Turizam kao pokretač mnogobrojnih pozitivnih društvenih i ekonomskih funkcija postao je nezaobi-lazna i vrlo značajna sastavnica suvremenog društva. No, turizam kao odraz, lakmus i zrcalo tog ...društva, kao proturječna pojava, u svojem biću sadrži i sve više veliki broj negativnih posljedica i obilježja, koje se manifestiraju u različitim područjima i oblicima na prirodu i društvo.
Ovo istraživanje bavi se pitanjima prirodnih, prostornih, socijalnih te socioekonomskih eko¬loških posljedica i sukoba koji nastaju i koje se množe u turizmu, a odnose se na »prirodne« i »ljudske« ili humane ekologije, sve u »pokušaju« ovladavanja tih posljedica i konflikata na primjeru hrvatskog turizma.
U vremenu kada prevladava održivi ili podrživi koncept razvoja društva u kojem ekološki aspekti i zaštita prirodnih i ljudskih dobara (resursa) ima prvorazrednu ulogu, to je za turizam (koji se »oslanja« na prirodu i sveukupnu baštinu) i posebno za hrvatski turizam od presudnog značenja.
Ovaj rad, kao i drugi radovi iz problematike ekologije i turizma, s obzirom na međuovisnost, ali i proturječnosti ovih pojmova, može pridonijeti da se u teoretskom i empirijskom pogledu stvaraju pretpostavke, hipoteze i argumenti za mozaiciranje jedne nove posebne ekološke discipline, tzv. ekologije turizma ili ekologije u turizmu.
Ovaj članak je segment iz autorovog vlastitog istraživanja (znanstvenog projekta) pri Ministarstvu znanosti i tehnologiju RH, pod nazivom »Socijalna i ekonomska proturječja hrvatskog turizma«.
Istra – brana Draguć Lončar Butić, Nataša; Magdalenić, Ivan; Župančić, Milan
Sociologija i prostor,
10/2009, Letnik:
47, Številka:
2 (184)
Web Resource
Odprti dostop
U članku su izneseni rezultati istraživanja utjecaja planiranoga hidrotehničkog zahvata u slivu akumulacije Butoniga na životne uvjete i razvojne perspektive lokalnih sredina i tamošnjega ...stanovništva. Akumulacija Butoniga locirana je u središnjem dijelu Istre, na području Buzeta, Pazina i općine Cerovlje. Izgrađena je prije dvadesetak godina s ciljem regulacije voda i zaštite od poplava širega područja. Sada se pristupa novim tehničkim intervencijama (izgradnji retencije Draguć) radi osiguranja kvalitetnije i izdašnije vodoopskrbe Istre. Provedeno sociološko istraživanje spada u primijenjena istraživanja kvalitativnoga tipa, ali smatramo da su dobiveni
rezultati od širega značaja za problematiku prostornoga planiranja, konflikata u prostoru i odnosa aktera u planiranim akcijama, dakle, da su od relevantnoga interesa za sociologiju prostora. Vidljivo je da i jedan ograničeni tehnički zahvat izaziva različite interesne podjele, pa i konflikte među brojnim akterima, a pokazala se i izrazito asimetrična raspodjela koristi i šteta među njima. Lokalno stanovništvo, bez
informacija i utjecaja na odluke, očekuje nove štete zbog smanjenja poljoprivrednih površina i mikroklimatskih promjena (naknade za izvlaštenje zemljišta su niske, postoje još i “stari dugovi” prema njima). Zbog zaštite izvorišta pitke vode lokalno stanovništvo ima i druge štete, a trpi i mnoga razvojna ograničenja. Intervjuirani
stručnjaci donekle su podvojeni u očekivanjima od novoga zahvata, ovisno o tome vide li akumulaciju primarno u funkciji zaštite od poplava, ili su zainteresirani za vodoopskrbu. Predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave imaju drugačije preferencije. Smatraju da je voda strateški resurs, a kvalitetna vodoopskrba životni
interes stanovništva i preduvjet daljnjega napretka istarskoga turizma. Ipak, svi se slažu da bi lokalnom stanovništvu trebalo kompenzirati štete. Međutim, lokalne vlasti ne raspolažu potrebnim sredstvima pa upućuju na državnu razinu jer se radi o općem interesu.
Svjedoci smo a i čitamo u tisku o brzom mijenjanju načina govora i izričaja mladih. Taj je fenomen prisutan u svim zemljama pa isto tako i u zemljama njemačkoga govornog područja. Sociolozi nam ...ukazuju na nedostatke komunikacije u obitelji, povećanoj gledanosti programa komercijalnih televizija, internetu i privredi kojoj je jedini cilj dobitak. Autor je među ostalim pokušao iznaći i primjerima predstaviti uzroke tako brzom mijenjanju i sve većem osiromašenju izričaja mladih te konkretno promišljati o poboljšanju toga stanja.
Rad se bavi pitanjem identiteta kroz globalizacijsku pojavu turizma. Turizam je pojava nezaobilaznog kulturnog kontakta koja ima svoje pozitivne i negativne posljedice. Kontakt dvaju različitih ...identiteta, turista i domaćina, donosi brojne promjene kako u samoj lokalnoj zajednici tako i na turističkom shvaćanju odredišta. Pri tom su česte pojave stereotipiziranja, propitkivanja autentičnosti te izmišljanja tradicije. Opasnosti koje takve pojave kriju, ukoliko nisu prepoznate i eventualno uklonjene, mogu imati izuzetno negativan utjecaj na razne aspekte turističkog poslovanja (ekonomski, socijalni, kulturni, psihološki). Istraživanje koje je 1999. provedeno u Hrvatskoj na temu turizma kao faktora promjene dokazuje neke od teoretskih teza te nam otkriva moguće smjernice odnosno važnu ulogu etnografije u kreiranju turističkog imidža lokalne destinacije.
Autor analizira razloge pojavljivanja i načine strukturiranja konfliktnih situacija koje su izazvane problemima zbrinjavanja otpada. Prvo je istražena struktura NIMBY-sindroma (koji se svodi na stav ...da nitko ne želi u svom mjestu boravka ni cestu ni tvornicu, a kamoli neki otpadni objekt) i njegova »krivnja« u nastanku konflikata, a zatim su iznijeti rezultati izučavanja jedne konfliktne situacije na zagrebačkom području (slučaj Mraclin).
Pokazalo se da je NIMBY-sindrom kombinacija socioloških, psiholoških i ekonomskih faktora i da je on zapravo prirodna reakcija građana na stvarno ili moguće ugrožavanje vlastite zajednice. Osim toga, NIMBY je upozorio na značenje socijalnih činilaca u ravnanju otpadom.
Osnovni problem grada Zagreba jesu brojna »divlja«
smetlišta, koja ne udovoljavaju osnovnim sanitarno-tehničkim kriterijima i koja su opasna kako za zdravlje ljudi, tako i za podzemne vode. Iz analize mraclinskog slučaja vidi se da su građani izuzetno osjetljivi na probleme zbrinjavanja otpada te da je ovaj slučaj rezultat nepostojanja konzistentnog i cjelovitog pristupa zbrinjavanju komunalnog otpada. Dosadašnji je pristup bio obilježen neprimjerenom obaviještenošću i nedovoljnim udjelom građana u procesima zbrinjavanja otpada, kao i izostankom bilo kakvih kompenzacijskih modela.
U ovom radu su razmatrana dva velika etnička sukoba u regiji Bliskog istoka, a to su kurdsko pitanje u Iraku i Siriji i nedavni sukobi u Siriji. Tri glavne teorijske perspektive o identitetskim ...podjelama i sukobima su analizirane u kontekstu regije Bliskog istoka. Zatim se zasebno analiziraju razmatrani sukobi, dajući kratak pregled glavnih izvora sukoba u etničkom kontekstu, uključujući utjecaj međunarodnih čimbenika i aktualnu situaciju na globalnoj sceni. Predložena je sveobuhvatna strategija regionalne socioekonomske integracije s mogućim smjerovima za uspostavljanje održivog mira i stabilnosti u regiji Bliskog istoka. Cilj je međusobno povezivanje pojedinih pravaca prema jedinstvenom regionalnom integracijskom pristupu rješavanju problema koji uzrokuju značajnu nestabilnost u ovoj regiji. Rješenje je potrebno postići kombinacijom odgovarajućeg vanjskog utjecaja čimbenika i posredovanja u poticanju regionalne suradnje s oblicima institucionalnog inženjeringa. Na temelju teorijske i opsežne empirijske analize, Europska unija je odabrana kao vanjski čimbenik s velikim kapacitetom i višestrukim interesima u osiguravanju stabilnosti koja će voditi prema suradnji sa ovom regijom.
Empirijska istraživanja u različitim kulturama konzistentno su utvrdila da su osobe u braku kao i one u izvanbračnoj zajednici manje usamljene od samaca, razvedenih i udovaca (de Jong Gierveld, 1987; ...Joness, Hebb, 2003). Budući da Weiss u svom interakcionističkom modelu usamljenosti naglašava da emocionalna i socijalna usamljenost nastaju kad socijalne interakcije ne osiguravaju osobi socijalne zalihe kao što su privrženost, socijalna integracija, potvrda vlastite vrijednosti i druge, razumno je pretpostaviti da razina, pa i tip usamljenosti, ne ovise samo o bračnom statusu nego i o kvaliteti bračnog odnosa koji omogućuje ili ne omogućuje postizanje navedenih zaliha. Empirijska evidencija u prilog ovoj pretpostavci prikupljena je uglavnom u kliničkom radu s depresivnim osobama, pretežito ženskog spola. U takvom je radu D. Jack (1991) identificirala konstrukt samostišavanje koji označava kognitivne sheme kreiranja i održavanja bliskog odnosa na način da žena bude pasivna, da zatomljuje svoje osjećaje i misli. Pretpostavili smo da bi samostišavanje moglo imati značajnu ulogu u relaciji kvalitete bračnog odnosa i usamljenosti udanih žena.
Kod 185 udanih žena provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja prirode povezanosti dimenzija kvalitete bračnog odnosa (seksualna intimnost, konflikti, prisnost, komunikacija i pravednost te zadovoljstvo bračnim odnosom) s emocionalnom i socijalnom usamljenosti, te uloga samostišavanja u povezanosti pojedinih dimenzija bračnog odnosa i usamljenosti. U ispitivanju su rabljeni provjereni instrumenti solidne pouzdanosti, i to: Upitnik percepcije bračnog odnosa (UPKBO), Skala samostišavanja i Skala socijalne i emocionalne usamljenosti.
Rezultati regresijskih analiza upućuju na postojanje umjerene značajne povezanosti između dimenzija bračnog odnosa i emocionalne i socijalne usamljenosti te samostišavanja. Značajni prediktori emocionalne usamljenosti u ljubavi su zadovoljstvo bračnim odnosom i prisnost, a usamljenosti u obitelji prisnost i intimni seksualni odnosi, dok socijalnu usamljenost najbolje predviđaju intimni seksualni odnosi i konflikti. Navedeni prediktori objašnjavaju značajno veći postotak varijance emocionalne nego socijalne usamljenosti. Samostišavanje se pokazalo parcijalnim medijatorom između dimenzija kvalitete bračnog odnosa i usamljenosti.
Rad prikazuje rezultate istraživanja, provedenoga krajem 1999. godine na reprezentativnom uzorku od 1.002 odraslih ispitanika hrvatske nacionalnosti u Federaciji BiH. Na osnovu odgovora, prikupljenih ...Upitnikom, ispitano je kako njihov odnos prema pripadnicima drugih konstitutivnih naroda korelira s nekim individualnim značajkama i društveno-političkim stavovima. Pokazala se izrazito velika etnička udaljenost – nešto veća prema Bošnjacima nego Srbima. Kao što se očekivalo, prihvaćanje suživota negativno je povezano s etnocentričnošću ispitanika, njihovim nacionalnim identitetom, religioznošću i autoritarnim stavovima, dok je pozitivno povezano s procjenama važnosti daljnjeg ostvarivanja demokracije u zemlji, obrazovanjem ispitanika i veličinom mjesta prebivanja. Mjere etničkog odnosa slabo su povezane s individualnim ratnim iskustvom, ali iznenađuje da je više pozitivnih nego negativnih korelacija. Opraštanje “onima koji su zlostavljali i ubijali Hrvate” više podržavaju žene, religiozniji (slaba povezanost) i manje etnocentrični ispitanici, zadovoljniji općim stanjem u zemlji i koji se manje slažu s tim da su za napredak zemlje važni neki aspekti demokracije te da kršćani i muslimani vjeruju u istoga Boga. Odnos prema suživotu, kod ispitanika, nije u skladu sa stavom o oprostu.
Problem vrijednosti u ovom se radu razmatra kroz različite oblike, načine i moduse povijesnog vrednovanja na polju vizualne umjetnosti, s pretpostavkom da su svi tipovi preferencija prema određenome ...umjetničkom djelu ili djelima, u odnosu na druga u srodnoj skupini, specifični postupci vrednovanja. Najčešći među njima su procjenjivanje umjetnine, atribucija, institucionalizacija, određivanje prioriteta u izložbenoj djelatnosti, zaštiti, otkupu ili restauraciji. Kao takvi praktičan su odraz sustava označavanja i stvaranja hijerarhija te su odraz normativno definiranih dispozicija ili vrijednosno relativiziranih koncepata. Kroz povijesni pregled kulturnih paradigmi, posebno onih što su jasno razlučive na povijesnoumjetničkoj matrici velikih stilskih razdoblja, ekstrahiraju se njima svojstvena obilježja vrijednosti. Formalne značajke umjetničkih djela, pokazuje se, najbolje svjedoče ishodišta preferencija ili institucionalizirane kriterije naručitelja, a potom i suprotstavljene im vrijednosne kriterije umjetnika ili kritičara – posrednika od kasnog XVIII. st. nadalje. S periodom ranog romantizma markirana je granica između tradicionalnih i modernih obrazaca vrednovanja, odnosno artikulirana je ideja vrijednosnog pluralizma usko povezana s promjenom shvaćanja prirode vizualnog medija. U zaključku se pokazuje kako su suvremeni konflikti vrednovanja u velikoj mjeri posljedica ireverzibilnog i entropijskog stanja kulture u XXI. stoljeću te da smo upućeni na reviziju, ne toliko do sada prihvaćenih i standardiziranih vrijednosti, koliko poznatih nam sustava vrednovanja i, posljedično tomu, vrijednosnih opisa umjetnosti.
Globalizacijski procesi uvjetuju nacionalne ekološke politike kao sastavnice održivog razvoja. To je posebno važno za tranzicijske zemlje kao što je Hrvatska. Jedan od temeljnih dokumenata nacionalne ...ekološke politike je Strategija zaštite okoliša.
Članak govori o pretpostavkama izrade Strategije zaštite okoliša, aktivnostima u nacionalnom planiranju razvoja i zaštite okoliša te nekim pitanjima za raspravu. Postoje vanjske i unutarnje pretpostavke s kojima se mora računati (primjerice, povezanost Hrvatske sa svijetom, međunarodni ekološki režimi, nacionalna Strategija održivog razvoja, model strateškog planiranja itd.).
Planiranju okoliša treba planski pristupiti: odrediti ključne probleme, prioritete i aktere. Strategiju zaštite okoliša i Nacionalni provedbeni plan kao političke dokumene treba prihvatiti konsenzusom (parlamentarnih stranaka, privatnog sektora i civilnog društva).
Koncept od kojega treba poći je odnos između tri strukture: zaštite ekosfere, stabilnog gospodarskog razvoja i pravedne raspodjele životnih šansi. Svaku je potrebno konkretizirati. U primjeni načela održivosti autor se zalaže za kombinaciju jake (strong) i slabe (weak) održivosti.
