During the last few centuries BC, central and southern Dalmatia were places of conflict between three peoples: 1) the local indigenous people who acted either as independent communities or as part of ...a larger tribal alliance such as the Illyrian kingdom; 2) the colonizing Greeks (Knidos, Syracuse, Paros and Issa); and 3) the Romans. Historical sources and archeological material both confirm that a significant part of their interaction took place on the island of Korčula (Corcyra Melaina/Nigra), located on the border of the most significantly Hellenized area of Central Dalmatian and Illyrian coastline of South Dalmatia. The leading indigenous community on the island most likely resided in the hillfort of Kopila. Research on the Kopila necropolis carried out since 2012 and presented in this article serves as the basis for understanding the ways in which this type of community adapted to the historical events of the region. Combined with data from recent research at Nadin, a hillfort dating back to the Early Iron Age, a brief overview of the contemporaneous situation in southern Liburnia will be proposed.
Based on selected cartographic depictions of Korčula from the early modern age, the paper examines the geographical knowledge about that island at the time the maps were made. Special attention is ...directed to the hitherto unknown map of the island of Korčula from the second half of the 16th or the first half of the 17th century, which is kept in the Archivio do Stato di Venezia, given that it shows a very detailed escription of the island of Korčula, especially its western part. The objective of this paper, using the example of the island of Korčula, is to point out the importance of cartographic renderings as an important source of spatial data and to determine whether there was a gradual improvement in the quality of the displayed geographical content in accordance with the assumed development of geographical knowledge and cartographic techniques from the beginning of the 16th century to the end of the 18th century. On the basis of the selected cartographic depictions of the island of Korčula, the significance of the island of Korčula in maritime and geographic frameworks characterized by different political interests, primarily that of Venice, was confirmed. The diachronic series of early modern geographical maps and nautical charts points to the gradual development of geographical knowledge about the island of Korčula, as well as to the improvement of the quality of graphical visualization of the relevant spatial data about that Croatian island.
U radu se na temelju odabranih kartografskih prikaza Korčule iz ranoga novog vijeka razmatraju geografske spoznaje o tom otoku u vrijeme izrade karata. Posebna pozornost usmjerena je na do sada nepoznatu kartu otoka Korčule iz druge polovine 16. ili prve polovine 17. st. koja se čuva u Archivio do Stato di Venezia s obzirom na to da je na njoj dan vrlo detaljan prikaz otoka Korčule, posebno njegovoga zapadnog dijela. Cilj je ovoga rada na primjeru otoka Korčule uputiti na važnost kartografskih prikaza kao važnog izvora prostornih podatka te utvrditi je li došlo do postupnoga unaprjeđenja kvalitete prikazanoga geografskog sadržaja u skladu s pretpostavljenim razvojem geografskih spoznaja i kartografskih tehnika od početka 16. st. do kraja 18. st. Na temelju odabranih kartografskih prikaza otoka Korčule potvrđeno je značenje otoka Korčule u pomorsko-geografskim okvirima obilježenim različitim političkim interesima, ponajprije Venecije. Dijakronijski niz ranonovovjekovnim geografskih i pomorskih karata upućuje na postupni razvoj geografskih spoznaja o otoku Korčuli kao i na unaprjeđenje kvalitete grafičke vizualizacije relevantnih prostornih podataka o tom hrvatskom otoku.
U Gradskome muzeju Korčula čuva se fortepijano, povijesni klavir s batićima u obliku krila, vrijednost i značenje kojega su višestruki ne samo u lokalnim i nacionalnim nego i u međunarodnim okvirima. ...Nastao je 1819. u cijenjenoj bečkoj radionici Nannette Streicher, a pripadao je Ivanu (Giovanniju) Boschiju (1821-1902), pokretaču glazbenog života Korčule, te njegovim nasljednicima. Kao takav pripada kulturnospomeničkoj baštini grada i otoka Korčule. Dragocjen je i zato što se u Hrvatskoj ubraja u mali broj sačuvanih primjeraka iz prve četvrtine 19. stoljeća te u još manji broj onih koji su restaurirani. Posebnost ovog povijesnog primjerka instrumenta s tipkama poslužila je kao poticaj za njegovo sustavno istraživanje u muzikološkom i kulturološkom kontekstu, koje se prvi put predstavlja u ovome radu.
Cilj rada je utvrditi mogućnost razvoja ekoagroturizma na otoku Korčuli. Zbog sve veće diversifikacije unutar poljoprivredne djelatnosti i turizma, kombinacija ekološke poljoprivrede i ekoturizma ...daje jedan novi proizvod – „ekoagroturizam“ koji je sve više prepoznat u svjetskom turizmu. Ekoagroturizam na najvišem stupnju objedinjuje
održivost obiju djelatnosti. Osim navedenog potpomaže i zaštitu raznolikosti ekosustava, očuvanje prirodnog krajobraza, potiče bioraznolikost, zaštitu ruralne arhitekture, čuva kulturne sadržaje, potiče promociju i prodaju ekoloških proizvoda kao i sinergiju gospodarstva s okolišem, te rastom i razvojem lokalnog turizma.
Ekoagroturizam je i prilika za zapošljavanje domicilnog stanovništva posebno mladih. Ovo je posebice naglašeno u područjima s otežanim uvjetima gospodarenja kao što su otoci. Rezultati istraživanja pokazali su da vlasnici agroturističkih gospodarstava posjeduju ekološku osviještenost o važnosti očuvanja prirode, autentičnosti i
izvornosti proizvoda kroz ekološku poljoprivrednu proizvodnju, što spojeno s tradicijom i kulturom otočja stvara snažnu interakciju objedinjenu u ekoagroturizmu. Također, otok Korčula ima temeljne pretpostavke za razvoj agroturizma, posebice ekoagroturizma kao što su: povoljni klimatski i geografski uvjeti, privlačni krajobrazi, specifična flora i fauna, tradicija poljoprivredne proizvodnje, dostupnost „zdravije“ i kvalitetnije hrane, ali i bogatstvo kulturnih dobara, tradicijski način života, razne manifestacije, dijalekti, folklor te gastronomija.
Kontinuirani rad na arheološkoj topografiji Korčule u novije je vrijeme rezultirao ubiciranjem željeznodobnog naselja na lokaciji Brdo-Stine u Žrnovu na istočnom kraju otoka. Višekratnim ...rekognosciranjem lokaliteta okvirno su određeni njegov prostorni opseg, osnovne organizacijske sastavnice, kao i karakteri pokretnih nalaza, a što sve skupa svjedoči iznimnom arheološkom potencijalu. Predstavljanjem položaja naselja te tipokronološkim određenjem sakupljenih ulomaka metalnih (željezna zgura), kamenih (brusevi, žrvnjevi, nakovnji) te keramičkih nalaza (krovne ploče, kalupi?, amfore i pitosi) naselje je preliminarno postavljeno u okvire kasnog željeznog doba/helenizma prostora na kojem dolazi do vrlo intenzivnog preslojavanja indigenih te helenističkorimskih sastavnica.
The article analyses the series of annual, monthly and daily air temperatures and annual and monthly rainfall at two meteorological stations in Vela Luka and Korčula on the island of Korčula ...(Croatia), for which there are long time series of observations. Today’s locations of meteorological stations are only 33.5 km apart. The average annual air temperature at the Vela Luka station is on average 1°C lower than that measured at the Korčula station. A signifi cant upward trend in mean annual and mean monthly air temperatures was observed at both stations, with the increase being much milder at the Vela Luka station. Warming processes are signifi cantly faster at the Korčula station than at the Vela Luka station. Signifi cantly diff erent values of air temperatures, and in particular the fact of diff erent reactions of air temperatures to climate change at two stations, can be explained by their local position in relation to the open sea and orography of the surrounding terrain. While the Vela Luka station is exposed to the open sea and away from the mainland, at Korčula station the impact of the sea is less signifi cant because the sea is located in a narrow channel between the island of Korčula and the Pelješac peninsula. The distance of the Korčula meteorological station from the Pelješac peninsula and the mainland is signifi cantly smaller, which aff ects the faster trend of rising air temperatures at this station than at the Vela Luka station, where the infl uence of the sea mitigates the eff ect of global warming. Orography and proximity to land aff ect signifi cantly higher rainfall occurrences at Korčula station. Average annual rainfall at this station is 231 mm or 27.5% higher than at Vela Luka station. Both stations show a trend of decreasing annual rainfall.
U radu se analizira razvojni ciklus otoka Korčule od 1964. do 2012. prema Butlerovu (1980) modelu, u skladu s kriterijima Lundtorpa i Wanhila (2001). Turistički razvoj u promatranom razdoblju ...analiziran je u dva zasebna razvojna ciklusa, s obzirom na različite faktore, segmentaciju turističke ponude, oblike turizma i prostorne procese. Prvi razvojni ciklus temelji se na klasičnome turističkom proizvodu sunce i more, pri čemu se turizam širi na cijeli otok, a završava opadanjem uslijed slabljenja atraktivnosti i konkurentnosti klasičnoga turističkog proizvoda krajem osamdesetih, a zatim i zbog Domovinskog rata. Aktualni razvojni ciklus počinje poslijeratnom obnovom turizma, ponovno na temelju kupališnog turizma, no već sredinom prvoga desetljeća 21. stoljeća otok ponovno ulazi u fazu stagnacije. Zbog toga se sve veći napori ulažu u razvoj složene turističke ponude i oblika turizma s naglaskom na baštinu i aktivan odmor.
Godine 2011. otvoren je novi arhivski sabirni centar. Riječ je o osmom po redu sabirnom centru u Hrvatskoj, drugom Državnog arhiva u Dubrovniku i drugom otočkom. Nije slučajan izbor Korčule kao našeg ...gospodarski i društveno najrazvijenijeg otoka. Dug je bio put do osnutka centra. U Korčuli se kroz čitavo ovo vrijeme čuvalo gradivo gradskih i kotarskih institucija, od sredine 20. st. u sklopu Gradskog muzeja Korčula, a od 1994. posebnog arhivskog spremišta dubrovačkog Arhiva. Istaknuta je uloga Vinka Foretića u očuvanju zapisa.Uz povijesni prikaz upravljanja zapisima u proteklom razdoblju, u tekstu se govori o dugogodišnjim nastojanjima za formiranjem arhivske ustanove u Korčuli, samom činu osnutka, staroj školskoj zgradi u Žrnovu i njenoj adaptaciji za potrebe arhivskog centra te počecima rada.
The paper compares the demogeographic and economic features of the two settlements in the western part of Korčula Island. Although the settlements Vela Luka and Blato are only seven kilometers apart, ...their dissimilar geographic position has been the reason for the differences in their historical-geographic development. A comparative approach is used to analyze the socio-geographic features of Vela Luka and Blato, with an attempt to determine the actual demogeographic and economic conditions, as well as changes in landscapes caused by the process of litoralization.
PDF
