križevačkoj županiji pokazuje da se uz odgovarajuću zakonsku regulativu i potporu sa svih razina financiranja (lokalne, regionalne, državne) te uz stručnu podršku knjižničarske zajednice može ostvariti mreža narodnih knjižnica koja omogućuje stanovnicima svih jedinica lokalne samouprave dostupnost knjižničnih usluga. Opisani koncept uspostave cjelovite županijske knjižnične mreže ili neki njegovi elementi mogu se primijeniti i u drugim sredinama kako bi se knjižnične usluge osigurale za stanovništvo i na onim područjima gdje ih još uvijek nema.
Pronalaženje izgubljenih publikacija Hebrang Grgić, Ivana
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
04/2024, Letnik:
67, Številka:
1
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj. Primarni cilj rada je prikazati metodologiju istraživanja izgubljenih serijskih publikacija koje su objavljivali Hrvati u Australiji na primjeru publikacija Dom i svijet iz 1932. godine i ...Caritas Croata iz 1950-ih godina. Prva se publikacija spominjala u literaturi, ali je bila zagubljena i nedostupna javnosti. Druga publikacija nije se spominjala u literaturi niti ju je bilo moguće pronaći pretraživanjem kataloga javnih ustanova. Sekundarni cilj rada je identificirati razloge nedostupnosti te mogućnosti istraživanja stare građe koja nije dostupna u knjižnicama i drugim javnim ustanovama, a značajan je dio hrvatske baštine. Pristup/metodologija. Metode korištene u traženju i istraživanju publikacija nedostupnih u knjižnicama uključuju strukturirana pretraživanja mrežnih kataloga i kataloga na listićima, analizu sadržaja primarnih i sekundarnih publikacija i mrežnih mjesta te uključivanje zajednice i pretraživanje privatnih zbirki. Rezultati. Rad prikazuje najnovije rezultate istraživanja provedenih tijekom 2023. i početkom 2024. godine u sklopu projekta Hrvatski iseljenički tisak tijekom kojih su pronađeni fizički primjerci dviju serijskih publikacija. Te su publikacije uključene u bibliografiju koja se izrađuje u sklopu projekta te su digitalizirane i pohranjene u otvorenom pristupu u repozitoriju. Na temelju tih publikacija izdvojene su metode istraživanja koje mogu poslužiti kao temelj za istraživanje drugih sličnih (izgubljenih) publikacija. Originalnost/vrijednost. Serijske publikacije koje se opisuju u radu bile su zagubljene i desetljećima nedostupne javnosti. Stoga je pronalazak tih publikacija otkriće koje doprinosi očuvanju hrvatske kulturne baštine. Budući da su publikacije dostupne u repozitoriju u digitalnom obliku, mogu poslužiti kao polazište za daljnja interdisciplinarna istraživanja.
"Zazeleni se" Adamović, Neda; Lončarić Šubaša, Tihana
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
04/2024, Letnik:
67, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj. Cilj je rada prikazati primjer dobre prakse koju provodi Narodna knjižnica „Petar Preradović“ u Bjelovaru. U kontekstu Ciljeva održivog razvoja Knjižnica je za lokalnu zajednicu pripremila ...program „Zazeleni se“ koji predstavlja paket radionica, izložbi i predavanja. Programom se želi ukazati na važnost uloge knjižnica u promicanju održivog razvoja i pružanju edukativnih sadržaja za građane. Pristup/metodologija/dizajn. Na temelju primjera iz prakse prikazana je praktična primjena programa koji promiču održivi razvoj, a namijenjeni su cjelokupnoj lokalnoj zajednici. Praktična primjena. Aktivnosti koje se provode kroz program „Zazeleni se“ namijenjene su cijeloj lokalnoj zajednici, ne samo korisnicima knjižnice. Na temelju prikazanih primjera knjižnice će moći osmisliti vlastite zelene programe s ciljem zelenog opismenjivanja stanovništva područja na kojem djeluju. Originalnost. U sklopu programa „Zazeleni se“ 2022. pokrenuta je „Knjižnica sjemena“ kao prva u Hrvatskoj u narodnoj knjižnici. Domaća stručna literatura nije do sada spominjala takav oblik aktivnosti u narodnim knjižnicama te će ovaj rad moći poslužiti za daljnje istraživanje i edukaciju knjižničara o zelenoj pismenosti kroz biološku raznolikost.
Cilj. Liječenje knjigom (biblioterapija) najčešće se povezuje s područjem psihijatrije, gdje se provodi kao pomoćna i kreativna terapijska metoda. Cilj je ovog rada razmotriti u kolikoj je mjeri ...smisleno provoditi biblioterapiju u knjižnici kao jednoj od onih ustanova gdje se ona provodi kao preventivna metoda na zdravoj populaciji. Propituje se i mogućnost te smislenost njezina provođenja u sveučilišnim knjižnicama koje su po tom pitanju u našoj zemlji često nepravedno zapostavljene. Metoda. U radu se razmatraju različite vrste biblioterapije te se ističe razvojna biblioterapija kao oblik koji bi se mogao i trebao provoditi u knjižnicama. Problematizira se uloga knjižničara u provođenju biblioterapije, sloboda njegova djelovanja i njegova kompetentnost. Rezultati istraživanja provedenih izvan Hrvatske koji su prikazani u ovom radu govore o stupnju važnosti njezina provođenja u sveučilišnim knjižnicama među studentskom populacijom. Rad se zasniva na metodi analize postojećih spoznaja te njihova sintetiziranja u novom tekstu. Rezultati. Smatra se da uvođenjem biblioterapije u knjižnice one dobivaju još jednu društveno korisnu ulogu te da se pritom ne treba zadržavati isključivo na školskim i narodnim knjižnicama, već da i sveučilišna knjižnica, koja se obraća studentima kao posebno osjetljivoj skupini mladih ljudi, može dati svoj doprinos na tom području. Originalnost / vrijednost. Humanost biblioterapije i poticanje njezina provođenja u knjižnicama te propitkivanje mogućnosti koje po tom pitanju mogu pružiti sveučilišne knjižnice čine vrijednost ovog rada.
Cilj. Cilj je rada prikazati mrežne informacijsko-referalne usluge koje školske knjižnice pružaju učenicima, učiteljima i roditeljima tijekom redovne nastave i nastave na daljinu, s posebnim ...naglaskom na usluge školske knjižnice OŠ Jagode Truhelke iz Osijeka. Osim toga predstavit će se rezultati istraživanja analize sadržaja mrežnih stranica 257 školskih knjižnica Slavonije i Baranje koji se odnose na informacijsko-referalne usluge. Pristup/metodologija. Rad se fokusira na prikaz informacijskih usluga školskih knjižnica primjenom metode analize sadržaja mrežnih stranica, istraživanja virtualnih školskih knjižnica i utvrđivanje informacijskih vještina knjižničara. Metodologija uključuje proučavanje sadržaja, analizu mrežnih mjesta, digitalnih zbirki, pretplatničkih baza podataka, e-knjiga i drugih mrežnih izvora. Rezultati. Prikazane su raznovrsne mrežne informacijsko-referalne usluge koje školske knjižnice nude, uključujući mrežni pristup građi, videosnimke događanja, digitalne zbirke, pretplatničke baze podataka i e-knjige. Također se analizira uloga informacijskih vještina knjižničara u stvaranju virtualnih školskih knjižnica i usmjeravanju korisnika na digitalne knjižnične izvore i usluge. Ograničenja. Ograničenja ovog rada mogu uključivati aspekte poput ograničenog opsega proučavanja (školske knjižnice određenog geografskog područja Slavonije i Baranje) te vremenskog ograničenja (2019. – 2022.), što može utjecati na praćenje dugoročnih promjena ili sezonskih varijacija u korištenju informacijsko-referalnih usluga. Nadalje zbog dinamičnosti informacijskih tehnologija brze promjene u tom području mogu značiti da neki rezultati istraživanja brzo zastarijevaju, a održavanje aktualnosti zahtijeva stalno praćenje novih trendova. Praktična primjena. Praktična primjena ovog rada leži u razumijevanju kako školske knjižnice koriste informacijsko-referalne usluge da bi podržale učenje i nastavu, osobito u virtualnom okruženju. Ovaj rad nastoji ponuditi smjernice za unaprjeđenje virtualnih školskih knjižnica i pružanje učinkovitijih informacijsko-referalnih usluga. Društveni značaj. Društveni značaj ovog rada ogleda se u naglašavanju uloge mrežnih stranica školskih knjižnica kao ključnih obrazovnih, informacijskih i kulturnih mrežnih središta, posebno u uvjetima nastave na daljinu nastave i zatvaranja škola i knjižnica tijekom pandemije bolesti COVID-19. Povećanje dostupnosti informacijsko-referalnih usluga doprinosi boljem obrazovanju učenika i kvalitetnijoj podršci nastavnicima. Originalnost/vrijednost. Vrijednost rada ogleda se u pružanju uvida u prakse školskih knjižnica te naglašavanju važnosti informacijskih vještina knjižničara u digitalnom dobu.
Cilj. Svrha je članka, kao i motiv za provedbu ovoga istraživanja, utvrditi prikladnost strukture životopisa koji se unose u mrežni biografski leksikon Obrazi slovenskih pokrajin (Lica slovenskih ...pokrajina). Namjera je i ustanoviti kriterije ili strukturne elemente koji mogu pomoći pri odlučivanju koje će se osobe uključiti u mrežni biografski leksikon.
Pristup/metodologija/dizajn. Za analizu strukture zapisa koji se unose u mrežni biografski leksikon, kao i za utvrđivanje kriterija za odabir osoba za unos u mrežni biografski leksikon, korištena je metoda analize sadržaja.
Rezultati. Definirani su kriteriji za odabir osoba za upis u mrežni biografski leksikon Obrazi slovenskih pokrajin (OSP) i struktura životopisa na mrežnom biografskom leksikonu OSP. Zaključeno je i da je poželjno da redoslijed strukturnih elemenata bude nepromjenjiv. Također, zaključeno je da je za razvoj biografskih leksikona bitna i suradnja svih ustanova koje mogu pridonijeti kvaliteti biografskih leksikona.
Ograničenja. Ograničenje istraživanja predstavljala je činjenica da svaku osobu čiji se životopisi uključuju u mrežni biografski leksikon OSP povezuju biografski jedinstveni podatci, isključivo vezani za život te osobe, pa je teško odrediti jedinstvenu strukturu elemenata.
Također, prema našim saznanjima, nema istraživanja koja se bave strukturom životopisa u biografskim leksikonima.
Originalnost/vrijednost. Rezultati istraživanja mogu pridonijeti kvaliteti unosa u mrežni biografski leksikon OSP, ali i u druge mrežne biografske leksikone. Kvalitetnija struktura životopisa i stručni kriterij za odabir osoba koje će biti uključene u biografski leksikon morali
bi utjecati i na zadovoljstvo korisnika samim portalom. Ovaj je rad i poziv za daljnji istraživački rad na tom području.