This book covers a broad range of sea surface temperature studies from very different points of view and scales; the SST is observed from very local to regional and oceanic scales. The chapters of ...this book move from local and remote data sensing validation to local and regional trend analysis, and also give some insight into marine heatwaves and future climate scenarios.
The Adriatic Sea and its coastal region have experienced significant environmental changes in recent decades, aggravated by climate change. The most prominent effects of climate change (namely, an ...increase in sea surface and air temperature together with changes in the precipitation regime) could have an adverse effect on social and environmental processes. In this study, we analyzed the time series of sea surface temperature and air temperature measured at three meteorological stations in the Croatian part of the Adriatic Sea. To assess the trends and variations in the time series of sea surface and air temperature, different statistical methods were employed, i.e., linear and quadratic regressions, Mann–Kendall test, Rescaled Adjusted Partial Sums method, and autocorrelation. The results evidenced increasing trends in the mean annual sea surface temperature and air temperature; furthermore, sudden variations in values were observed in 1998 and 1992, respectively. Increasing trends in the mean monthly sea surface temperature and air temperature occurred in the warmer parts of the year (from March to August). The results of this study could provide a foundation for stakeholders, decision–makers, and other scientists for developing effective measures to mitigate the negative effects of climate change in the scattered environment of the Adriatic islands and coastal region.
U radu se usmjeruje na morfološku problematiku mjesnoga govora Komiže na
otoku Visu, odnosno glavnim je ciljem ukazati na vlastitosti u deklinaciji imenica. Na
temelju se analiziranoga materijala ...može zaključiti da su osobitosti u deklinaciji imenica
opserviranoga govora većinom očekivane za srednjodalmatinsko područje te da nisu
uzdrmane najnovijim utjecajima i nanosima sa strane.
Autorica daje usporedbu ribarskog/halijeutičkog nazivlja Vele Luke i Komiže, dvije vodeće ribarske sredine na svojim otocima. Pritom je provela vlastito istraživanje s tri izvorna govornika različite ...životne dobi. Autorica zaključuje kako se veliki broj naziva preklapa što potvrđuje tezu Joška Božanića o postojanju univerzalnog „lingua franca“ idioma.
U radu se autorica osvrće i na podrijetlo bogatog hrvatskog pomorskog i ribarskog nazivlja, a govori i o njegovoj prikupljenosti ne slažući se s tezom da je iz hrvatskog jezika potrebno izbaciti riječi stranog porijekla jer bi se time dogodio veliki gubitak za hrvatski jezik i kulturu.
Predmet istraživanja jest sakralna arhitektura grada Komiže na otoku Visu u renesansnom i baroknom razdoblju. U pristupu se prvo pokušavaju rasvijetliti povijesne okolnosti i uzroci formiranja grada ...u kasnom srednjem vijeku. U žarištu istraživanja jest stilska i arhitekturalna deskripcija najznačajnijih sakralnih spomenika unutar današnjega gradskog areala, a koji su podignuti od 15. do 18. stoljeća.
Vakonce na braceri Salamon, Velimir
Brodogradnja,
06/2009, Letnik:
60, Številka:
2
Web Resource
Odprti dostop
Tekst Komižanina Pavla Centina koji slijedi objavljen je u knjizi Hrvatski
dijalektološki zbornik, Zagreb, 1977. No, radi njegova jednostavljenja i
lakšega čitanja uklonjeni su naglasci i mnogi ...dijakritički znakovi bitni za dijalektalni tekst. Međutim, ovdje je taj tekst važan, ne toliko za znanstvenika koliko za projektanta broda, koji se mora potruditi
upoznati funkciju svakoga pojedinog elementa broda u raznim uvjetima vjetra i mora. Pritom, shodno staroj latinskoj izreci
Omne Rerum Mensura Homo (Čovjek je mjera svih stvari), ali i u skladu s dostupnom suvremenom literaturom, ljudsko se biće, zasad, ne može isključiti iz dijagrama korištenja proizvoda koji, za
sada, postoje isključivo stoga da pomognu čovjeku suočiti se sa svijetom i zadovoljiti svoje prave, iskonske potrebe.
Autor prezentira zapis iz sedamdesetih godina 20. stoljeća, koji je zabilježio u kontaktu s komiškim ribarom Ivanom Vitaljićem Guslom. Tekst koji autor interpretira, iznimno je bogat leksikom, ...ribarskom terminologijom koja je do danas ostala sačuvana usmenom predajom, ali je vrlo slabo uključena u korpus hrvatske leksikografije te je ostala velikim dijelom nepoznata. Ovaj je leksik uglavnom aloglotskog podrijetla. Ostatak je to nekadašnjeg lingua franca idioma kojim su govorili komiški ribari. Budući da leksik standardnog hrvatskog jezika ne može utjecati na ribarski jezik jer ne raspolaže terminima za imenovanje predmeta i pojava vezanim za tradicionalno ribarstvo, na ovom području ljudskog iskustva ostao je do danas u svakodnevnoj jezičnoj praksi komiških ribara sačuvan dio tog bogatog vokabulara. Ovdje interpretiran tekst pokazuje stanje komiškoga govora prve polovine 20. stoljeća.
Analiza ovoga teksta pokazuje u kolikoj je mjeri svijet komiških ribara s jedne strane autohton, jedinstven, poseban, a s druge strane uključen u mediteranski jezični i iskustveni univerzum. Ovaj tekst i njegova interpretacija otkrivaju moć jednog hrvatskog, slavenskog idioma (komiškog govora) da adaptira aloglotski leksik koji je u njegovu ribarskom vokabularu znatno zastupljeniji od idioglotskog.
Autor u uvodnoj studiji analizira i stilističke vrijednosti usmenog kazivanja, u prvom redu leksikostilističke vrijednosti izraza, ali isto tako interpretira i vrednuje poetske elemente priče, slikovitost usmenog kazivanje ostvarena u usmenoj kulturi jedne insularne društvene zajednice otoka Visa.
Autor fokusira svoje istraživanje leksika tradicionalnog komiškog
ribarskog broda tipa falkuša na ribarsku praksu komiških
ribara koji su organizirali masovne regate od Komiže do Palagruže
gdje su u ...ljetnim mjesecima za vrijeme ribolovnog mraka
lovili i solili sardele. Halieutički leksik njihova govora, koji
je do danas sačuvan u usmenoj predaji, u velikoj je mjeri po
svom ishodištu univerzalan jer pripada mediteranskom lingua
franca idiomu, a s druge strane obilježen je fonetskim/fonološkim,
tvorbenim i morfonološkim osobinama jednog arhaičnog
govora otoka Visa u kojemu je ta usmena predaja sačuvana, a
u drugoj polovici XX. stoljeća i zabilježena. Autor je vjerno
zabilježio sve tipične situacije jednog ciklusa ribolova, od pripreme
za regatu do Palagruže, ribolova, soljenja ribe, načina
života na pučinskom otočiću do povratka u Komižu i rada s
posoljenom ribom u komiškim barakama. Pripovjedač oživljava
svoje sjećanje postavljajući se u razne situacije, govoreći o
zbivanjima najčešće u prezentu tako da je njegovo kazivanje
izrazito slikovito. Tekst pripovjedača autor prati prijevodom na
standardni hrvatski jezik uz tumač halieutičkog leksika, a na
kraju donosi ukupan glosar cijelog kazivanja.
KOMIŠKI DIKCIONAR – A Božanić, Joško
Čakavska rič,
11/2006, Letnik:
XXXIV, Številka:
1-2
Paper
Odprti dostop
Komiški dikcionar naslov je rječnika komiškoga govora za kojega je autor prikupljao građu četrdesetak godina bilježeći magnetofonom usmenu predaju starih Komižana.
Rad započinje Prolegomenom komiškom ...dikcionaru u kojoj autor govori o okolnostima nastanka ovog rječnika komiškoga govora te razmatra pitanja o položaju malih jezika slijedeći sentence istaknutih pisaca o značaju jezika kao civilizacijskog dobra ugrožena danas globalizacijskim procesima kao i stavove UNESCO-ve Deklaracije o kulturnom diverzitetu. Ovaj uvodni tekst upućuje na društveni i kulturni kontekst globalizacijskog društva unutar kojega postavlja pitanja o smislu intelektualnog napora za očuvanje kulturnog diverziteta svijeta, o smislu fiksiranja jezika i njegova leksika u vremenu definitivnog prekida usmene komunikacije među generacijama koja je jedina održavala kontinuitet kolektivnog pamćenja.
U ovom prilogu sadržane su samo glose koje počinju vokalnom A, a ima ih ukupno 472. Od ukupnog broja glosa samo ih je devet idioglotskog podrijetla i to uglavnom uzvici, veznici i čestice. Pored koinonima, autor je bilježio i antroponime, toponime, zoonime, fitonime i izgovorno karakteristična geografska imena.
U svom prikupljanju leksičke građe, autor je obuhvatio gotovo sva područja životne prakse Komiže, brojne tradicionalne zanate i umijeća, poljoprivredu, vinarstvo, vinogradarstvo, ribarstvo, međuljudske odnose, običaje, prostore eksterijera i interijera, ruralni i urbani okoliš, prirodne pojave, vremensku prognozu, itd. Posebnu je pažnju autor posvetio maritimnoj kulturi kao temelju egzistencije ove insularne organske zajednice. Upravo je taj segment ukupne kulture Komiže leksički najbogatiji, a i najsačuvaniji u ovom trenutku. U toj maritimnoj kulturnoj baštini Komiže autor je pronašao iznimno bogat izvor leksika naslijeđenog dobrim dijelom iz dalmatskog i južnoitalskog te venecijanskog i najšireg mediteranskog kulturnog i civilizacijskog kruga.
Svaka je glosa gramatički opisana, značenje svake riječi prikazano je adekvatnim leksemom ili izrazom na standardnom hrvatskom jeziku, ili opisno, kada odgovarajuće riječi ili izraza u standardnom jeziku nije bilo. Za pojedine riječi dato je više značenja, a za svako značenje ponuđen je jedan ili više primjera govora iz komiškog organskog idioma. Primjeri su uzimani mahom iz objavljenih tekstova autentiČnog komiškoga govora ili ih je, kada odgovarajućih primjera u zapisanim tekstovima nije bilo, ponudio autor kao izvorni govornik komiškog govora služeći se svojim bilješkama nastalim u dugogodišnjem istraživanju ili pak samostalno kreirajući kontekst pojedinih riječi i izraza
In the fishing village of Komiža, on the island of Vis, Croatia, there is a centuries-long ritual of incinerating traditional wooden fishing boats which is linked to the celebration of a Catholic ...holiday. Boats are not recognised as a part of the cultural heritage of Croatia and traditional boats are not being produced any longer because they are not seen to have any market value. Therefore, the continuation of the burning ritual is seriously threatened. It is argued here that through a re-contextualisation of the ceremony within an eco-museum and through similar projects, the boats could actively contribute to the economic life of the community. This issue is addressed from the standpoints of the endangered ritual and the cultural significance of the boat. While predominantly investigating its sociological importance and the underlying semiotic implications of the ritual, and discussing the anthropomorphic conceptualisation of the boat within the Komižan community, this article also explores the origins of the burning ritual and similar practices around the world. The article aims to increase the recognition of the boat as an object of tangible and intangible heritage, namely as a product of the traditional maritime art of ship-building.
PDF
