Informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) osnova su za implementaciju suvremenih logističkih procesa na kontejnerskim terminalima. ICT-e posjeduju veliki potencijal za korištenje u različitim ...aktivnostima kontejnerskih terminala. Jedna od najvažnijih uloga informacijsko-komunikacijskih tehnologija je mogućnost povezivanja kontejnerskih terminala s drugim subjektima u lučkoj zajednici, stvarajući na taj način elektroničku zajednicu lučkog sustava (Port Community System). Različiti aspekti informacijsko-komunikacijskih tehnologija na kontejnerskim terminalima čine ih jednim od ključnih resursa i poželjnom investicijom, bez kojih je gotovo nemoguće postići napredak i cilj u pružanjui pravovremene i kvalitetne usluge te zadovoljiti potrebe korisnika.
U radu se istražuje uloga informacijsko-komunikacijskih tehnologija na kontejnerskim terminalima kao i vrste informacijsko-komunikacijskih sustava s naglaskom na sustave za planiranje prekrcajnih aktivnosti, te se daje osvrt na virtualnu logistiku kao poseban spoj logistike i informacijsko-komunikacijskih tehnologija na kontejnerskim terminalima.
GNSS tehnologija i geoinformacijski sustavi (GIS) osnova su za upravljanje i osuvremenjivanje prometa na kontejnerskim terminalima. Jedna od najvažnijih uloga sustava podržanih GNSS-om je mogućnost ...praćenja dolaska kontejnera i njihovo skladištenje na terminalima, dok GIS raspolaže svim prostornim informacijama o lokaciji i sadržaju kontejnera, što uvelike skraćuje vrijeme transporta i skladištenje kontejnera, a istovremeno povećava sigurnost luke. Različiti aspekti ovih tehnologija čine ih poželjnom investicijom bez koje je gotovo nemoguće postići napredak i cilj u pružanju kvalitetne usluge korisnicima. U radu se opisuje primjena sustava za upravljanje kontejnerskim terminalima te se daje osvrt na novije tehnologije, poput RFID-a, koje zajedno s GNSS-om i GIS-om pospješuju rad cijelog sustava na kontejnerskim terminalima. Također, prikazana je i implementacija tih sustava u najvećoj europskoj luci, Rotterdamu.
Ovaj članak predstavlja mogućnosti optimizacije na lučkom kontejnerskom terminalu u cilju postizanja povećanja produktivnosti sustava i optimiziranja kapaciteta terminala. Članak posebno prikazuje ...pogled na produktivnost lučkog kontejnerskog terminala; kako se produktivnost mjeri, metodologiju mjerenja i faktore utjecaja na elemente produktivnosti. Nadalje, opisane su akcije za poboljšanje produktivnosti, koje ne zahtijevaju posebna ulaganja i pod kontrolom su planske službe te specijalista za produktivnost na terminalu.
Upravljanje lučkog kontejnerskog terminala je kompleksan proces, koji uključuje velik broj različitih ekonomskih i operativnih odluka. Menedžment mora razviti elemente i strategije mjerivosti produktivnosti i uspostaviti adekvatan model odluka za njezino povećanje. Predloženi model olakšava upotrebu novih tehnologija i radnih pravila na duže vrijeme, ali istodobno omogućava implementaciju srednjoročnih i kratkoročnih strategija, koje poboljšavaju produktivnost na način koji je sukladan s ključnim interesima cijelog sustava. U ovom kontekstu, članak predlaže specijalno radno mjesto za menedžera kvalitete produktivnosti, čija je svrha razvoj različito brzo upotrebljivih strategija i rješenja. Sa svojom značajnom ulogom u planiranju, takva osoba može dati potporu menedžmentu terminala u evaluaciji najboljih razvojnih i optimizacijskih odluka.
Ovaj članak predstavlja mogućnosti optimizacije na lučkom kontejnerskom terminalu u cilju postizanja povećanja produktivnosti sustava i optimiziranja kapaciteta terminala. Članak posebno prikazuje ...pogled na produktivnost lučkog kontejnerskog terminala; kako se produktivnost mjeri, metodologiju mjerenja i faktore utjecaja na elemente produktivnosti. Nadalje, opisane su akcije za poboljšanje produktivnosti, koje ne zahtijevaju posebna ulaganja i pod kontrolom su planske službe te specijalista za produktivnost na terminalu.Upravljanje lučkog kontejnerskog terminala je kompleksan proces, koji uključuje velik broj različitih ekonomskih i operativnih odluka. Menedžment mora razviti elemente i strategije mjerivosti produktivnosti i uspostaviti adekvatan model odluka za njezino povećanje. Predloženi model olakšava upotrebu novih tehnologija i radnih pravila na duže vrijeme, ali istodobno omogućava implementaciju srednjoročnih i kratkoročnih strategija, koje poboljšavaju produktivnost na način koji je sukladan s ključnim interesima cijelog sustava. U ovom kontekstu, članak predlaže specijalno radno mjesto za menedžera kvalitete produktivnosti, čija je svrha razvoj različito brzo upotrebljivih strategija i rješenja. Sa svojom značajnom ulogom u planiranju, takva osoba može dati potporu menedžmentu terminala u evaluaciji najboljih razvojnih i optimizacijskih odluka.
The following article presents the possibilities of optimization on a maritime container terminal, in order to increase the system productivity and optimize the terminal capacity. Specifically this paper provides a perspective on maritime container terminal productivity - how it is measured, the methodology of the measurement used and the factors that affect the elements of productivity. Moreover, some actions of the productivity improvement, which do not request special investments and are under the control of planning service and its productivity specialists, are described. The management of a maritime container terminal is a complex process that involves a vast number of economic and operational decisions. The management must develop details and strategies on the measures of productivity and establish an adequate decision support model to increase it. The proposed model facilitates the adoption of new technologies and work rules on a long-term period but, at the same time, enables the implementation of middle and short-term strategies that improve productivity in a manner consistent with the fundamental interests of the entire system. In this context, the paper proposes a special working place for the productivity quality manager, which should develop different quickly adoptable strategies and solutions. With its important planning role, this person can support the terminal managers in the evaluation of the best development and optimization decisions.
Od 1960. stalno raste trend rabljenja kontejnera u pomorskom brodarstvu. Taj je rast generiran prije svega zbog rasta globalnog prometa, sigurnosti kontejnera, bržeg rukovanja u lukama i servisom „od ...vrata – do vrata“. Taj trend doveo je do kontejnerskih brodova kapaciteta od 1000 do 12000 TEU. Sukladno tome, došlo je do razvoja svih ostalih subjekata međusobno povezanih s kontejnerskim brodarstvom, kao što su: lučke vlasti, kontejnerski terminali, proizvođači za opremu pri rukovanju teretom, upravom kontejnerskih terminala i tehnologijom informacija. Sustav prijevoza robe u kontejnerima revolucionarno je djelovao na globalnu strukturu prometa i luka, čvrsto se povezujući da bi se zadovoljio zahtjev porast prometa. Na globalnom planu većina se kontejnerskih terminala razvila. Ali, primjerice, egipatski kontejnerski terminali još uvijek pate od niskog stupnja učinkovitosti, što dovodi do nedostatne konkurentske sposobnosti. U ovom se radu raspravlja o problemima javnog sektora kontejnerskih terminala u Egiptu s posebnim osvrtom na kontejnerski terminal Port Saida, fokusirajući se na postojeće probleme i na elaboriranje prijedloga za rješavanje i usavršavanje rada i produktivnosti kako bi se povećala konkurentnost i suočilo s izazovima neprekidnog rasta na tržištu kontejnerskog brodarstva.
