Rad je studija slučaja kratkog filma Paviljon (2015.) Jasmine Cibic, suvremene umjetnice koja kroz totalna umjetnička djela tematizira upotrebu umjetnosti i arhitekture u prezentaciji smijenjenih ...državnih ideologija. Paviljon se promatra u okviru teorije o plesnom filmu (screendance) i srodnih termina—ples za ekran, koreofilm, filmski ples—predstavljene kroz istraživanja o ovom obliku umjetnosti koja su realizirale Tarryn-Tanille Prinsloo 2018., Harmony Bench 2019., Erin Brannigan 2011. i Sherril Dodds 2004. Polazeći od toga da su koreografski i filmski elementi neodvojivi u plesnom filmu, rad pristupa analizi odnosa između plesnih i filmskih elemenata u Paviljonu. Analiziranjem primjene filmskih sredstava za prikazivanje koreografije pet ženskih figura u filmu dolazi se do zaključka da njihova koreografija nije jedina, nego da je ima i glavni objekt na koji se fokusira film – maketa paviljona koji je Dragiša Brašovan dizajnirao 1929. godine za potrebe predstavljanja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca na Svjetskoj izložbi u Barceloni. S obzirom na to da se iste godine država promijenila u Kraljevinu Jugoslaviju, demontažna maketa paviljona otjelovljuje ovaj konstruktivni karakter države i ideju unifikacije južnoslavenskih naroda. Cibic stvara naraciju o prikazivanju i skrivanju identiteta i uspoređuje Brašovanov paviljon s vilom koju je godinu dana ranije Adolf Loos dizajnirao za modernu plesačicu Josephine Baker u Parizu. Rad se iz tog razloga okreće i arhitektonskim prostorima u filmu, realnima i impliciranima, dovodeći u vezu ne samo paviljon i Loosovu vilu nego i ono što je njima bilo „izloženo”: državno tijelo u metamorfozi i tijelo plesačice čija važnost za povijest plesa nije bila prepoznata u vremenu u kojem je živjela.
Od kraja 20. stoljeća zamjetna je brza promjena paradigme čitanja – vidljiva već u smislu pitanja “čitaš li“ – na koju je utjecao razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije, tijek informacija ...u elektroničkom okružju, rastuća popularnost World Wide Weba i mogućnost primanja informacija na različite načine u isto vrijeme. Prvi je spomenuti čimbenik utjecao i na psihologiju čitanja pa djeca danas čitaju ponešto drugačije u odnosu na odrasle koji su se s računalima upoznali u starijoj dobi. Dostupnost tekstova objavljenih na internetu dovodi do pitanja kakav je odnos između procesa čitanja na internetu i pregledavanja interneta. Možemo li reći da je čitanje Vook-a isto kao i čitanje knjige? Treći čimbenik – ponuda informacija na različite načine – mijenja brzinu čitanja i percepciju informacije. Kako svi ti čimbenici mogu utjecati ne samo na nakladništvo i čitanje knjiga, nego i na promjenu paradigme čitanja u bližoj budućnosti? U ovom se radu raspravlja o nekima od navedenih pitanja.